Kolumne Kolumne

Jorgan zvani šutnja

U životnoj praksi nije nepoznato da krupne riječi nerijetko služe da prekriju rupe što ostanu iza sitnih nedjela. Tako se, eto, dogodilo da u ponedjeljak u Danasu bude objavljen intervju s predsjednikom Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Istvánom Pásztorom u kom ovaj na sva zvona hvali premijera Mađarske Viktora Orbána i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, istodobno prangijajući po Europskoj uniji i njezinom odnosu spram matične mu i domicilne države, a što se sve može prepričati kroz coraxovski naslov razgovora: Vučić i Orban su glas razuma. Iza, dakle, tako krupnih tema kao što su državne politike dvije zemlje u svjetlu odnosa s briselskom administracijom kriju se sitna nedjela (eh, sitna) o kojima predsjednik SVM-a niti stiže niti želi govoriti, a, budimo iskreni, niti ga tko što o tomu pita.

A pitanje, na temelju slučaja posljednjeg nedjela krajem prošle godine, moglo bi glasiti: što je potrebno da nekome uđeš na imanje, buldožerom srušiš objekt pod zaštitom države, a da zbog toga ne budeš kažnjen?

U slučaju Attile Mészárosa iz Kraljevog Briga – budući da o tome István Pásztor gromko šuti – poslužimo se pretpostavkama: da bi na nečijem imanju srušio objekt pod zaštitom države potrebno je biti vijećnik SVM-a u Skupštini grada Subotice i imati poželjnu dozu netrpeljivosti prema migrantima. Naravno, i buldožer kao neophodno sredstvo za ostvarivanje vrhovnog cilja: Orbánovog glasa razuma koji želi, ne samo Mađarsku, nego i cijelu Europu bez migranata.

Budući da nitko do sada nije ne samo demantirao nego i komentirao tekst i slike prvobitne objavljene na portalu Szabad Magyar Szóa, a zatim prevedene i na Slobodnoj reči i Magločistaču, i dalje se moramo služiti pretpostavkama: negdje koncem prošle godine Attili Mészárosu je pukao film zbog prisustva migranata i uputio se na osam kilometara udaljenu parcelu u Selevensjkoj šumi gdje je bila smještena čarda pod zaštitom države i srušio ju! To što se čarda nalazi(la) na imanju Ferenca Mártona, koji sada potražuje njenu restauraciju, dođe mu kao kolateralna šteta. Ili korist. Ovisno o kutu gledanja.

Poput najboljih bestselera, ma poput najboljih primjera iz Biblije (pogledati zidanje Babilonske kule ili podizanje Zlatnog teleta) ova jednostavna i kratka, nedemantirana i nekomentirana priča otkriva nam – ako načas zaboravimo krupne riječi o krupnim temama – dosta toga zanimljivoga.

Otkriva nam, recimo, to da iz posve nepoznatih razloga o tome šute svi. Šuti stranka i njen predsjednik o nepočinstvu koje je počinio njihov član; šuti cijela Skupština grada čiji su se vijećnici, prije no što su stupili na dužnost, zakleli na poštivanje zakona i zastupanje interesa Grada; šuti JKP Palić – Ludoš i umjesto da poduzima mjere protiv odgovorne osobe za rušenje objekta koji mu je povjeren na brigu ono »piše zapisnik« o tom »događaju« (!); šute istražna tijela i nadležne inspekcije, pa – s izuzetkom Szabad Magyar Szóa, Slobodne reči i Magločistača – šute o tome i svi ostali lokalni, regionalni i državni mediji. Šuti, zapravo, cijela država, jer su u opticaju mnogo krupnije teme i riječi od buldožera u Savam… ovaj, Selevensjkoj šumi. Ovaj primjer, kako smo već rekli – a bez oglašavanja samog aktera i svite nadređenih mu – otkriva i to da su sada otvorena vrata svima koji iz raznoraznih razloga ne podnose migrante da uđu na nečiji posjed i ruše što im se prohtje, jer iza njih stoji imunitet u vidu stranačke knjižice, vijećničkog statusa ili samo »ispravne ideologije« i armije nadređenih i nadležnih koji će ih štititi nečinjenem, zataškavanjem i šutnjom.

Ako se, pak, netko čudi nad slučajem rušenja objekta na privatnom posjedu i žali nad sudbinom nesretnog vlasnika, neka se onda prisjeti slučaja s kraja studenoga 2017. kada je – zbog toga što je prijavio nelegalnu sječu 200 metara drvoreda topola na Paliću i o tome obavijestio javnost – bivši član Gradskog vijeća zadužen za poljoprivredu Simon Osztrogonác početkom prosinca iste godine doživio paljevinu dijela svog imanja u Kraljevom Brigu, a zatim i smjenu s dužnosti koju je obavljao. Kako smo u više navrata o tome pisali, sada možemo dodati samo osvježenu inačicu: »tražili su tražili od srede do petka, ali su i šutjeli sve do završetka«. Recimo – to je, naravno, samo pretpostavka – procesa »restauracije« čarde i podataka o »investitoru« i zainteresirane bratije oko toga »projekta«.

Z. R.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay