Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Tisuću hektara za pristojan život

Želja Igora Gašparovića iz Golubinaca bila je da nakon završene srednje škole upiše arhitekturu. U tome su ga i roditelji podržali. Izašao je na prijemni ispit i položio ga, ali je odustao od studiranja i odlučio se baviti poljoprivredom. Danas radi zajedno sa svojim bratom Vladimirom. Pored svoje zemlje, koju su generacijski naslijedili, kako bi opstali u poljoprivredi, obrađuju i zemlju koju uzimaju u zakup. Obitelji izdržavaju od tog posla i poljoprivredna proizvodnja im je jedina djelatnost. I pored svih poteškoća u poljoprivredi, Igor kaže da se nije pokajao, te da od obrade srijemskih polja nikada neće odustati.

Puno rada i odricanja

Poljoprivredom se počeo baviti 1996. godine. Nastavio je obiteljski tradicijski posao, koji je započeo njegov šukundjed.

»Ja sam četvrta generacija u svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Ljubav me veže za poljoprivredu, jer preživjeti u ovom poslu može se ako ga volite. Otac i stric su se bavili poljoprivredom, ali nisu bili direktno vezani za taj posao već im je to bilo dodatno zanimanje. Otac je i danas uključen u poljoprivrednu proizvodnju. Rado pomaže bratu i meni u svim poslovima, ali kada je potrebno, posebno u sezoni, cijelu obitelj uključujemo. Brat živi na drugoj adresi, a u mom kućanstvu nam je registrirano poljoprivredno gospodarstvo. Tu su nam i poljoprivredni strojevi«, kaže Gašparović, dodajući da mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva danas mogu opstati, ali uz puno rada, žrtvovanja i riskiranja.

»Poljoprivrednici se najprije zaduže. Prvo uzmemo sirovinu čija cijena se cijena svake godine povećava. Također, i cijena zakupa zemlje je iz godine u godinu sve veća. Ali mislim da smo i mi poljoprivrednici za to krivi. Jer kad ste odrasli u poljoprivredi, stalno se bojite ako ne uzmete zemlju u zakup, uzet će je netko drugi. A kad se zemlja traži, raste i cijena«, kaže ovaj golubinački poljoprivrednik.

Potvrđuje u razgovoru kako se od poljoprivrede danas može živjeti, ali samo ako se radi pametno i ako se obrađuje više zemlje.

»Onaj tko je radio maksimum zemlje osamdesetih godina prošloga stoljeća, mogao je školovati dva studenta i skromno živjeti. Sada da bi poljoprivrednik lijepo živio, treba raditi 1.000 hektara. Koji su to pariteti, kako se sve to izgubilo i zbog čega, stvarno ne znam. Također, trebate imati sreće u tom poslu. Mi sve poslove uradimo na vrijeme i onda pratimo vremenske prilike i gledamo hoće li biti oborina ili ne, hoće li ih biti dovoljno i u pravo vrijeme. Također, ovisimo i od poticaja države. Ali ni cijena žitarica nije uvijek ista i prihvatljiva. Sve su to čimbenici od kojih ovisi naš posao i dobit od njega. Cijena pšenice prije deset godina bila je 20 dinara. Sada je njena cijena 22 dinara po kilogramu. Pitanje je gdje smo mi u toj cijeloj priči«, nabraja Gašparević što se sve mora posložiti da bi na koncu proizvodne godine ratari bili zadovoljni.

Pomoć države i zajmovi

Kada se počeo baviti poljoprivredom, velika odskočna daska bili su mu poticaji države.

»Po hektaru smo dobijali 14.000 dinara. Tko je tada imao 100 hektara zemlje, dobijao je poticaj za cjelokupnu površinu. Sada je to u velikoj mjeri umanjeno. Obradivu površinu su spustili na 20 hektara, a ove godine poticaji će biti tek 4.000 dinara po hektaru, što je jako malo. U vijestima se stalno može čuti koliki suficit donosi poljoprivreda, koliko se robe izveze, a nas u cijeloj toj priči nema. Očito netko drugi uzme kajmak, koji bi jednim dijelom trebali i mi dobiti. Kroz poticaje država nam vrati jedan dio, ali je mnogo manje od onoga što država koristi«, ističe Gašparović.

U svom poljoprivrednom gospodarstvu posjeduje svu neophodnu mehanizaciju koju je, kako kaže, kupio uz pomoć bankarskih zajmova.

»Onaj tko je devedestih godina imao 50 do 100 jutara zemlje u Golubincima, bio je gazda. On je sebi mogao priuštiti mnogo toga. Sve što danas imam kupio sam uz pomoć bankarskih zajmova. To će biti moje tek kada isplatim posljednju ratu zajma. Cijela procedura bankarskog zajma završi se za 10 dana. Ali zajam treba vratiti. Sve je neizvjesnost u ovom poslu«, kaže sugovornik.

Za sada posjeduju sve neophodne poljoprivredne strojeve, ali da bi dalje napredovali u svom poslu potrebna su stalna ulaganja i modernizacija. U Gašparovićeve planove za modernizaciju spada i podizanje podnog skladišta.

»Sami to ne možemo uarditi. Potrebna nam je pomoć države, poticaji, budući da je to objekt koji iziskuje veća ulaganja. Nadam se da ćemo uspjeti u toj nakani kako bismo osigurali svoj skladišni prostor«.

Pripremni radovi u završnici

Ukoliko vremenski uvjeti dozvole, priprema za sjetvu počet će početkom travnja. Za sadu su, kako navodi, vremenski uvjeti dobri. Kukuruz, soja, suncokret i pšenica su najzastupljenije kulture na poljoprivrednom gospodarstvu Gašparovića.

»Više ne sijemo šećernu repu zato što za nju nemamo svoju mehanizaciju. Po mom mišljenju, za manja gospodarstva šećerna repa nije isplativa. Velika su ulaganja i veliki troškovi. Očekujem da će ovogodišnja sjetva biti za 20 do 30 posto skuplja u odnosu na prošlu godinu. Svaka godina nam je posebna i specifična. Nadamo da će nam biti bolje i da će poticaji države biti bolji. Direktna novčana primanja su dobra stvar, ali ima mnogo stvari koje bi se mogle regulirati da bi nam se pomoglo, kako bi poljoprivreda bila jedna zdrava grana gospodarstva. Mislim da mi u Srbiji imamo potencijala, kako po kvaliteti zemlje, tako i po kvaliteti samih poljoprivrednika te da zaslužujemo da se ova grana gospodarstva podigne na svjetsku razinu«, kaže na kraju razgovora Gašparović.

S. D.

 

ANTRFILE2

Od poljoprivrede ne odustaje

»Zajmovi, ulaganja, rizici i uspjeh u poslu, sve je bilo kako sam zamislio. Na tome sam zahvalan Bogu. Mladi iz Golubinaca su otišli. Oni sebe ne vide u poljoprivredi i misle da tu nema dobiti. Ne znam ni što bih posavjetovao svom djetetu pri odabiru zanimanja, da li da se bavi poljoprivredom ili ne. Svatko treba tu odluku sam donijeti i odlučiti što je za njega dobro. Ja od poljoprivrede neću odustati i ovim poslom ću se baviti sve dok budem mogao, koliko god da je nekada teško opstati u njemu«, kaže Gašparović.


 

ANTRFILE2

Zdrava hrana

»Hrana je najbitnija stvar u cijelom svijetu. Mi u Srbiji proizvodimo zdravu hranu. Kod nas u Golubincima sigurno nema genetski modifikovanih poljoprivrednih proizvoda. Mišljenja sam da treba da se pronađe način da se oni adekvatno prodaju i izvezu i da svi imamo koristi od svega toga«, kaže Gašparović.


 

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay