Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Vrijeme nenaklonjeno malim proizvođačima

Bojan Jozić iz salaša Nenadić kraj Sombora odrastao je u obitelji koja se, kako kaže, oduvijek bavila poljoprivredom, pa se podrazumijevalo da će taj obiteljski posao nastaviti i on; da će kao sin ostati na gospodarstvu. Ali, s tom željom roditelja poklopila se i njegova odluka na nastavi raditi ono što su radili njegov otac, djed, pradjed i generacije prije njih. Danas vodi gospodarstvo koje se bavi ratarskom proizvodnjom i stočarstvom, jer je to jedini način da u poljoprivedi opstanu oni proizvođači koji obrađuju manje zemlje. Kaže, mnogo toga u agrarnoj politici i na tržištu nije naklonjeno malim proizvođačima, a najveći problem je neizvjesnost jer u proizvodnju se ulazi s jednom velikom nepoznanicom – cijenom po kojoj će biti plaćeno ono što se proizvede.

Tražnja zemlje podigla cijene

Bojan obrađuje oko 50 jutara zemlje. Dio te zemlje uzet je u arendu. Od privatnika po cijeni od 250 eura po jutru. Kaže, nije to povoljno, ali takve su cijene, jer se zemlja traži i svako čekanje i predomišljanje znači da će tu parcelu već netko drugi uzeti u zakup. A uvjeti su danas takvi da se mora raditi što više zemlje. Do državnih oranica teško se dolazi, pa je zakup od privatnih vlasnika jedini način za povećanje opsega proizvodnje. U lošim godinama, uz toliku arendu nema zarade na toj zemlji, ali se onda nade polažu u narednu sezonu, i tako u krug. Razlog je to što se ovaj mladi poljoprivrednik trudi da svaki višak novca uloži u kupovinu zemlje.

»U sjetvenoj strukturi su kukuruz, pšenica i soja. Od sjetve šećerne repe odustali smo još 90-ih godina, u vrijeme dok je gospodarstvo vodio otac, a razlog je bila neisplativost te proizvodnje. Suncokret sam iz sjetvene strukture ja izbacio, jer prije osam-devet godina cijena je bila niska, pa se više isplatilo sijati soju i kukuruz«, kaže Bojan i dodaje da uz toliko zemlje koliko obrađuje gospodarstvo ne može pozitivno poslovati bez stočarske proizvodnje.

On se odlučio za svinjogojstvo. Prije priče o stočarskoj proizvodnji Bojana još malo zadržavamo u ratarstvu, a nezaobilazno pitanje su cijene koje su znatno više od očekivanih. Suglasan je da su otkupne cijene u prošloj proizvodnoj godini bile dobre, ali, kaže, tržište je odmah reagiralo i to poskupljenjem sjemena, gnojiva, pogonskog goriva, te će ovog proljeća sjetva biti skuplja za oko 15 posto.

»Gorivo poskupljuje svakoga dana; bilo je problema u nabavi sjemenskog kukuruza, priča je bila da ga nema, ali moje mišljenje je kako je to širenje straha da neće biti sjemena za sjetvu bilo samo priprema za poskupljenje, jer sada na tržištu ima kukuruza svih proizvođača, svih hibrida. Po mom sudu, sramota je što ove godine nismo dobili 1.200 po hektaru koje smo prošle godine dobivali za gorivo. Obrazloženje ministra bilo je da je gorvo jeftinije, ali uz ove svakodnevne korekcije došli smo do toga da je skuplje nego lani«, kaže Bojan.

Skup kukuruz za jeftine svinje

U njegovim oborima su umatičene svinje, jer je to uvjet da se po pravu prečeg zakupa za stočarsku proizvodnju može dobiti državna zemlja. Zahtjev je podnio i sada čeka rješenje. Ono što ga brine trenutačno su cijene kako prasadi tako i tovljenika, koje su već mjesecima ispod ekonomske isplativosti za proizvođače.

»Težište moje proizvodnje u svinjogojstvu je prodaja prasadi, ali sam ostavio i nešto za tov, a što me je dočekalo? Baš lijepa cijena: 130 dinara, i to moliš da ih otkupe. Uspio sam prodati mesaru po 130, a nakupci plaćaju 120 dinara. Prasad su 180 do 200 dinara, ali nitko ne kupuje. Mogu oni biti i 500 dinara kada za njih nitko i ne pita«, iznosi Bojan muke stočara.

Dio gubitaka pokriva time što za hranu koristi kukuriz i soju iz vlastite proizvodnje. I uz takvu strategiju, kaže, trenutačno su po tovljeniku proizvođači u gubitku od 2.000 dinara. Kod prasadi je nešto bolje – nema ni gubitka, a ni zarade.

»Ostat ću i dalje u ovoj proizvodnji u nadi da je ovo samo jedna loša godina. Koliko se sjećam, takva je bila 2012. godina, kada su žitarice bile skupe, a svinje džaba. Do 2020. bilo je prihvatljivo, pa se nadam i da su ovakve cijene i mala tražnja prolazni poremećaji na tržitu«, kaže Bojan koji za slabu tražnju krivi uvoz zamrznutog svinjskog mesa, sumnjive kvalitete.

Pomoć proizvođačma je 15.000 dinara, koliko dobivaju po umatičenoj krmači, i 1.000 dinara po tovljeniku. Bojan je za tovljenike zahtjev podnio prije godinu dana, ali još nije isplaćen. Kaže, pravila nema: netko dobije za pola godine, a netko čeka i dvije.

Razgovor s ovim poljoprivrednikom završavamo usporedbom kakvi su uvjeti za proizvodnju bili kada su radili njegov djed i tata, a kakvi su danas.

»Za 15-20 tovljenika mogao se kuputi novi stojadin, za 50 tovljenika traktor ferguson, a ja danas moram utoviti 500 svinja da bih mogao kuputi traktor od 40-50 konjskih snaga. Tada su se znali neki pariteti. Recimo, kilogram tovljenika koštao je kao osam kilograma kukuruza. Po sadašnjim cijenama tovljenik bi trebao biti 200, a ne 120 dinara. Bilo je tada neke sigurnosti i znalo se kako ćemo izaći iz te proizvodnje, to je ipak za poljoprivrednike bila sigurnost«, kaže Bojan.

Svoje gospodrastvo svrstava u malo, jer se o nekim ozbiljnijim investicijama s prihodima koje ostvari ne može ni razmišljati. Svaki višak novca ulaže u poljoprivredne strojeve i kupovinu zemlje.

Z. V.

ANTRFILE1

Nategnuto s državnim njivama

Po zakonu stočari imaju pravo prečeg zakupa državne zemlje, ali su zbog restutucije i pritiska da se smanje ukupne površine koje dobijaju stočari pooštreni kriteriji za dodjelu ove zemlje. »Prije je bilo pet tovljenika jedno uvjetno grlo za koje se dobivao hektar. Sada je jedno uvjetno grlo šest tovljenika, ali se na njega više ne dobiva hektar, već 0,3 hektara«, pojašnjava Bojan.

 

ANTRFILE2

Muke s natječajima

»Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede za poticaje za mlade poljoprivrednike. Prema objavljenim rezultatima, nisam prošao. Htio sam se nakon toga prijaviti na natječaj za kupovinu poljoprivrednih strojeva, ali to ne mogu bez potvrde da ne koristim sredstva po nekom drugom natječaju, jer se i dalje vodim da sam tražio sredstva za mlade poljoprivrednike. Sada mi treba rješenje da sam odbijen, a to rješenje mi nisu dali uz odgovor da je u obradi, a kada sam posljednji put kontaktirao e-mailom nisu mi čak ni odgovorili. Tako da na prvom natječaju nisam prošao, a na drugom sam onemogućen sudjelovati«, priča on. Kaže, ima dovoljno dobrih natječaja, ali i nelogičnosti u njima. Tako netko tko se poljoprivredom bavi uz neki drugi posao samo zato što je zvrašio poljoprivfredni fakultet dobiva više bodova, ili netko prijavi gospodarstvo na više adresa i imena, jer je sebi osigirao nekretnine na više adresa i automatski može sudjelovati na više natječaja.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay