Kultura Kultura

Istaknuti kulturni djelatnik

Profesor, kulturni djelatnik, pisac, urednik, skupljač narodnih pjesama Bela Gabrić rođen je prije jednog stoljeća, točnije 10. ožujka 1921. na Verušiću. Sin je Laze i Marije, rođ. Tikvicki. U pučku je školu krenuo u salašarskoj školi na Klisi nedaleko od Subotice, a završio ju je u gradu. Nakon pet gimnazijskih razreda kod isusovaca u Travniku maturirao je u franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu 1942. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je južnoslavenske književnosti, ruski jezik i povijest 1950.

Službovanje i nepravedno utamničenje

Službovao je kao srednjoškolski profesor u Subotici 1950.-70., nakon čega je bio bibliograf u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Od lipnja 1972. do prosinca 1973. utamničen je u Srijemskoj Mitrovici, jer je osuđen zbog »izazivanja nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, mržnje i razdora«, a zapravo zbog organiziranja simpozija o dr. Josipu Andriću 1969. u Ristovači kraj Bača. Nakon povratka u Suboticu pet je godina bez posla, a od 1978. do umirovljenja 1984. radi kao knjižničar u subotičkom Gradskom muzeju. Svoj rad nastavlja kao profesor u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji Paulinum u Subotici te kao predavač književnosti na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije.

Istraživački i urednički rad

Nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je više priručnih skripta iz književnosti i povijesti za školske potrebe. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima i predavanjima, uredio je i popratio komentarima knjige Ante Sekulića, Ivana Kujundžića, Pavla Bačića, Jakova Kopilovića, Ivana Prćića Učitelja, Ive Prćića st., Ante Jakšića, Marije Grunčić-Nenin, Nedeljke Šarčević, Marka Peića i dr. Skupljao je narodne pjesme, pisao o narodnim običajima, o književnosti vojvođanskih Hrvata, u povodu različitih obljetnica objavljivao je životopise značajnih osoba iz bunjevačke i šokačke kulture, a neumorno je bilježio i događaje u životu hrvatskoga puka u Bačkoj. Radove je objavljivao u zavičajnim listovima i periodici (Bačko klasje, Subotička Danica, Zvonik, Klasje naših ravni, Glas ravnice i dr.) te u periodici u Hrvatskoj (Marulić 4/1970., 5/1981., 4/1994., 5/1994., 1/1996.; Crkva u svijetu 2/1990.; Sveta Cecilija 4/1986. i dr.). U rukopisu mu je ostala antologija hrvatskih pisaca u Bačkoj, odnosno Podunavlju. Svojim istraživanjima, zapisima i čuvanjem rukopisne i druge zaostavštine nesebično je pomagao mnogim suvremenicima, od učenika do pisaca, bibliografa i povjesničara. Pisao je pod različitim pseudonimima: Al-Be, Vojmir, V-r, Mirko Bunjevčev i dr.

Bio je član uredničkoga vijeća i urednik kalendara Subotička Danica, lektor i tehnički urednik Glasnika sv. Franje, glasila Franjevačkog Trećeg reda u Subotici, član uredništva katoličkoga lista Bačko klasje, katoličkoga mjesečnika Zvonik te glavni urednik časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni 1996.-99. Uredio je i Zbornik predavanja Znanstvenog skupa u Subotici 12.-14. VIII. 1986. (Subotica, 1987.) te sve brojeve Zbornika Ivana Antunovića (Subotica, 1990.-94.). Svoju bogatu knjižnicu i mnogobrojne izvore (dokumentaciju međuratnih hrvatskih udruga i sl.) ostavio je Bunjevačko-šokačkoj knjižnici Ivan Kujundžić.

Aktivni član udruga

Cijeloga života bio je vrlo aktivan u društvenom i kulturnom životu. Dugogodišnji je član odbora žetvenih svečanosti Dužijanca i manifestacije Dani kruha i riječi, član organizacijskoga odbora velike proslave u povodu 300. obljetnice seobe veće skupine Bunjevaca u Suboticu i Bačku 17. kolovoza 1986. u Subotici. Istaknuo se organiziranjem mnogobrojnih kulturnih priredaba i književnih večeri. Bio je aktivni član i osnivač više hrvatskih institucija i udruga, među kojima Katoličkoga instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović (u kojem je bio dugogodišnji pročelnik Bunjevačko-šokačke knjižnice Ivan Kujundžić), Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini, Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva (danas HKC-a) Bunjevačko kolo, Hrvatskoga akademskoga društva i dr., a bio je i član Vijeća za tisak Subotičke biskupije.

Preminuo je 4. kolovoza 2001. godine u Subotici.

Nagrade i djela

Za velike zasluge na području duhovne kulture papa Ivan Pavao II. odlikovao ga je priznanjem Pro Ecclesia et Pontifice 1990., što je najviše odličje koje Crkva dodjeljuje vjernicima laicima. Skupština općine Subotice proglasila ga je 2000. počasnim građaninom Grada Subotice, a njegovo ime nosi Hrvatsko društvo za pomoć učenicima (danas Hrvatsko prosvjetno društvo). Svoju kuću darovao je Katoličkoj crkvi, a na IV. Danima Balinta Vujkova 2005. ondje je otvorena Spomen-kuća Bele Gabrića. U njoj su danas smješteni Hrvatska čitaonica i HPD Bela Gabrić, a ulica u kojoj se nalazi nosi njegovo ime.

Djela: PreloNarodni običaji bačkih Hrvata1 (s L. I. Krmpotićem), Subotica, 1992.; MatericeNarodni običaji bačkih Hrvata, 2, (s L. I. Krmpotićem), Subotica, 1992.; PolivačiNarodni običaji bačkih Hrvata, 3 (s L. I. Krmpotićem), Subotica, 1992.; Preljske pisme, Subotica, 1993.; Bibliografija kalendara Subotička Danica 1971.-1972. i 1984.-1993. (s I. Prćićem ml.), Subotica, 1994.; Bunjevačke kraljičke pisme (s A. Pokornikom), Subotica, 1996.

Katarina Čeliković (prema Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, sv. 8)

 

ANTRFILE

Komemoracija

Polaganjem cvijeća na njegov grob te svetom misom u crkvi sv. Roka u Subotici, prošle srijede (10. ožujka) obilježena je 100. obljetnica rođenja Bele Gabrića. Program je održan u okviru projekta Godine novog preporoda, a cvijeće su položili predstavnici organizatora programa – Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, KD-a Ivan Antunović, župe sv. Roka, Hrvatske čitaonice i HPD-a Bela Gabrić, kao i članovi obitelji.

Kako je ovom prigodom istaknuto, prof. Gabrić bio je čovjek Crkve i naroda, a svojim djelom zadužio je kulturu bunjevačkih Hrvata, kojoj je u svojem radu bio posvećen gotovo cijeli život.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay