U povodu prijedloga da se na području Grada Subotice kao službeni uvede »bunjevački jezik«, iz aspekta jezikoslovne struke očitovao se Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, izražavajući oštro protivljenje takvom prijedlogu.

»Ne ulazeći u političke motive uzdizanja bunjevačkoga govora na razinu jezika, i to službenoga jezika na području Grada Subotice, a razvidno je da nije riječ o jezikoslovnim motivima, kao središnja znanstvena  ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika oštro se protivimo takvomu prijedlogu iz jezikoslovne perspektive«, navodi se u priopćenju Instituta koje potpisuje njegov ravnatelj dr. sc. Željko Jozić.

Iz Instituta naglašavaju da je riječ o jezikoslovnome pitanju te da u ovome i sličnim slučajevima mora prevladati znanstveno, jezikoslovno mišljenje, koje temeljimo na dosadašnjim jezikoslovnim istraživanjima i zaključcima i hrvatskih, ali i srpskih jezikoslovaca te na dijalektološkoj, slavističkoj i općenito poredbenolingvističkoj literaturi.

»Svi relevantni suvremeni hrvatski i srpski dijalektolozi u svojim radovima i monografijama upotrebljavaju naziv bunjevački govor (u hrvatskoj literaturi i govor bačkih Hrvata). Taj govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji se u suvremenoj srpskoj i hrvatskoj dijalektološkoj literaturi među ostalim naziva mlađim ikavskim (Dalibor Brozović, Pavle Ivić), zapadnohercegovačko-primorskim (Miloš Okuka) te zapadnim ili novoštokavskim ikavskim dijalektom (Josip Lisac). Ni u relevantnoj slavističkoj ni u poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom«, navodi se u priopćenju.

Kako se dodaje, o pitanju pripadnosti bunjevačkoga govora mnogo se pisalo s hrvatske i srpske strane, a najčešće su se u određivanju njegove jezične pripadnosti analizirali genetskolingvistički i vrijednosni kriterij.

»Po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori nedvojbeno pripadaju zapadnoštokavskomu narječju, i to njegovu novoštokavskom ikavskom  dijalektu. U tome su suglasni najveći srpski jezikoslovci 20. stoljeća. Tako Miloš Okuka u monografiji Srpski dijalekti bunjevački govor naziva zapadnohercegovačko-primorskim navodeći kako njime 'govore Hrvati i Bošnjaci'. Govornike srpskoga jezika koji govore tim dijalektom ne spominje u Bačkoj niti Bunjevce izdvaja u posebnu etničku skupinu, što je podudarno s podatcima Pavla Ivića koje iznosi u knjizi Dijalektologija srpskohrvatskog jezika. Tome treba pridodati podatak da većina srpskih istraživača, poput Ivana Popovića, ishodište Bunjevaca traži u području omeđenom Neretvom i Zrmanjom, tj. zapadnu Hercegovinu i Dalmatinsku zagoru u kojoj su govornici novoštokavskih ikavskih govora danas gotovo isključivo Hrvati. Dakle, po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu«, upozoravaju iz Instituta.

U priopćenju se dalje navodi da kada je riječ o vrijednosnome kriteriju, bunjevačka je književnost od svojih početaka u XVII. stoljeću uklopljena u tijekove hrvatske književnosti. Posebice se to odnosi na djela bunjevačkih franjevačkih pisaca koji se ničim (pa ni isticanjem vlastite pokrajinske odrednice) ne izdvajaju od ostatka svojih slavonskih i bosanskih kolega.

»Zaključno, u dijalektološkoj (hrvatskoj, srpskoj i inozemnoj), slavističkoj i poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nigdje ne navodi pod odrednicom 'bunjevački jezik'. 'Bunjevački jezik' nema svoju ISO oznaku niti je naveden u bibliografskoj bazi Glottolog te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom.

Grad Subotica trebao bi, dakle, u skladu s naputcima jezikoslovne znanosti odbiti jezikoslovno neutemeljen prijedlog za promjenom Statuta Grada Subotice i uvrštavanjem 'bunjevačkoga jezika' kao službenoga jezika jer bi usvajanjem toga prijedloga gradske vlasti izazvale nove prijepore, podjele i sporove te obezvrijedili stajališta struke«, zaključuje se u priopćenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kojega potpisuje ravnatelj te ustanove dr. sc. Željko Jozić.

Podsjetimo, gradonačelnik Subotice Stevan Bakić podnio je 23. veljače prijedlog da se promijeni Statut Grada Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju lokalne samouprave uveo i bunjevački jezik i pismo. Kako se navodi u obrazloženju ove odluke, Bakić je ovaj prijedlog podnio na inicijativu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, a ući će u proceduru već na sjednici gradske skupštine, u četvrtak 4. veljače.

H. R.