Pozitivna diskriminacija postao je ovih dana termin u širokoj uporabi na koji se pozivaju i Bunjevci i Hrvati. Prvi po načelu pozitivne diskriminacije smatraju kako imaju zakonsko pravo da se u Subotici u službenu uporabu uvede »bunjevački jezik«, bez obzira na procentualnu zastupljenost. Pozivajući se na isto to načelo Hrvati smatraju da isto takvo pravo imaju na teritoriju Vojvodine, općina Apatin i Bač i na teritoriju Grada Sombora.
Ali tu počinje razlika. Kako se čulo na konferenciji Saveza bačkih Bunjevaca za novinare bunjevačka nacionalna zajednica prvo je podnijela inicijativu da se u službenu uporabu uvede »bunjevački jezik« u šest mjesta na teritoriju Grada, gdje Bunjevaca ima više od 15 posto, što je postotak koji obvezuje na uvođenje manjinskog jezika u službenu uporabu. Inicijativa je podnijeta kako bi se poslije dvije godine ispunila zakonska obveza uvođenja jezika u službenu uporabu na dijelovima teritorija lokalne samouprave. No, njihova inicijativa ne samo da je dobila potporu već je i proširena, pa je tako Skupština grada Subotice prihvatila inicijativu za izmjenu gradskog Statuta, kako bi cijeli teritorij Grada bio pokriven »bunjevačkim jezikom«. Rukovodeći se načelom pozitivne diskriminacije.
Rukovodeći se istim tim načelom Hrvatsko nacionalno vijeće je uputilo zahtjev za uvođenje hrvatskog jezika na teritorij Vojvodine i tri lokalne samouprave. I tu prestaje važiti isto načelo pozitivne diskriminacije, jer je takva inicijativa dočekana s neodobravanjem i postala je razlogom izljeva mržnje spram Hrvata u Srbiji.
S neprihvaćanjem je dočekana i inicijativa da Vijeće za međunacionalne odnose Grada Sombora zatraži informacije od nadležnih gradskih tijela o tome u kojoj mjeri se poštuje Statut Grada Sombora glede uporabe hvatskog jezika u Monoštoru, Beregu i Lemešu. Inicijativa upućena od strane predstavnika hrvatske zajednice u ovom tijelu nije dobila potporu članova iz drugih zajednica i većinskog naroda. Bez obzira što ne izlazi iz okvira nadležnosti tog Vijeća i što je riječ o pravu koje po slovu Zakona u ta tri mjesta imaju Hrvati, a što im je priznato i u samom Statutu Grada Sombora.
Z. V.
