Najavljujući sutrašnju sjednicu Skupštine Grada Subotice predsjednik Skupštine Bálint Pásztor je na današnjoj konferenciji za medije govorio i o prijedlogu da se promijeni Statut Grada Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju lokalne samouprave uveo i »bunjevački jezik i pismo«. On je kazao kako je odluka o pristupanju izmjeni Statuta Grada Subotice najvažnija točka dnevnog reda, jer se Statut grada ne mijenja tako često.

»Razlog je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu. Prva faza izmjene Statuta bit će obavljena sutra. Prvo će biti imenovana Komisija koja će izraditi Prijedlog o izmjenama i dopunama Statuta Grada Subotice. Kada Komisija bude sastavila tekst izmjena i dopuna Statuta Skupština će se o tome ponovo izjašnjavati. Prijedlog za pristupanje promjeni Statuta smo dobili od Gradskog vijeća, a promjenu Statuta je u formalnom smislu inicirao gradonačelnik Stevan Bakić«, kazao je Pásztor.

On je kazao da Bunjevci na osnovu zakona mogu tražiti da se njihov »jezik« u službenu uporabu uvede u mjestima u kojima srazmjera Bunjevaca dostiže 15 posto, s obzirom da to nije situacija na cijelom teritoriju Grada Subotice. »Međutim, gradonačelnik je odlučio inicirati uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu na cijelom teritoriju Grada Subotice. Mislim da je to jedan demokratski potez i kada budemo stigli na kraj ove komplicirane procedure Subotica će, po svemu sudeći biti grad gdje će u upobarbi biti četiri jezika«, zaključio je Pásztor.

Odgovarajući na pitanje Hrvatske riječi gdje je zakonsko utemeljenje za predloženu izmjenu Statuta, Pásztor je kazao da Zakon dozvoljava, a na osnovu načela pozitivne diskriminacije, da se to učini i ako postotak određene nacionalne manjine ne dostiže 15 posto.

»To onda nije obveza već pitanje političke volje Skupštine. Ja sam uvijek za to da se primjenjuju mjere pozitivne diskriminacije u odnosu na nacionalne zajednice, tako da podržavam ovaj prijedlog«, odgovorio je Pásztor i dodao: »Znam da je osjetljivo pitanje, ali isto tako znam da bunjevačka nacionalna zajednica ima svoje nacionalno vijeće 18 godina, znam da se odvija nastava na bunjevačkom jeziku i znam da je bunjevački jezik standardiziran«, kazao je Pásztor i dodao da nije upoznat s izjavom veleposlanika Hrvatske u Srbiji Hidajeta Biščevića koji je kazao da je riječ o pravno neutemeljenoj inicijativa s neželjenim političkim posljedicama.

H. R.