Tema

Pozitivna diskriminacija ili politički voluntarizam

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić podnio je 23. veljače prijedlog da se promijeni Statut Grada Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju lokalne samouprave uveo i »bunjevački jezik i pismo«.

Kako se navodi u obrazloženju, Bakić je prijedlog podnio na inicijativu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine čiji predstavnici su ga upoznali s »uspješnim okončanjem procesa standardizacije bunjevačkog jezika i njegovog priznavanja u relevantnim znanstvenim krugovima i ustanovama Republike Srbije«.

Potpora Nacionalnom vijeću

»Predstavnici Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine su o statusu svog jezika obavijestili i predsjednika Pokrajinske vlade, čiji je kabinet, u dopisu upućenom gradonačelniku Subotice 2. veljače 2021. godine izrazio svoju podršku naporima predstavnika spomenutog Nacionalnog vijeća da se ostvare prava na službenu uporabu bunjevačkog jezika u našem gradu. Imajući u vidu ukupan povijesni značaj i doprinos Bunjevaca subotičkom društvu, smatramo da je primjereno i cjelishodno da se iskoristi mogućnost koju pruža stavak 1. članka 11. Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma i da se bunjevački jezik uvede u službenu uporabu na cijelom teritoriju Grada Subotice, te da se Statut Grada Subotice izmijeni u skladu s takvom odlukom«, navodi se u obrazloženju prijedloga gradonačelnika Bakića.

U članku 11. stavak 1. spomenutoga Zakona navodi se da na »teritoriju jedinice lokalne samouprave gdje tradicionalno žive pripadnici nacionalnih manjina, njihov jezik i pismo može biti u ravnopravnoj službenoj uporabi«. Prijedlog gradonačelnika Bakića predstavlja vid pozitivne diskriminacije ove nacionalne manjine, budući da je dosadašnja praksa podrazumijevala uvođenje nekog jezika kao službenoga ukoliko je postotak njenih pripadnika na tom teritoriju 15 posto. A prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Bunjevcima se u Subotici izjasnilo 13.553 građana, odnosno 9,57 posto stanovnika grada, što je 5,4 posto manje od predviđenog postotka.

Pásztor: Mjera pozitivne diskriminacije

Najavljujući jučerašnju sjednicu Skupštine grada Subotice predsjednik Skupštine Bálint Pásztor je na konferenciji za medije kazao kako je Odluka o pristupanju izmjeni Statuta grada Subotice najvažnija točka dnevnog reda, jer se Statut grada ne mijenja tako često.

»Razlog je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu. Prva faza izmjene Statuta bit će obavljena sutra (četvrtak). Prvo će biti imenovana Komisija koja će izraditi Prijedlog o izmjenama i dopunama Statuta grada Subotice. Kada Komisija bude sastavila tekst izmjena i dopuna Statuta, Skupština će se o tome ponovo izjašnjavati. Prijedlog za pristupanje promjeni Statuta smo dobili od Gradskog vijeća, a promjenu Statuta je u formalnom smislu inicirao gradonačelnik Stevan Bakić«, kazao je Pásztor.

On je kazao da Bunjevci na osnovu zakona mogu tražiti da se njihov »jezik« u službenu uporabu uvede u mjestima u kojima srazmjera Bunjevaca dostiže 15 posto, budući da to nije situacija na cijelom teritoriju Grada Subotice.

»Međutim, gradonačelnik je odlučio inicirati uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu na cijelom teritoriju Grada Subotice. Mislim da je to jedan demokratski potez i kada budemo stigli na kraj ove komplicirane procedure Subotica će, po svemu sudeći biti grad gdje će u uporabi biti četiri jezika«, zaključio je Pásztor.

Odgovarajući na pitanje Hrvatske riječi gdje je zakonsko utemeljenje za predloženu izmjenu Statuta, Pásztor je kazao da Zakon dozvoljava, a na temelju načela pozitivne diskriminacije, da se to učini i ako postotak određene nacionalne manjine ne dostiže 15 posto.

»To onda nije obveza već pitanje političke volje Skupštine. Ja sam uvijek za to da se primjenjuju mjere pozitivne diskriminacije u odnosu na nacionalne zajednice, tako da podržavam ovaj prijedlog«, odgovorio je Pásztor i dodao: »Znam da je osjetljivo pitanje, ali isto tako znam da bunjevačka nacionalna zajednica ima svoje nacionalno vijeće 18 godina, znam da se odvija nastava na bunjevačkom jeziku i znam da je bunjevački jezik standardiziran«, kazao je Pásztor i dodao da nije upoznat s izjavom veleposlanika Hrvatske u Srbiji Hidajeta Biščevića koji je kazao da je riječ o pravno neutemeljenoj inicijativi s neželjenim političkim posljedicama.

Institut: Jezikoslovno neutemeljenje

O prijedlogu da se na području Grada Subotice kao službeni uvede »bunjevački jezik«, iz aspekta jezikoslovne struke, očitovao se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, izražavajući oštro protivljenje takvom prijedlogu.

»Ne ulazeći u političke motive uzdizanja bunjevačkoga govora na razinu jezika, i to službenoga jezika na području Grada Subotice, a razvidno je da nije riječ o jezikoslovnim motivima, kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika oštro se protivimo takvomu prijedlogu iz jezikoslovne perspektive«, navodi se u priopćenju Instituta koje potpisuje njegov ravnatelj dr. sc. Željko Jozić.

Iz Instituta naglašavaju da je riječ o jezikoslovnome pitanju te da u ovome i sličnim slučajevima mora prevladati znanstveno, jezikoslovno mišljenje, koje temeljimo na dosadašnjim jezikoslovnim istraživanjima i zaključcima i hrvatskih, ali i srpskih jezikoslovaca te na dijalektološkoj, slavističkoj i općenito poredbenolingvističkoj literaturi.

»Svi relevantni suvremeni hrvatski i srpski dijalektolozi u svojim radovima i monografijama upotrebljavaju naziv bunjevački govor (u hrvatskoj literaturi i govor bačkih Hrvata). Taj govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji se u suvremenoj srpskoj i hrvatskoj dijalektološkoj literaturi među ostalim naziva mlađim ikavskim (Dalibor Brozović, Pavle Ivić), zapadnohercegovačko-primorskim (Miloš Okuka) te zapadnim ili novoštokavskim ikavskim dijalektom (Josip Lisac). Ni u relevantnoj slavističkoj ni u poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom«, navodi se u priopćenju.

Pripadnost hrvatskom jezičnom korpusu

Kako se dodaje, o pitanju pripadnosti bunjevačkoga govora mnogo se pisalo s hrvatske i srpske strane, a najčešće su se u određivanju njegove jezične pripadnosti analizirali genetskolingvistički i vrijednosni kriterij.

»Po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori nedvojbeno pripadaju zapadnoštokavskomu narječju, i to njegovu novoštokavskom ikavskom dijalektu. U tome su suglasni najveći srpski jezikoslovci 20. stoljeća. Tako Miloš Okuka u monografiji Srpski dijalekti bunjevački govor naziva zapadnohercegovačko-primorskim navodeći kako njime 'govore Hrvati i Bošnjaci'. Govornike srpskoga jezika koji govore tim dijalektom ne spominje u Bačkoj niti Bunjevce izdvaja u posebnu etničku skupinu, što je podudarno s podatcima Pavla Ivića koje iznosi u knjizi Dijalektologija srpskohrvatskog jezika. Tome treba pridodati podatak da većina srpskih istraživača, poput Ivana Popovića, ishodište Bunjevaca traži u području omeđenom Neretvom i Zrmanjom, tj. zapadnu Hercegovinu i Dalmatinsku zagoru u kojoj su govornici novoštokavskih ikavskih govora danas gotovo isključivo Hrvati. Dakle, po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu«, upozoravaju iz Instituta.

U priopćenju se dalje navodi da kada je riječ o vrijednosnome kriteriju, bunjevačka je književnost od svojih početaka u XVII. stoljeću uklopljena u tijekove hrvatske književnosti. Posebice se to odnosi na djela bunjevačkih franjevačkih pisaca koji se ničim (pa ni isticanjem vlastite pokrajinske odrednice) ne izdvajaju od ostatka svojih slavonskih i bosanskih kolega.

»Zaključno, u dijalektološkoj (hrvatskoj, srpskoj i inozemnoj), slavističkoj i poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nigdje ne navodi pod odrednicom 'bunjevački jezik'. 'Bunjevački jezik' nema svoju ISO oznaku niti je naveden u bibliografskoj bazi Glottolog te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom.

Grad Subotica trebao bi, dakle, u skladu s naputcima jezikoslovne znanosti odbiti jezikoslovno neutemeljen prijedlog za promjenom Statuta Grada Subotice i uvrštavanjem 'bunjevačkoga jezika' kao službenoga jezika jer bi usvajanjem toga prijedloga gradske vlasti izazvale nove prijepore, podjele i sporove te obezvrijedili stajališta struke«, zaključuje se u priopćenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kojega potpisuje ravnatelj te ustanove dr. sc. Željko Jozić.

Biščević: Korak nazad u bilateralnim odnosima

O ovom slučaju očitovao se i hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević. On je u izjavi za naš tjednik ocjenio kako je ova inicijativa ne samo zakonski i pravno neutemeljena već da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posljedice po cjelinu zajedničkih interesa hrvatske manjinske zajednice u Srbiji.

»S posebnom pozornošću smo i u Veleposlanstvu pratili pojavljivanje inicijative o uvođenju 'bunjevačkog jezika' kao manjinskog jezika na području Grada Subotice. Primjećujete, naravno, da stavljam naziv tog 'jezika' u navodnike – time vrlo jasno iskazujemo i stav o cijeloj inicijativi. Ne ulazeći u motive kojima su se rukovodili začetnici inicijative, moram naglasiti da ona – čak i kad ostavim po strani političke, kulturološke i društvene aspekte – ne nalazi pravni oslonac ni u postojećim zakonskim propisima Republike Srbije. Povrh toga, suprotna je i ključnim odredbama međudržavnog Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije«, navodi Biščević.

On ističe i kako su Veleposlanstvo i Generalni konzulat s cijelim slučajem upoznali nadležne institucije u Hrvatskoj.

»To smo učinili uzimajući u obzir potencijalni negativni utjecaj inicijative na uzajamne odnose naših država u ovom važnom i osjetljivom području, osobito u vrijeme kad hrvatske institucije i političko vodstvo jasno i vidljivo djeluju na unaprjeđenju položaja srpske manjinske zajednice, kao cjeline, u samoj Hrvatskoj. Kako je ta politika počela nalaziti svoj 'odjek' i u nekim potezima srpskog vodstva, što je dovelo do rješenja nekoliko dugo otvorenih pitanja, ovakva inicijativa bila bi nesporno korak nazad. Pitanje je, dakle, vrlo ozbiljno i zahtijeva sinergijski nastup i Hrvatskog nacionalnog vijeća – kojemu je primarna zadaća upravo da, kao krovna institucija, brine o položaju cjeline hrvatske zajednice – i našeg diplomatsko-konzularnog djelovanja spram institucija Pokrajine i Republike Srbije, uz potporu Zagreba«, smatra veleposlanik Biščević.

H. R.