Širom Vojvodine

Radi se novi detaljni plan centra

»Zahvaljujući suradnji građana i stavu Saveza vojvođanskih Mađara, uspjeli smo obraniti centar grada Subotice«, izjavio je potpredsjednik ove stranke i predsjednik Skupštine grada Subotice dr. sc. Bálint Pásztor. »Obrana centra grada« odnosi se na odluku gradske Komisije za planove da nakon razmatranja brojnih primjedbi građana, stručnjaka, a među njima i lidera SVM-a, vrati na doradu Plan detaljne regulacije centra grada Subotice za Zonu 2. Odbijenim planom je bila predviđena izgradnja stambeno-poslovnih blokova u samom centru grada nakon što se poruši veći broj objekata u ulicama Sándora Petőfija, Petra Drapšina, Matije Gupca i Rudić ulici.

»Centar grada Subotice mora se tretirati kao kulturno-povijesna cjelina, tako da kompletna gradska jezgra mora biti zaštićena. Stanove ne treba graditi u centru grada već negdje drugdje i treba pronaći novac da postupno obnovimo fasade«, rekao je Pásztor za Pannon RTV. Dodao je i kako je važno, budući da se želi da Subotica i Palić postanu turistički centri, sačuvati njihove karakteristične stilske odlike po kojima su prepoznatljivi.

Otvorena i zatvorena sjednica

Nakon održane javne sjednice 16. ožujka i zatvorene sjednice dva dana kasnije, Komisija za planove grada Subotice uputila je priopćenje za javnost.

»Komisija je 28. siječnja ove godine obavila stručnu kontrolu Nacrta plana detaljne regulacije centra grada Subotice-Zona II. i Izvještaja o strateškoj procjeni utjecaja na životni okolišu i konstatirala da su Nacrt i Izvještaj urađeni u skladu s višim planskim dokumentom i u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji te je jednoglasno donijela odluku da se planski dokument uputi na javni uvid«, navodi se u priopćenju.

Stručna kontrola je obuhvatila provjeru usklađenosti plana s planskim dokumentima šireg područja, odlukom o izradi, Zakonom o planiranju i izgradnji, standardima i normativima, kao i provjeru opravdanosti planskog rješenja.

Nakon provedene stručne kontrole plan je bio na javnom uvidu mjesec dana, od 8. veljače do 9. ožujka. Tijekom javnog uvida pristiglo je 26 primjedbi koje su jedna po jedna razmatrane na javnoj sjednici Komisije 16. ožujka. U priopćenju se navodi kako se od ukupnog broja pristiglih primjedbi dvadeset primjedbi odnosilo na stručnu sadržinu planskog rješenja, dvije primjedbe na Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja na zaštitu životnog okoliša a jedna na slovne greške.

»Van zakonskog roka stigla je primjedba u vidu peticije građana, ali je ipak uzeta u razmatranje«, navodi se u priopćenju.

Tijekom rasprave svi građani koji su uputili pisane primjedbe na plan imali su mogućnost i usmeno ih obrazložiti, a na njih je odgovarala predstavnica obrađivača dipl. ing. arh. Dragana Mijatović. Tijekom višesatne sjednice većina je primjedbi od njene strane bila odbačena.

Ipak, nakon zatvorene sjednice Komisije za planove 18. ožujka, na kojoj su ponovno sagledane sve primjedbe, Komisija je jednoglasno prihvatila sedam primjedbi, djelomično je prihvatila šesnaest primjedbi a četiri primjedbe nije prihvatila.

Potrebne nove detaljne mjere zaštite

Komisija nije prihvatila Primjedbu Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u kojoj se tvrdi da obrađivač plana nije u cijelosti implementirao Mjere zaštite broj:386-2/12, od prosinca 2020. godine, jer, kako se navodi u priopćenju, »nakon pismenog obraćanja obrađivača nije precizirao u kojim djelovima mjere nisu ispoštovane«. Nadalje se objašnjava kako Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Beograda, kao nadređena ustanove zaštite, u svojoj primjedbi navodi kako su Detaljne mjere zaštite, broj:386-2/12, koje je sačinio Međuopćinski zavod za zaštitu kulture, u suprotnosti s osnovnim principima zaštite.

U priopćenju se kao ključno ističe da se Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture nije obratio Republičkom zavodu koji je nadležan za kulturna dobra od izuzetnog značaja kao što su Sinagoga koja se nalazi u zoni obuhvaćenoj planom kao i Gradska kuća koja se naslanja na dio centra koji je obuhvaćen planom.

Komisija za planove je donijela zaključak kojim se uvažava primjedba Republičkog zavoda i navodi da je potrebno izraditi nove Detaljne mjere zaštite kako bi ih se ugradilo u novi Nacrt PDR-a i s njima u cijelosti uskladilo urbanističko rješenje.

»Prije toga Međuopćinski zavod se mora obratiti Republičkom zavodu za dobijanje suglasnosti na novoizrađene mjere zaštite«, navodi se u priopćenju a Tajništvo za građevinarstvo, kao nositelj izrade detaljnog plana, o tome treba obavijestiti Međuopćinski zavod.

I na samoj sjednici se vodila rasprava o ovoj problematici, a dr. sc. Bálint Pásztor je ukazao na primjedbu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u kojoj se zaključuje kako »nacrt plana detaljne regulacije ne pruža zaštitu kulturnim dobrima na način na koji je ona definirana Zakonom o nepokretnim kulturnim dobrima čak ni na elementarnom nivou«. Razlog tome je, prema Republičkom zavodu, »u pristupu svakom pojedinačnom dobru ponaosob a ne promatranju gradske jezgre Subotice kao prostorno-historijske cjeline od velikog značaja u kojoj svi objekti, makar bili i bez vrijednosti, utječu na definiranje karaktera, duha i osobenosti cjeline čiji su dio«, naveo je Bálint Pásztor kao i stav da je rušenje objekata krajnja mjera kada se objekt više ne može fizički održati. Na koncu, u primjedbi Republičkog zavoda je navedeno i kako je priređivač plana zanemario činjenicu da se Zona 2 nalazi u okviru prostorno-historijske cjeline od velikog značaja za Srbiju i gradsku jezgru Subotice već je kao nepokretna kulturna dobra definirao samo pojedinačne spomenike kulture.

Novi Nacrt planskog dokumenta će nakon obavljene ponovne stručne kontrole Komisije za planove biti upućen na javni uvid,

»Za javnost je jako bitno napomenuti da je Javna sjednica Komisije za planove održana prema proceduri propisanoj Zakonom o planiranju i izgradnji, da je Nacrt planskog dokumenta izrađen u skladu sa Zakonom i planovima višeg reda i, što je jako bitno, da je ispoštovana procedura i uvjeti koje su propisali imaoci javnih ovlaštenja«, navodi se, među ostalim, u priopćenju kojeg potpisuje predsjednica Komisije dipl. ing. građ. Zagorka Panić.

J. D.