Hrvatski PEN izrazio je u danas zabrinutost zbog isticanja tzv. bunjevačkoga jezika i njegova izdvajanja iz korpusa hrvatskoga kao manjinskog jezika u Republici Srbiji, istaknuvši da pozicioniranje dijalekta na nivo jezika smatra manipuliranjem s jasnim političkim implikacijama. Naime, vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u jučer, uz protivljenje predstavnika Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini, Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju toga grada.

»Riječ je isključivo o jednom od dijalekata hrvatskoga jezika kojim se koristi dio Hrvata u Vojvodini i Mađarskoj, a koji se naziva Bunjevcima. Više od tri četvrtine Bunjevaca smatra se isključivo Hrvatima, usprkos dugom povijesnom kontinuitetu politike asimilacije sredina u kojima žive«, ističe se u izjavi Hrvatskoga PEN centra.

Takva inicijativa, smatra Hrvatski PEN, očito je usmjerena na razbijanje jezičnoga tkiva hrvatskog jezika i u suprotnosti je s ključnim odredbama međudržavnog Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije.

Iz PEN-a podsjećaju da se u popisu manjinskih jezika u Republici Srbiji među više njih hrvatski jezik ističe kao jedini jezik te manjine, a kojim se služe i Bunjevci.

»Svako dalje pozicioniranje jednoga dijalekta na nivo jezika kojim se služe Hrvati kao nacionalna manjina u Srbiji, osobito u Subotici, smatramo manipuliranjem s jasnim političkim implikacijama«, naglašava se u izjavi Hrvatskoga PEN centra koju potpisuje predsjednik Tomica Bajsić.

H. R.