Tema Tema

Hrvati u Slovačkoj

»Hrvati su u današnju Slovačku došli početkom 16. stoljeća, u vrijeme turskih napada. Jedan mali dio, na teritorij južnije od Dunava, već malo prije, oko 1500. godine. Najkasnije, u trećem valu, su Hrvati utemeljili uglavnom sela koja u svom imenu imaju naziv ‘Novo selo’. Među ovakva sela u Slovačkoj spada i Devinsko Novo Selo, koje se nalazi sjeverozapadno od Bratislave. U Slovačkoj je u 16. i 17. stoljeću zabilježeno oko 90 naselja gdje su Hrvati živili, od čega su do danas ostala samo četiri sela. Veliki dio hrvatskih, danas slovakiziranih, sela se još danas spominje i poštuje hrvatsku povijest svoga sela. Ovakovo je, na primjer, i najsjevernije selo sa slovačkim nazivom Morký Haj, koje se je na hrvatskom zvalo 'Horvati', koga su Hrvati utemeljili u 1596. godini, i nalazi se oko 100 km sjeverno od Bratislave (Požuna) na zapadnoj strani Karpatov«, opisuje nam ukratko povijest Hrvata u Slovačkoj predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza Radoslav Jankovič, koji se, poput ostalih Hrvata koji se nazivaju gradišćanskim (u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i zapadnoj Mađarskoj) koristi gradišćanskohrvatskim govorom.

U Slovačkoj danas, prema popisu iz 2011. godine, ima 1.022 Hrvata i 1.234 osobe kojima je materinji jezik hrvatski. No, kao i u drugim državama u koje su se Hrvati doselili prije više stoljeća, procjene su da ih ima više nego li je to po popisu.

»Ukoliko ima samo krovna organizacija Hrvata u Slovačkoj – Hrvatski kulturni savez – 1.200 članova i u hrvatskom folkloru je uključeno u KUD-ovima oko 300 ljudi, Hrvata ima sigurno više. Tako smatramo, da zajednica Hrvata u Slovačkoj danas broji od 3.000 do 4.000 pripadnika«, kaže Jankovič.

Postupna asimilacija

Kakva je bila povijest ovih hrvatskih zajednica koja je, među ostalim, dovela do takve nesrazmjere u službenim brojkama i neslužbenim procjenama, objašnjava nam Jankovič:

»Hrvati u Slovačkoj su do raspada Austro-Ugarske živjeli u zajednici tzv. gradišćanskih Hrvata (ovaj naziv gradišćanski i gradišći je prvi put objavio 1921. Mate Meršić Miloradić, najznačajniji pjesnik gradišćanskih Hrvatov, ki je bio župnik u Hrvatskoj Kemlji u Madjarskoj. Ova velika zajednica se je postupno počela diliti. Već u vrime monarhije su Hrvati u dolnjoj Austriji i Štajerskoj počeli biti jače germanizirani, i do kraja 18. stoljeća je ovaj dio bio većim dijelom germaniziran. Dio Hrvata koji je nakon I. svjetskog rata u Češkoslovačkoj bio konfrontiran s idejom tzv. češkoslovačkoga naroda, u 1921. godini je većim dijelom bio uključen kao njegov sastavni dio u statistiku. Uzrok tome je bila i činjenica da na razpolaganje kot brojitbe stanovništva nije više bila mogućnost javiti se u to vrime javno kao Hrvat, samo mogućnost pojaviti se za srbsko-hrvatski. U Češkoj su Hrvati bili u 1948. iseljeni iz njihovih hrvatskih sela u cijelu Češku, kao kolaboranti i nesigurne osobe. Ovo je bilo zbog toga da je njihova teritorija u II. svitskom ratu pripadala Njemačkoj, i tako su i oni bili pod komunističkom vlašćom ČSR smatrani kao nesigurni. U Slovačkoj je jedan dio Hrvata, koji je bio od 1918. u Slovačkoj isto bio u brojitbi stanovništva 1921. deklariran kao Čehoslovaci i njihov položaj u II. svitskom ratu je bio isto kompliciran. Jedan dio, koji je stanovao istočno od Karpata je pripadao Slovačkoj, i drugi dio zapadno od Karpata u teritorij koji je bio pod kontrolom Njemačke. Osobiti dio su Hrvati južno od Dunava, koji su od 1921. do 1947. godine pripali u Madjarsku. Ova sela su po Trianonu 1919. izgubili hrvatsku nastavu u školi i na (starinskom) hrvatskom je ostao samo hrvatski jezik i vjeronauk. Nakon priključenja u ČSR u 1948. godini je bilo hrvatskog stanovništva u ovi hrvatski seli Hrvatski Jandrof i Čunovo od 80%-90% (podatke iz brojitbe 1941). Nakon uključenja ovih sela u ČSR je bila u ljetu 1951. posebna brojitba, gdje opet nije bilo moguće najaviti se kao Hrvat samo kao Srbo-hrvat i najavilo se je u jednom 18% i u drugom 22%. U sljedećoj brojitbi, kad je opet bilo moguće najaviti se za Hrvate, je bio broj Hrvata tamo opet od 80-90%. Hrvatska nastava je i zbog ovih političkih igrov i u ovi seli bila prekinuta. Hrvatski je ostao u crkvi, na ulici i u obiteljima, kod običajev i navadov, i to do danas«.

Manjinska kultura i samouprava

Hrvati su jedna od 13 autohtonih manjina u Slovačkoj, te imaju svoga zastupnika u odboru za nacionalne manjine pri Vladi Slovačke Republike.

»U dva, od danas četiri hrvatska sela, imamo hrvatske načelnike, i u općinskim vijećima pojedinih sela imamo isto Hrvate. Ali to nije garantirano, kao manjinsko pravo, to su rezultati regularnih samoupravnih izbora«, kaže Jankovič.

Naime, u Slovačkoj ne postoji manjinska samouprava niti za jednu manjinu.

»Hrvati imaju u svakom selu hrvatsko kulturno društvo i postoji još udruga Klub mladih Hrvata i one su uključene u Hrvatski kulturni savez (HKSS), koji je jedina krovna organizacije koja zastupa Hrvate u Slovačkoj kao cjelinu. U HKSS je uključeno i 13 KUD-ova, izdavačka kuća i kazališna grupa«, kaže naš sugovornik.

Drugim riječima, kulturna baština i nacionalni identitet se održava zahvaljujući, prije svega, brojnim kulturnim, folklornim, tamburaškim, pjevačkim udrugama, koje djeluju u pojedinim hrvatskim selima ili na razini HKSS. »Djelovanje je financijski osigurano preko Fonda za nacionalne manjine u Slovačkoj, i imamo svoje zastupnike u hrvatskoj grantovoj komisiji, koja raspoređuje sredstva za pojedine projekte. Financijski nas podupira i Republika Hrvatska preko Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH i dijelom i naše pojedine hrvatske općine u Slovačkoj, i to uglavnom kroz osiguranje prostora za djelovanje naših hrvatskih udrugov«.

Državna institucija Muzej kulture Hrvata u Slovačkoj je sastavni dio Slovačkoga nacionalnoga muzeja. Samostalni muzej od manjina imaju u ovoj zemlji i Mađari, Rusini, Ukrajinci, Romi, Židovi, Česi i Nijemci.

Obrazovanje, mediji, jezik

Obrazovanje na hrvatskom jeziku postoji samo kao dopunska nastava hrvatskoga jezika za djecu u sva četiri hrvatska sela – Čunovu, Devinskom Novom Selu, Hrvatskom Grobu i Hrvatskom Jandrofu.

Ova nastava je osigurana preko učitelja i financirana preko Ministarstva obrazovanja Republike Hrvatske.

U Slovačkoj izlazi hrvatski časopis Hrvatska rosa i svaku godinu se izdaje barem jedna knjiga na hrvatskom jeziku, a u hrvatska sela svakog tjedna dolaze i Hrvatske novine iz Austrije.

Jednom mjesečno se emitira na državnom radiju Patria emisija Hrvatski magazin, a jednom godišnje emisija pod istim nazivom na državnoj slovačkoj televiziji. Preko EU-projekta se na privatnoj televiziji TA3 emitira svakog tjedna emisija Mi, Hrvati.

Niti jedno hrvatsko selo nije priznato kao dvojezično po zakonu, među ostalim i zato što danas najveći broj Hrvata živi u gradskim dijelovima Bratislave/Požuna, ali:

»Budući da i načelnici naših sela i drugi govore hrvatski upotribljava se neoficijalno. Redovite su hrvatske mise u naših crkva, gdje imamo naprimjer u Čunovu i Hrvatskom Jandrofu nediljom dopodne velike mise na hrvatskom jeziku. Triba osobito napomenuti da su ove mise na tzv. gradišćansko-hrvatskom jeziku, koji je zapravo starohrvatski i u Hrvatskoj zabilježen samo u starim svetim knjigama još na glagoljici«, objašnjava Jankovič.

Prekogranična udruga gradišćanskih Hrvata

Osobenost i povezanost gradišćanskih Hrvata koji žive u nekoliko država centralne Europe se pokazuje i kroz postojanje »Međunarodne udruge Gradišćanskih Hrvata – Gradišćansko društvo Hrvat S.A.M.«. Ova prekogranična udruga, skraćenog naziva Hrvat S.A.M., osnovana je 6. listopada 2018. godine u Željeznom (Eisenstadt) u Austriji. Njezina kratica S.A.M. u stvari označava imena država u kojima gradišćanski Hrvati u najvećem broju žive Slovačka – Austrija – Mađarska.

»Ovo je prvo gradišćansko-hrvatsko organizirano društvo koje nadilazi sve granične i jezično-administrativne prepreke i time pokazuje kako se može pod jednim zajedničkim krovom jedinstvene Europske unije graditi gradišćansko-hrvatski identitet, nadilazeći sve granice i dajući aktivni doprinos izgradnji zajedničkog europskog identiteta. Predsjednica ove udruge je poznata ÖRF-ova voditeljica i urednica Barbara Karlich, koja je ujedno jedna od najprepoznatljivijih javnih ličnosti u čitavoj Austriji, a posebno među gradišćanskim Hrvatima. Udruga Hrvat S.A.M. postavila si je kao jedan od glavnih zadataka vlastitog djelovanja unaprjeđenje i daljnji razvoj gradišćansko-hrvatskoga identiteta i što tješnju povezanost gradišćanskih Hrvata s čitavim hrvatskim nacionalnim korpusom i Katoličkom crkvom, kao nezaobilaznom referentnom točkom koja je kroz čitavu povijest čuvala vjeru i nacionalni identitet. Oni su joj uzvratili ljubavlju i brigom za svoju Crkvu tako da taj odnos između hrvatskog naroda i Katoličke crkve predstavlja neraskidiv vez, jedincat u čitavoj Europi. Stoga nimalo ne čudi što je glavni inicijator osnivanja udruge Hrvat S.A.M. željezanski biskup mons. Egidije Živković, koji je ujedno i njezin protektor. Zahvaljujući i njegovom osobnom zauzimanju i svesrdnoj pomoći vrlo brzo su osnovane druge dvije istoimene sestrinske udruge, prvo u Hrvatskoj 2019., a zatim u Mađarskoj 2020. godine. Začeci prekogranične suradnje gradišćanskih Hrvata su u osnivanju zbora Pax et Bonum koji je zamišljen kao mjesto zajedničkog okupljanja pjevača iz svih zemalja u kojima danas žive gradišćanski Hrvati. Zbor danas ponosno broji svojih 187 članova pod vodstvom Ive Šeparovića. Kako bi se lakše koordinirale aktivnosti gradišćanskih Hrvata s njihovom pradomovinom Hrvatskom, odlučeno je da se ista, ali autonomna, udruga osnuje i u Zagrebu koji, kao glavni grad svih Hrvata, pokazuje veliki senzibilitet prema hrvatskom iseljeništvu«, objašnjava za Hrvatsku riječ predsjednik ove udruge u Hrvatskoj fra Božidar Blažević.

Iako tek nedavno osnovane, udruge iz Austrije i Hrvatske iza sebe već imaju dva zajednička uspješno realizirana projekta.

»Prvi projekt je bio Međunarodni znanstveni skup Europa i kultura sjećanja i Humanitarni koncert Pax et Bonum za djecu Vukovara. Koncert je održan 13. listopada 2019. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uz izravni prijenos HRT-a, Hrvatskog katoličkog radija i Radija Marije. Koncert je održao zbor Pax et Bonum uz gostovanje poznatih izvođača s hrvatske glazbene scene, a novčani prilozi bili su namijenjeni obnovi dječjih vrtića u Vukovaru. Dan prije samog koncerta održan je u dvorani Vijenac na Kaptolu međunarodni znanstveni skup na kojem su sudjelovali znanstvenici iz akademskog, javnog i političkog života Hrvatske, Austrije, Slovačke, Mađarske, Italije i Bosne i Hercegovine. Predavači su dolazili s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu, Karlova sveučilišta u Pragu, Instituta za povijest iz Zagreba, Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti, Franjevačke teologije u Sarajevu. Ovaj je projekt financiran zahvaljujući potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te drugih donatora. Drugi realizirani projekt ove udruge odnosi se na publikaciju knjige željezanskog biskupa mons. Egidija Živkovića Rič domovini. Knjiga je interdisciplinarne naravi i kao takva u sebi inkorporira aktualne europske, društveno-socijalne i političko-teološke teme. Ona svjedoči o jakom kulturnom, nacionalnom i vjerskom identitetu jednog naroda i ujedno je poziv budućim generacijama da ustraju na tom putu i nastave se povezivati s Katoličkom crkvom, sa svojom starom Domovinom Hrvatskom, ali i drugim narodima u Europi«, kaže fra Božidar Blažević.

Jasminka Dulić

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay