Tema Tema

Hrvati na Kosovu – u nestajanju

O nacionalnim manjinama se često u medijima govori i piše stereotipno – malo o povijesti, malo o kulturi, malo o karakterističnim tradicijama, malo o identitetu, nošnji, vjeri, malo o problemima s kojima se suočavaju u ostvarivanju svojih manjinskih prava, malo o suživotu... I obično se tu sve završava.

Međutim, danas je o Hrvatima na Kosovu, bolje reći s Kosova, nemoguće tako pisati. Jer premda imaju svoje specifične tradicije, nošnje, govor dugu i bogatu povijest i baštinu njihova je skorija povijest primjer ne suživota i multikulturalnosti, kako se to voli govoriti, već tragične sudbine manjine koja je u jednom vremenu zla postala nepoželjna. Od sredine osamdesetih bili su izloženi pritiscima, a kako se zaoštravalo u odnosima između Srbije i Hrvatske, tako je i njihov položaj postajao sve teži. Iz Letnice su bili primorani odlaziti već od 1992. godine, a iz Janjeva je najveći progon uslijedio početkom 1993. godine. Većina je Hrvata s Kosova tako devedesetih godina prošlog stoljeća bila prinuđena napustiti mjesta u kojima su živjeli stoljećima te su se naselili u Hrvatskoj, a mnogi su otišli i dalje u zapadnoeuropske države.

Janjevo

Janjevo i Letnica su dva mjesta koja su stoljećima nastanjivali Hrvati. Janjevo, smješteno 12 km jugoistočno od Prištine, okruženo je brdima, s uzanim uličicama i strmim stazama u čijoj slici dominira crkva sv. Nikole. U Janjevu, ali i Zagrebu i Dubrovniku, je 2003. godine proslavljena 700. obljetnica od prvog pisanog spomena ove župe. Najupečatljiviji dio svečanosti bila je procesija s kipom sv. Nikole, zaštitnikom Janjeva, koja je bila organizirana uzanim uličicama i strmim stazama oko sela, a sve uz pjesmu i molitve upućene sv. Nikoli u nakanu za ponovno uskrsnuće Janjeva, pisali smo tada u Hrvatskoj riječi o ovom događaju.

Međutim, broj je janjevskih Hrvata u stalnom opadanju, 1981. godine je u Janjevu živjelo 3.534 Hrvata (od ukupno 5.086 stanovnika), 1991. godine 2.859 (od 3.319 st.), potkraj 1990-ih ostalo ih je živjeti još oko 400, ali se njihov broj i dalje smanjuje, te je 2011. godine bilo tek 237 Hrvata.

Od 1303. godine, kada se Janjevo prvi put spominje, ovo se mjesto zahvaljujući rudnicima srebra i olova, koji su radili do XVI. stoljeća, brzo gospodarski razvijalo, a povoljan geografski položaj je omogućio da postane trgovačko središte. Potkraj srednjega vijeka Janjevo je postalo snažna kolonija dubrovačkih i kotorskih trgovaca, i otad su Hrvati većinsko stanovništvo. U XX. stoljeću razvila se metaloprerađivačka industrija, ali su obrt i trgovina ostali glavna gospodarska grana. Raspad Jugoslavije i ratna zbivanja na Kosovu natjerali su većinu stanovnika na izbjeglištvo u Hrvatsku, najviše u Zagreb, Slavoniju i Dalmaciju (Kistanje). Naziv Janjevo su prema predaji donijeli doseljenici iz Janjine na poluotoku Pelješcu, koji je u to vrijeme bio dijelom Dubrovačke Republike. Malo je poznato da je zvono na crkvi svetoga Nikole u Janjevu (iz 1368. godine) drugo najstarije crkveno zvono u Hrvata.

Letnica

Letnica se nalazi na jugoistoku Kosova, u brdima Skopske Crne Gore na 755 metara nadmorske visine. Od Prištine je udaljena oko 60 kilometara zračnom linijom, a od Skoplja oko 30. Pripada općini Vitini od čijeg je centra udaljena 9 kilometara. S ostatkom svijeta je povezana samo jednom cestom.

Prema popisu stanovništva Kosova iz 1991., u mjestima Letnica, Šašare, Vrnez, Vrnavkolo i ostalim zaseocima živjelo je 5.836 osoba hrvatske nacionalnosti.

Crkva u Letnici jedna je od najljepših građevina na Kosovu i poznato je mjesto hodočašća, drevno svetište Majke Božje Letničke. Ova crkva je ujedno i župna crkva župe Letnice. Svake godine 15. kolovoza okupi se više ljudi svih vjera, kada se Letnica budi, a tijekom godine je ovo mjesto pusto, jer se tijekom rata odselilo gotovo kompletno stanovništvo u Hrvatsku. Hrvatska ih je primila i naselila velikim dijelom na ispražnjenim područjima tijekom rata, ali ima ih i u svim drugim krajevima Hrvatske – najviše u Đulovcu kod Voćina (1.800), Kistanju (oko 1.400), Dumačama kod Petrinje (oko 350), a žive i u: Zagrebu, Rijeci, Crikvenici, Dugom Selu, Brckovljanu (kod Dugog Sela), na Krku i u Dubrovniku.

Danas u Letnici tako živi tek tridesetak Hrvata, mahom starih osoba.

Udruge

Predstavnik hrvatske manjine s Kosova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske je Josip Blaško koji je i predsjednik Hrvatske udruge mladih Janjevo.
U Janjevu djeluju i Udruga Sveti Nikola koja skrbi o očuvanju hrvatske kulture i baštine janjevačkih Hrvata.
U Hrvatskoj Hrvati s Kosova imaju udruge Janjevo i Letnica sa sjedištem u Zagrebu, a u Kistanju imaju svoj nogometni klub Janjevo te Udrugu Novo Janjevo

U Janjevu djeluje hrvatski svećenik, župnik don Matej Palić. Janjevo je dalo dvadesetak svećenika i isto toliko časnih sestara, koji su u Hrvatskoj i po svijetu.

Možemo zaključiti – povijest dvaju naselja je prebogata, ali je sadašnjost prilično tužna a budućnosti skoro da nema za Hrvate na Kosovu.

U težak život malog broja preostalih Hrvata na Kosovu uvjerilo se nedavno i izaslanstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske predvođeno državnim tajnikom Zvonkom Milasom.

U Letnici su se susreli s Karolinom Dokić, koja vodi pučku kuhinju u ovom mjestu a također vodi i obnovu starog mlina, te s ocem Marijanom Demajem u crkvi Majke Božje Letničke. U župnom uredu u Janjevu održan je sastanak na kojemu su sudjelovali don Matej Palić, Josip Cimirotić i Sebastijan Čolakić. Radni posjet hrvatskog izaslanstva završio je obilaskom crkve sv. Nikole u Janjevu.

»Na žalost, stanje u oba ova mjesta u kojima pripadnici hrvatske nacionale manjine žive već stoljećima vrlo je loše i puno je problema, počevši od onih sigurnosnih, pa nadalje. Središnji državni ured će našim sunarodnjacima i nadalje pružati snažnu stručnu, materijalnu i političku potporu, kako bi došlo do vidljivih pozitivnih pomaka«, rekao je Milas nakon posjeta.

J. D.
 

Antrfile

Zaštitnik Janjevaca – sv. Nikola

Zaštitnik janjevačke župe i svih Janjevaca ma gdje bili je sv. Nikola. Svi Janjevci, odlazeći i vraćajući se u Janjevo, uzimali su uvijek blagoslov od kipa sv. Nikole u crkvi, a don Matej Palić kaže kako svatko tko potječe iz Janjeva, gdje god živio na svijetu, u kući ima sliku ili kip sv. Nikole. 

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay