Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Laki korak svilenih papučica

Vladislav Kuntić izučio je obućaski zanat u vrijeme dok je u Somboru radila tvornica obuće i u vrijeme dok su se u Somboru školovali majstori te struke. Kao i većina onih koji su iz srednje škole izašli s potvrdom da su postali školovani obućari, tako je Vladislav zaposlenje potražio u tvornici obuće. No, nije se zadržao u tvorničkoj hali i sada već može reći da više od tri desetljeća ima vlastitu radionici za popravak obuće. I da je samo ostao u tom poslu Vladislav Kuntić bio bi nalik drugim somborskim obućarima. Ono što ga razlikuje od drugih je to što se uz popravak obuće Kuntić bavi izradom bunjevačkih čizama i muških i ženskih papuča.

Za čizme meka teleća koža

Jedan od razloga što se prihvatio i tog posla je njegova struka i iskustvo, ali je prevagnula vezanost za tambruašku glazbu i kulturno-umjetnička društva.

»Pitali su me mogu li napravi bunjevačke čizme. Bio je to izazov za mene, i razmišljao sam – mogu pokušati. Naravno, bilo je na početku neuspjelih pokušaja, loše urađenih čizmi, ali nisam odustajao. Popravljao sam, mijenjao, prilagođavao, ali odustati nisam ni pomislio«, priča Vladislav.

Učio je sam, skidao način oblikovanja sa starih čizama, konzultirao se s folklorašima. Kada je sve doveo pod konac, uradio je šablone i sada par čizama može napraviti za dva dana. Rade se od teleće ili kože mladog govečeta. Za par čizama potrebna su dva četvorna metra. Koža koja se nekada koristila i ova sada nisu iste kvalitete, jer više nema štavljenja već se obrada kože ubrzava uporabom raznih kemikalija.

»Dva četvorna metra su i za lice i za postavu, za par čizama srednje veličine«, priča Vladislav i detaljno pojašnjava što je sve potrebno uraditi da bi jedan par čizama bio spreman za nošenje.

Svi poslovi, osim brušenja đonova, rade se ručno, a koriste se alati koje su u svojim radionicama koristili i stari majstori izrade bunjevačkih čizama. Ipak, u nekim finesama današnji način izrade se razlikuje, pa su tako đonovi lijepljeni, a nekada se đon zakivao drvenim čavlima. Može se to i sada uraditi, ali onda je i đon drugačiji, što podiže cijenu gotovih čizama.

»Čizme danas kupuju oni koji drže do tradicije i koji za velike svece i druge prigode oblače nošnju. Bilo je narudžbina i iz kulturno-umjetničkih društava, ali zbog pandemije tih porudžbina nema već skoro godinu dana«, kaže Kuntić.

Posao bez velike zarade

Majstorski nerv nije mu dao mira, pa je nakon čizama počeo učiti raditi i papuče, muške i ženske, za bunjevačku i šokačku nošnju. Kaže, želja mu je bila uraditi kompletnu obuću koja je dio tradicijske nošnje. Prvo je napravio par muških kožnih papuča, zatim žensku bunjevačku kožnu cipelu i na koncu na red su došle i ženske bunjevačke papučice.

»Papučice je radio moj prijatelj iz Subotice, a stjecajem okolnosti nije imao kome prepustiti posao, pa sam uspio od njega povoljno kupiti drvene kalupe i šablone, vezene dijelove papučica«, kaže Kuntić.

Ono što je zanimljivo jest da se pete za ove papučice prave od komada drveta koji se obrađuje ručno, moraju biti isti, a radi se od oka. Prave bunjevačke papučice na svom gornjem dijelu imaju vez koji je rađen ručno. Pravi takve Kuntić i danas, ali mnogo češće su one vezene strojno. Traže se i danas papučice s ručnim vezom, ali onda par s kožnim đonom košta 80 eura. Osnovni materijal na kome se veze, strojno ili ručno, su pliš i svila.

»Sa svilom još nisam radio zbog straha da će ova suvremena ljepila probiti materijal. Pokušavam sada doći do nekih starih majstora koji su nekada koristili jednu vrstu ljepila u prahu«, kaže Kuntić.

Vladislav Kuntić prisutan je na mnogim sajmovima, manifestacijama; porudžbine mu stižu sa svih strana, ali kaže još nitko se nije interesirao za ovaj zanat. Bilo je onih koji su se raspitivali, ali nitko od nije otišao korak dalje i barem probao naučiti djelić onoga što zna ovaj somborski majstor. I to u gradu u kome je početkom XIX. stoljeća bilo 13 papudžijskih radnji.

»Od papudžijskog, pa ni od obućarskog zanata nema velike zarade. Što me drži u ovom poslu? Ludilo, ja bih rekao. Mogu ja napraviti i obuću po sadašnjoj modi, ali neću. Teško je zadovoljiti ukuse i naplatiti uloženi trud i rad. A to platiti u Somboru malo je njih spremno«, kaže Kuntić.

Zato se drži izrade tradicijske obuće za bunjevačke i šokačke nošnje, jer još uvijek ima onih kojima je od toga koliko košta važnije uz sačuvanu nošnju imati reprezentativni par čizama ili papučica.

Z. V.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay