Kolumne Kolumne

Pivo za »ispod drveta«

Teško da netko može točno utvrditi kada su ljudi počeli piti ispred dućana, ali taj običaj vjerojatno ne datira prije druge polovice XX. stoljeća. Teško i da netko može precizno ustvrditi zbog čega je do toga došlo, ali zdrav razum navodi na jednostavan zaključak: ispred prodavaonice je jeftinije piti nego li u kavani. Tu pogodnost obilato su koristili, i koriste, slojevi društva s najnižim, neredovitim ili gotovo nikakvim primanjima, pa je pivo ispred dućana u svijesti većine rezervirano za kubikoše, nadničare i općenito tipove sa socijalnih, a nerijetko i zakonskih rubova. Svjedoči o tome njihovo svakodnevno prisustvo ispred prodavaonice, poneki otvarač prikucan na obližnjem drvetu, gomila ugaženih čepova koja djeluje kao da je dio prostora popločan, te gajbe, cigle ili čak i trošni stolci, fotelje ili kreveti kao dio vani izmještenog »interijera« koji služi za lagodniji ugođaj tijekom zasluženog odmora nakon teškog fizičkog rada ili jednostavno – odmora od nerada. O tome što se sve na takvim mjestima može čuti od lokalne stalne klijentele, umjesto prepričavanja jedan savjet: pridružite im se na pivo-dva i bit ćete bogatiji za posve novo iskustvo.

Odnedavno se, međutim, opisana slika ispred dućana preselila i u sam centar grada: ispred kafića, kako onih koji su uvijek »in« tako i onih »kvartovnih«, obično s nižim cijenama i s nekom vrstom ne(u)pisane »klupske klijentele«. Pritisla korona vlasnike i jednih i drugih do slamarice, pa se u većini dosjetili još prošle godine provaljenog izuma: prozore otvorili poput šaltera, pa nude piće »za ponijeti«. Željni stalnog društva i žedni pića iz kafića gosti im promptno zahvalno uzvratili: vinjak, kavu, pivo (rjeđe sok) nose do najbližeg pogodnog mjesta za sjedenje ili ih uopće ne nose nego stvaraju mini pješačke čepove na trotoaru i provode vrijeme pušeći i pričajući kao da će smak svijeta odmah iza fajronta, u četiri poslijepodne. Oko ovih grupica, pak, kao da je sve normalno: ljudi ulaze i izlaze iz pekara, parfimerija, dućana... a u supermarketima (Lidl je, ni kriv ni dužan, postao sinonim za to) gužve kao na derbiju, i to s besplatnim ulaznicama!

Stavimo li čak ove slike kao šalu, na stranu – osim za vlasnike kafića i njihove zaposlene – one i dalje djeluju ne samo tragikomično nego i posve, kako se ono kaže... abnor... apstraktno. Ili možda sluđujuće. Da, sluđujuće. Kao i mnoge dosadašnje mjere, i to ne samo kod nas. Sluđujuće, recimo, djeluje, posve ostvariva prijetnja kazne vlasniku nekog objekta od 150.000 dinara za nepoštivanje propisanih mjera (od nenošenja maske do ilegalnog otvaranja), a da se pritom ne kažnjavaju sudionici prosvjednih skupova, vjernici u crkvama i hramovima, vlasnici i kupci u velikim trgovačkim centrima ili na tržnicama. Ovako sluđujuća situacija kojoj se krizni stožeri i vlade suprotstavljaju još luđim mjerama (ograničenje kretanja preko granice do 30. kilometra od nje, kao da te na 31. čeka invazija virusa) proizvodi dvostruki efekt: jedne zatupljuje do apatije dok u drugima budi otpor do granica agresije, i to s uzlaznom putanjom i po njihovom broju i po intenzitetu, a što sve skupa dovodi do sve uočljivijih podjela među ljudima.

U sjeni ovoga, da se ipak vratimo na osnovnu temu, ostaju problemi s kojima se već dugo suočava ugostiteljstvo, uz turizam zacijelo najugroženija grana gospodarstva. Stoga i nije čudno što se, na vlastiti zahtjev, poveća grupa subotičkih ugostitelja u utorak (30. ožujka) sastala s gradonačelnikom Stevanom Bakićem, iznoseći mu bit svojih problema: prošle godine, kada se saberu svi sati, izgubili su oko 110 dana, a za sve to vrijeme plaće, doprinosi, komunalni računi i porezi ostali su kao i u vrijeme prije »nove normalnosti«. Teško da gradonačelnik tu može poduzeti neke revolucionarne poteze (da mogu, to bi učinili i mnogi drugi), ali, eto... ljudi se opravdano požalili i prešutno ukazali na ono što se već polako samo crta kao realna slika budućnosti: nova grupa socijalnih slučajeva od kojih će neki obrok potražiti i izvan redova u narodnim kuhinjama – kod kontejnera u blizini društva ispred dućana ili kafića »sa šalterima«. Kada se na to pogleda s malo pristojnije daljine, detalji razlike sve se više gube i slika postaje ista. Lokalna, a globalna.

Z. R.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay