Tema Tema

Bunjevački jezik ne postoji u knjižničarstvu

I u stručnim ustanovama u Republici Srbiji se zna da ne postoji tzv. bunjevački jezik! U protivnom, bio bi priznat u Međunarodnoj organizaciji za standardizaciju (ISO) te uvršten u njen popis u kojem se nalaze i srpski i hrvatski jezik. Da je priznat, »bunjevački jezik« bio bi tretiran i u praksama kulturnih institucija Republike Srbije.

International standard organization (ISO) izdala je 1967. godine preporuku ISO R 639, kao prvi međunarodni dokument o oznakama jezika, te služi kao alat koji daje jednoznačne definicije različitih naziva jezika koji se upotrebljavaju. Međunarodna normizacija u području oznaka za jezike razvija se do danas. Istaknut ćemo dio norme (ISO 639-2:1998) koji utvrđuje troslovne oznake jezika, a sastoji se od dviju skupina oznaka: jedna za bibliografsku upotrebu (ISO 639-2/B) i druga (ISO 639-2/T) koja utvrđuje oznake za terminološku upotrebu. Kao što smo već spomenuli, na popisu se nalaze srpski i hrvatski jezik, a normirane troslovne oznake su sljedeće: za srpski jezik srp – srpski – српски језик, a za hrvatski: hrv – hrvatski – hrvatski jezik.

Ovaj međunarodni normativ se primjenjuje u politikama kulturnih institucija koji se primarno bave jezikom, kao što su knjižnice. Tako, primjerice, pri utvrđivanju oznaka za bibliografsku upotrebu jedan od kriterija je već uspostavljena uporaba oznaka u nacionalnim i međunarodnim bazama bibliografskih podataka.

Jezici imaju svoje posebne brojeve prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK), nastaloj krajem 19. stoljeća u Belgiji, a koja se kontinuirano razvija i primjenjuje uglavnom u Europi. Prema toj klasifikaciji posebni broj za hrvatski je 811.163.42, a za srpski jezik 811.163.41. Bibliotekari se služe UDK oznakama kako bi opisali sadržaj određene publikacije i jezik na kojem je pisana. Tako je izrada CIP zapisa (Cataloguing in publication = Katalogizacija u publikaciji) prvi i za kasniji život knjige iznimno važan korak. Knjižničari u Srbiji u obradi knjižnično-informacijske građe i izvora primjenjuju sustav klasifikacije i indeksiranja sukladno usvojenim nacionalnim i međunarodnim standardima u Srbiji. Istim se standardima služe i kolege u Hrvatskoj.

Konkretni primjeri katalogizacije publikacija pisanih na bunjevačkoj ikavici pokazuju njihovu pripadnost hrvatskom jeziku, što vidimo u obradi knjiga u Biblioteci Matice srpske i Narodnoj biblioteci Srbije. Evo nekoliko primjera. Poznati Rečnik bačkih Bunjevaca autora Marka Peića i Grge Bačlije te suradnika i redaktora Dragoljuba Petrovića, i prvo (1990.) i drugo (2018.) izdanje imaju predmetne odrednice: Хрватски језик – Буњевачки говор – Бачка – Речници, дијалектолошки (Hrvatski jezik – Bunjevački govor – Bačka – Rečnici, dijalektološki) i Буњевци – Говор – Бачка – Речници, дијалектолошки (Bunjevci – Govor – Bačka – Rečnici, dijalektološki). Oznaku hrvatski jezik nose i sljedeći naslovi: Bećarci : bunjevačke narodne pisme (2001.), Javorova smrt : ep u 21 pivanju prema motivima ‘Slave’ – istorijskog epa Blaška Rajića (1998.) i Mladom naraštaju : pesme (2001.) Marka Peića, zbirka poezije Tomislava Kopunovića Rastanak sa starim salašom (2014.), roman Gabrijele Diklić Snaš Kata na mrginju (2009.), etnografska knjiga Marije Bošnjak Božićnjak u kadgodašnjem i današnjem vrimenu (2009.), Kompozicije i tekstovi dr Josipa Stantića : 60 godina muzičkog stvaralaštva, urednice Tamare Babić (2012.), Lipota naši riči : antologija savrimene bunjevačke književnosti (2009.), urednice Suzane Kujundžić-Ostojić, Bunjevački bili šling (2010.) Kate Kuntić, Promaja u pendžerima vrimena : pripovitka o prošlom vrimenu u slikama (2020.) Marije Horvat.

Dok se držimo standarda, struka neće griješiti i sva djela na ikavici ući će u korpus hrvatskoga jezika. Prema navedenim međunarodnim standardima, u isti su jezik svrstana i djela čiji su autori bunjevački Hrvati, među kojima su Ivan Antunović, Blaž Modrošić, Blaško Rajić, Aleksa Kokić, Jakov Kopilović, Ivan Prćić, Balint Vujkov, Lazar Merković, Ivan Pančić, Ante Sekulić, Milovan Miković, Vojislav Sekelj, Tomislav Žigmanov i drugi.

Katarina Čeliković, diplomirana knjižničarska savjetnica

 

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay