Intervju

Vidljivi smo u javnom prostoru

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore

Vidljivi smo u javnom prostoru

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) je definirano kao krovna organizacija hrvatskoga naroda u Crnoj Gori i financira se iz proračuna na državnoj razini sa 100.000 eura raspodijeljenih na dvanaest mjeseci * Nismo zadovoljni općenito time koliko se izdvaja za promoviranje hrvatskoga jezika, kulture i tradicije na prostoru Crne Gore * Veliki projekt za koji se iskreno nadamo da će biti dovršen do kraja 2021. godine su monumentalna izdanja najstarijih knjiga s tla Crne Gore koje su se koristile u liturgiji * Aktualizirana priča oko ovogodišnjeg popisa stanovništva, koji bi prema zakonu trebao biti održan ove godine, u političkom diskursu parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori ne može pronaći još uvijek mjesto i  zajednički jezik za definiranje datuma i stavki popisa

Intervju vodila: Jasminka Dulić

Prema Zakonu o manjinskim pravima i slobodama Crne Gore manjinski narod ili druga manjinska nacionalna zajednica i njihovi pripadnici, u cilju očuvanja svog ukupnog nacionalnog identiteta i unaprjeđenja svojih sloboda i prava, mogu osnovati vijeće koje se bira na period od četiri godine. Vijeće  ima najmanje 17 članova koji se biraju tajnim glasanjem, na elektorskoj skupštini.

Vijeće manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice donosi proračun, statut, godišnji plan rada i poslovnik o svom radu kojim se uređuju pitanja od značaja za rad tog vijeća, a sredstva se osiguravaju iz proračuna Crne Gore.

Nakon donošenja Zakona o zaštiti nacionalnih manjina, u travnju 2006. godine, i usvajanja Pravila za sazivanje prve elektorske 21. prosinca 2007. godine je održana u Tivtu prva elektorska skupština, kojoj se odazvalo 70 elektora i koja je izabrala prvo Hrvatsko nacionalno vijeće. Aktualni saziv HNV-a Crne Gore, kojem je predsjednik Zvonimir Deković, izabran je 2017. godine.

Kako je organizirano Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori?

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) je definirano kao krovna organizacija hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Broji sedamnaest članova i unutarnja organizacija se sastoji od više odbora po afinitetima članova Vijeća. Zastupljenost je iz svih gradova Crne Gore gdje hrvatski narod čini značajan dio u ukupnom pučanstvu grada. HNV se sastoji iz više odbora, dok pod Vijećem dodatno aktivno radi klapa Jadran i Amaterska kazališna sekcija HNV-a koja je primljena u Hrvatski sabor kulture u punopravno članstvo s ostalim kazališnim skupinama iz Hrvatske. 

Ima li zaposlenih osoba i kako se financira Hrvatsko nacionalno vijeće?

Uz pet članova Izvršnog odbora u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore tajnica Vijeća je stalno uposlena osoba koja je van Vijeća. HNV se financira iz proračuna na državnoj razini sa 100.000 eura raspodijeljenih na dvanaest mjeseci.

Jeste li zadovoljni količinom novca koji izdvaja Crna Gora za HNV i općenito kulturu, obrazovanje, informiranje?

Smatramo da je taj novac dostatan za funkcioniranje Vijeća. Najveći dio ide na stipendije većem broju studenata koji uglavnom studiraju u Hrvatskoj, sponzorstva hrvatskim udrugama i pojedincima u potrebi, kao i terenskoj nastavi Hrvatske nastave u Crnoj Gori, koja se odvija jednom godišnje u Hrvatskoj. Za sve ozbiljnije projekte apliciraju pojedinci, udruge ili HNV na javnim natječajima kako bismo projekte koji su važni za hrvatsku zajednicu mogli nesmetano realizirati. Međutim, općenito nismo zadovoljni time koliko se izdvaja za promoviranje hrvatskoga jezika, kulture i tradicije na prostoru Crne Gore iz razloga što nema sluha da bi se osnovao Institut za izučavanje jezika, kulture i povijesti Hrvata u Crnoj Gori koji bi promovirao kulturu koja predstavlja preko 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore. Od Ministarstva obrazovanja i od drugih ministarstava koja su raspisivala natječaje, na kojima smo se mogli natjecati kao Hrvatska nastava u Crnoj Gori, nismo nikada dobili potporu kako bi se polaznici Hrvatske nastave mogli susresti sa živim govornicima materinskog jezika, kulturom, poviješću i svime što uče tijekom nastave. Radio Dux, jedini elektronički medij hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, ne može iznaći sigurne izvore financiranja već punih 11 godina već se financira aplicirajući na natječaje, uz rizik da zbog nekih formalno-pravnih razloga ostanu četiri djelatnika bez plaće i da se ugasi signal. Ovo se sve događa iako je Međuvladin mješoviti odbor u dva potpisana zapisnika potvrdio potrebu iznalaženja stalnih sredstava za financiranje Radija Dux.

Kako se odvijaju izbori za HNV? Tko može delegirati, kandidirati članove Vijeća i tko ih bira?

Hrvatski narod je u Crnoj Gori najmalobrojniji i čini svega 0,97 posto stanovništva po posljednjem popisu tako da iz te procentualne zastupljenosti proizlazi brojka od 17 članova koji čine Vijeće. Izbore za Hrvatsko nacionalno vijeće raspisuje samo Vijeće najmanje trideset dana prije izbora, objavljuje u sredstvima javnog informiranja, a svaki punoljetni Hrvat može sudjelovati na elektorskoj skupštini uz potpis 30 Hrvata koji mu daju podršku za sudjelovanje. Na elektorskoj skupštini prvih 17 s najvećim brojem glasova su izabrani članovi Vijeća koji na prvoj konstitutivnoj sjednici od 17 članova biraju predsjednika, dva dopredsjednika, izvršni odbor i članove odbora.

Kakav je trenutno sastav Vijeća?

Trenutni sastav HNV-a Crne Gore okuplja članove svih dobnih, obrazovnih i socijalnih struktura Hrvata u Crnoj Gori, a zastupljeni su iz svih općina Boke kotorske, Budve, Bara, Podgorice i Nikšića.

Jesu li Hrvati u Crnoj Gori i njihove organizacije složni? Ima li sukoba, i ako ih ima oko čega?

Na ovo pitanje odgovor bi bio da su svi oni pripadnici hrvatskoga naroda koji žele, uz svoje djelovanje u kulturi, participirati u političkom životu na mjestima gdje se donose političke odluke o budućnosti hrvatskoga naroda u Crnoj Gori jedinstveni. Drugi, koji u kulturi, iz samo njima znanih razloga, žele predstavljati Hrvate, a politički pripadaju strankama koje nisu hrvatske rade na urušavanju jedinstva u jedinoj političkoj stranci Hrvata u Crnoj Gori – Hrvatskoj građanskoj inicijativi, što se naročito negativno odrazilo na kolovoškim izborima prošle godine kada smo kao narod ostali bez zastupnika u državnom parlamentu Crne Gore. Nadam se da će, posebno za vas, ovakav odgovor biti bjelodano jasan jer kao što vi imate nacionalne Bunjevce, mi imamo nacionalno izjašnjene Bokelje.

Ove godine će biti popis stanovništva? Kako se pripremate za popis?

Aktualizirana priča oko ovogodišnjeg popisa stanovništva, koji bi prema zakonu trebao biti održan ove godine jer je posljednji bio 2011. godine, u političkom diskursu parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori ne može pronaći još uvijek mjesto i zajednički jezik za definiranje datuma i stavki popisa iz poznatih razloga, a čija je najveća kočnica mogućnost promjene zakona o državljanstvu u prvoj polovini ove godine kada bi i porijeklom Crnogorci rezidenti Srbije mogli dobiti dvojno državljanstvo, što bi dodatno u brojkama povećalo za oko 150.000 ljudi na popisu broj određene nacionalne zajednice i što bi sigurno u takvim eventualnim uvjetima promijenilo kompletno demografsku sliku Crne Gore u korist jedne nacionalne zajednice koja bi iz statusa manjine mogla postati većinski narod u Crnoj Gori. Što se tiče HNV-a, pripreme za popis nisu nešto čime se HNV bavi svakih deset godina, već u kontinuitetu, svakodnevno, zalažući se da se relaksira sveukupna društvena scena svojim djelovanjem u nakladništvu, kulturi, političkom djelovanju i neprestanom afirmacijom hrvatskog nacionalnog bića u Crnoj Gori, čime se svaki hrvatski čovjek u Crnoj Gori može ponositi.

U prethodnom mandatu parlamenta i Vlade Crne Gore Hrvati su imali svoje predstavnike. Je li se položaj Hrvata promijenio nakon ovih izbora od kada nemate svoje predstavnike u vlasti?

Pojavom Hrvatske reformske stranke na političkoj sceni Crne Gore, za koju smo uvjereni da je formirana uz veliki suport onih koji Hrvate nisu željeli vidjeti u parlamentu Crne Gore u tome su uspjeli jer ovako malo biračko tijelo ne može podnijeti dva politička subjekta na državnoj razini. Kad ovo kažem, mislim na to da je trebalo u Skupštini Crne Gore, vjerojatno, čije se sjednice, kao što znate, prenose u direktnom prijenosu na javnom servisu, onemogućiti da se čuje afirmativni glas o Domovinskom ratu, veličanstvenoj akciji Hrvatske vojske pod naslovom Oluja, o obrani blaženoga Alojzija Stepinca... Dakle, Hrvati su u prethodnom periodu u kojem su prešli prag za ulazak u državni parlament imali svog zastupnika u parlamentu i ministricu bez portfelja u Vladi Crne Gore. Sada, nakon kolovoških izbora, nemamo na državnoj razini zastupnika u parlamentu, ali imamo dva vijećnika u tivatskoj općini, u gradu u kojemu živi skoro polovina Hrvata iz Crne Gore, tako da se hrvatski glas u crnogorskom javnom prostoru i dalje čuje, samo u drugoj formi. Vidljivi smo u javnom prostoru možda čak i više nego ranije, jer nas je gore navedena situacija dodatno motivirala da koristimo tv duele i druge televizijske i radijske nastupe, kao i izjave preko tiskanih medija, pa do društvenih mreža. Moj dojam je da nam je činjenica da smo izgubili zastupnika u parlamentu učvrstila redove. 

Koji su najvažniji zadaci, programi i projekti na kojima sada radi HNV?

U proteklim godinama Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore je tiskalo preko 40 knjiga s tematikom povijesti, kulture, književnosti, znamenitih pojedinaca iz hrvatske povijesti u Boki kotorskoj, crkvene povijesti itd. Surađujemo aktivno na istraživačkim projektima s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, sa svim institucijama kulture i obrazovanja u Republici, dominantno preko Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske bez čijeg razumijevanja i aktivne potpore ne bi bio realiziran veliki broj naših projekata. Veliki projekt za koji se iskreno nadamo da će biti dovršen do kraja 2021. godine su monumentalna izdanja najstarijih knjiga s tla Crne Gore koje su se koristile u liturgiji, a koji će sačinjavati Misal sv. Jakova od Lođe, čiji se original čuva u Nacionalnoj biblioteci u Berlinu iz prve polovice 12. stoljeća, Kotorski pontifical, koji se čuva u Sankt Petersburgu, a koji je ujedno najstarija knjiga s tla današnje Crne Gore i za koju se pouzdano zna da je kotorskome biskupu poklonjena 1166. godine. Treća edicija  je ovih dana izašla iz tiska – Barski Parčićev misal na glagoljici, uopće posljednji poznati rimski misal tiskan na glagoljici. Četvrta knjiga, gdje smo već odradili dobar dio posla, a čiji se izvornik čuva u Nacionalnoj biblioteci u Parizu, je Barski brevijar iz 1324. godine, iz vremena avinjonskih papa, kada je nadbiskup barski bio Francuz Adam Guillaume. Prve dvije knjige su pisane beneventanskim pismom na pergameni, treća je pisana glagoljicom, a Barski brevijar goticom. Sigurni smo da će ova četiri djela činiti dio dalmatinske liturgijske monumente koja će ovaj prostor utvrditi u jedinstvu, kako vjerskom, kršćanskom, katoličkom, tako i etničkom hrvatskom.

Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore je odredilo 13. siječnja za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, što je dan donošenja moći svetog Tripuna 809. godine u Kotor. Tom se prigodom, 13. siječnja ove godine  vijorila na taj dan i zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori na zgradama općina Tivat i Kotor, a dva dana ranije, 11. siječnja, trajno je postavljena na sjedište Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, prvi puta nakon 82 godine, kaže Deković.