Kolumne Kolumne

Ogrezli u oportunizam

Da je Savez vojvođanskih Mađara (SVM) već odavno ogrezao u duboki oportunizam, poznato je i prije njegova formalnog razvoda s Demokratskom strankom (DS) i istovremenog stupanja u vlast sa Srpskom naprednom strankom (SNS) nakon izbora 2012. Sjetimo se samo slike s obilježavanja 15. obljetnice SVM-a 2009. kada je na palićkoj Ljetnoj pozornici predsjednik ove stranke István Pásztor tadašnjem predsjedniku DS-a (i države) Borisu Tadiću predstavio svog budućeg partnera – predsjednika SNS-a (i države) Tomislava Nikolića, otvoreno mu pred velikim brojem svjedoka dajući na znanje kakva je priroda njihove ljubavi. Da, bilo je to vrijeme svakodnevnih trvenja DS-a i SVM-a na lokalu u kom se ovaj drugi više ponašao kao oporba nego li kao dio vlasti. U međuvremenu suštinski se ništa nije promijenilo: SVM je i dalje ostao u poziciji »drugog igrača«, ali se svi značajniji neporazumi s lokalnim SNS-om izravno rješavaju u kontaktima s predsjednikom stranke i države Aleksandrom Vučićem.

Naravno, takav odnos ima i svoju cijenu, pa vijećnici SVM-a bespogovorno prihvaćaju odluke najjače stranke u gradu koje ih se izravno ne tiču, poput »priče o tri spomenika« (dvije o vlastitom trošku inicijatora, a jedna na račun proračuna Grada). Posljednja u nizu takvih odluka bila je svakako i ona o uvođenju »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu na teritoriju Subotice 4. ožujka ove godine. Predsjednik Skupštine grada Bálint Pásztor tom se prigodom našao u zaista neugodnoj situaciji: javno ne smije reći da ga se ta stvar ne tiče, jer nema nikakve veze s »mađarskim nacionalnim interesima«, a još mora udovoljiti volji jačeg koalicijskog partnera da se ispune želje najslabijeg u tom odnosu. Što mu je u toj poziciji preostalo? Kao pravniku, nije mu se teško bilo sjetiti dobre volje, odnosno pozitivne diskriminacije, a kao zastupniku nacionalne političke ideje dobro mu je poznata »borba za ostvarivanje vlastitih prava«. Sve, dakle, i formalno i pravno do idealnog oportunizma u kog je SVM, rekli smo na početku, već odavno ogrezao.

Oportunizam jest blizak pragmatizmu i konformizmu i kao takav nudi brojne pogodnosti, ali je oportunizam – u praksi dokazano – i ljuti protivnik kreaciji, etici i logici. Iz čistog oportunizma, bar kada je riječ o ulozi SVM-a, bunjevački će, eto, biti uveden kao četvrti službeni jezik u Subotici.

Da se Bálint Pásztor – umjesto pozivanja na empatiju i formalno-pravne uvjete o primjeni pozitivne diskriminacije – sjetio priča iz dječačkih mu dana o ulozi Demokoratske zajednice vojvođanskih Mađara (DZVM), iz koje je i stvoren SVM, »u borbi za ostvarivanje vlastitih prava« možda bi mu i iskaz bio za dlaku drugačiji. Možda bi mu – onako, čisto za usporedbu – na um pale davne priče iz dalekog Székelyfölda po kojoj su Székelyi posebna nacija, koja s mađarskom ima veze samo toliko što su im jezici donekle slični ili isti. Da se to dogodilo, možda bi, namjesto čistog oportunizma, u Bálintu Pásztoru proradio crv logike, pa bi mu se možda u glavi pojavila slika kakav bi mu bio vlastiti odnos prema standardizaciji székelyskog ili csángoskog »jezika« u uvjetima kada si brojčano slab, a politički nemoćan. Konačno, da se to dogodilo, možda bi se sjetio i da je negdje nekada davno čuo da je Mađarska akademija znanosti (može se o tome ponešto pročitati i u ovom broju Hrvatske riječi) u dva navrata jasno dala do znanja što misli o »bunjevačkom jeziku«.

Na žalost (ne i njegovu), to se niti kod njega niti kod stranke mu nije dogodilo, pa su i argumenti koje je iznijela krovna znanstvena institucija matične mu države, argumenti koje iznose jezikoslovci i nalaže osnovna logika prohujali kroz šupljinu između dva uha. Zašto bi se Pásztor i cijeli SVM zamajavao time zbog čega se u »u prvoj bunjevačkoj gramatici od I do IV razreda osnovne škule«, nazvanoj Klupče, kaže »viverica«, a ne i »ričenica« i cijelim nizom sličnih lekcija kada takvo što aktivira zdrav razum, budi sumnju i tjera na smijeh? A smijati se u tako ozbiljnom trenutku kao što je usvajanje odluke o promjeni Statuta Grada nije, naravno, pristojno. A ni poželjno. Dalekosežno.

Z. R.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay