Tema Tema

I u Bečeju se čuje: »Ja sam dio hrvatske zajednice!«

Bečej se nalazi u središtu Vojvodine, uz lijevu obalu Tise. Najveći je grad u bačkom Potisju. Star je, po podatcima iz prvih zapisa, više od 900 godina. Nema u njemu ništa što nije potpuno sukladno graditeljskom i gospodarskom naslijeđu otmenih vojvođanskih varoši. Njegov strateški povoljan polođaj, na obali velike rijeke, na ušću kanala DTD u nju i pokraj jednog njezinog odumrlog meandra, sa zaleđem velikih poljoprivrednih površina, bio je jedan od motiva zašto se u njegov razvoj puno ulagalo, bez obzira u kojoj se državi nalazio, barem u protekla tri stoljeća modernosti. Simbol je ovoga grada centralni gradski Trg oslobođenja, u kojem se ogledaju tornjevi Gradske kuće iz 1884. godine, župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1776. i pravoslavne crkve svetog Đorđa iz 1858.

Redovita misa na hrvatskom

Po posljednjem popisu, u Bečeju (koji ponekad i dalje starosjedioci zovu Stari Bečej) je živjelo nešto manje od 24 tisuće stanovnika, a u istoimenoj općini 37.351. Omjer zastupljenosti stanovnika Mađara i Srba je gotovo jednak, no u općini i gradu žive i Hrvati, četvrti po brojnosti na popisu onih etničkih skupina koje su se nacionalno izjasnile. U cijeloj ih je općini prije deset godina bilo 301, a u samom gradu nešto manje od 200 (za uvjete u Potisju, prilično velika skupina izjašnjenih Hrvata, nešto više od 60, živjela je i u Bačkom Gradištu, koje također pripada bečejskoj općini). Bečej je 1991. imao 413 Hrvata, a 2002. 437, i to je jedna od rijetkih općina Srbiji u kojoj se broj izjašnjenih Hrvata povećao između ta dva popisa, uz Mali Iđoš, Suboticu, Temerin i Čoku.

U potrazi za suvremenim podatcima o Hrvatima, njihovom broju, podrijetlu i okupljanjima, krenuli smo od župe sv. Antuna Padovanskog, budući da se u tamnošnjoj župnoj crkvi redovito, svake nedjelje (u 9.30) slavi sveta misa na hrvatskom jeziku. Osim župe u Titelu, ovo je, naime, jedino mjesto na lijevoj obali Tise gdje se redovito slavi misa na hrvatskom. Za to treba zahvaliti predanosti preč. Lászlóa Póse, župnika u ovoj župi, koja se nalazi u naselju Donji grad. U njoj se sakupljaju Hrvati iz cijeloga grada, u kojem postoje još dvije katoličke župe i još tri crkve.

»Malo obitelji koje dolaze na tu misu su čisto hrvatske. Najčešće su to mješovite hrvatsko-albanske obitelji, te hrvatsko-srpske. Puno se Hrvata udaljilo od Crkve. Misu sada pohađa desetak osoba, a nisam siguran da u gradu ima više od 50 Hrvata«, kaže preč. Pósa.

Na pitanje o podrijetlu hrvatskih obitelji, on potvrđuje da se podrijetlo pojedinih može pratiti i iz perioda prije II. svjetskog rata, no kaže da preciznije podatke nema, te nas upućuje na pojedine svoje redovite župljane.

»Kada su obitelji koje sada dolaze imale malu djecu, imali smo vjeronauk i obrede sakramenata na hrvatskom jeziku, no sada, kada su oni odrasli, toga više nema«, kaže župnik.

Profesorica Ljiljana Ikač je ekonomistica, koja je nakon dugog boravka u Australiji došla u Bečej. Dugo je predavala engleski jezik u školama u ovom gradu. Kroz »strašna vremena«, kako naziva period od prije tri desetljeća, s majkom, kćeri Ivanom i unukom živjela je i nastavila živjeti u Bečeju. Ponekad i dalje žali što nakon doseljavanja nije otišla u Suboticu i nastavila život u sredini gdje se mnogo više čuje hrvatski jezik. Njezin je otac pravoslavne vjere podrijetlom iz Dalmacije, dok je majka iz okolice Banjaluke. Poznaje nekoliko obitelji iz Bečeja u kojima ima Hrvata. Nabraja mjesta u kojima su rođeni: Prigrad, Vinkovci, mjesta na Kosovu...

»Osim na svetim misama, koja su naša redovita mjesta okupljanja, viđamo se po kućama. Žalim za vremenima kada su obitelji imale malu djecu i kada su u župi bile prve pričesti i korizme pod misama na hrvatskom jeziku, no vrlo sam zahvalna župniku na susretljivosti i blizini s vjernicima, te na redovitim misama koje vodi on, ili službama riječi, koje predvodi stalni đakon Ágoston Agócs«, kaže profesorica Ikač.

Kvizoman i entomolog

Možda najpoznatiji Bečejac hrvatskoga podrijetla, dobar kandidat za najpoznatijega Bečejca općenito, je šezdesetčetverogodišnji Bojan Pjevac. Njegova je majka podrijetlom iz Virovitice, a obitelj je dugo živjela u Vinkovcima, prije doseljenja u Bečej.

»Smatram se dijelom hrvatske zajednice, iako potječem iz nacionalno mješovitog braka«, jasno nam je odmah rekao gospodin Pjevac, a rečenica je to koja se iznenađujuće često čuje u mjestima u kojima bi naš prosječni čitatelj pomislio da Hrvata uopće i nema.

Druga rečenica koju čujemo u takvim mjestima često je: »Znam za Hrvatsku riječ i čitam je, bar povremeno«.

Gospodin Pjevac, nezaposleni pravnik, veliki znalac gotovo svih područja, svojim je sugrađanima najpoznatiji kao višekratni sudionik popularnog kviza Slagalica, gdje je postigao visoke rezultate i pobijedio u 111. ciklusu, 2019. godine, porazivši čuvenu »Slagalicinu hodajuću enciklopediju« Vladimira Krnača.

»Mislim da sam tada imamo motiv ostvariti svoj kvizomanski san, a to je titula prvaka ciklusa. No, primoravao sam sebe da ne živim u oblacima, jer je konkurencija bila jaka, pa sam očekivao samo – da se ne postidim. Bio sam prezadovoljan uspjehom, prije svega jer je titula prvaka ciklusa kruna mojeg bavljenja kvizomanijom. Jednostavno, ostvario sam svoj kvizomanski san«, kaže nam skromno Bojan Pjevac.

U svijetu entomologa, stručnjaka za kukce, globalno je najpoznatije ime prof. dr. Ante Vujića, koji je rođeni Bečejac, proslavljen po proučavanju osolikih muha, njihove evolucije i vrsta. Ove sićušne životinje vodile su ga po cijelom svijetu, a uspio je za znanost opisati i zavidan broj potpuno novih vrsta.

Za sada nam nije pošlo za rukom odrediti točan datum i razloge doseljavanja Hrvata u Bečej, te nihovo podrijetlo(a). Činjenica da je u ovom gradu 1841. rođen Geza Allaga (plemenitaškog podrijetla, sa začetkom porodice u Dalmaciji), skladatelj i glazbenik, a jedno vrijeme i subotički profesor glazbe, možda pomaže na tom putu.

M. Tucakov / Foto: Robert Čoban

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika