U osnovno gnojenje treba uložiti bar 400 kilograma po hektaru, a mi smo još uvijek negdje na razini od 200 do 250 kilograma kod dobrih proizvođača, a kod loših to je daleko manje, kaže Damir Varga

Stručnjaci tvrde kako mineralno gnojivo može čak i do 50 posto utjecati na visinu prinosa, te da je postizanje visokih i stabilnih prinosa posljednjih godina rezultat adekvatne primjene gnojiva, čemu je pridonijela organizirana kontrola plodnosti poljoprivrednog zemljišta koja se provodi osmu godinu. Od 2003. godine akciju financira Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, a zbog velike zainteresiranosti poljoprivrednika od prije dvije godine u sufinanciranje se uključila i Gradska uprava Subotice.
»Ne možemo reći da su visoki prinosi rezultat isključivo klimatskih prilika, one su više manje prethodnih 20 godina slične, imamo i boljih i lošijih godina. Ali generalno gledajući prinosi su dosta skočili. Ove godine, primjerice, kod strnih žita tijekom sušnog travnja mislilo se kako su klimatski uvjeti nepovoljni, ali imali smo prinose kakvi nisu zabilježeni u prethodnih 20 godina. Dakle, sve je to jednim dijelom rezultat kontrole plodnosti zemljišta odnosno primjene gnojiva. Promijenio se i sortiment posljednjih godina, stalno se uvode nove suvremenije sorte, kod kukuruza imamo sigurno bar 150 hibrida u ponudi. I dakako, tome pridonosi suvremenija mehanizacija. Svjedoci smo posljednjih godina da je zahvaljujući poticajnim mjerama Ministarstva poljoprivrede obnovljena mehanizacija čime je omogućeno da se agrotehničke operacije izvedu blagovremeno. Veliki pokazatelj značaja toga bit će upravo ova godina kada ćemo imati parcele s prinosima od 10 tona kukuruza, ali i takve gdje će možda biti dvije-tri tone, a možda i neće biti kukuruza«, kaže Damir Varga, direktor Poljoprivredne stučne službe u Subotici.

Slavica Mamužić

Opširnije u tiskanom izdanju