Sport i zabava
Borba za ravnopravnost i priznatost
Ženski nogomet uspio je, nakon dugo godina borbe za afirmaciju, probiti sve potcjenjivačke barijere i postupno se izboriti za svoje mjesto u sportskoj obitelji Grada Subotice. Uz obitelj Arsić, rodonačelnike sada već europski priznatog ŽNK Spartak, sportski djeluje i trener mlađih selekcija i koordinator omladinske škole Renato Pirša. Uz punu angažiranost i djelovanje u nekoliko klupskih sektora, usporedo na poziciji tehničkog direktora Coervera za Srbiju, već godinama razvija koncept metode obučavanja igrača i trenera.
Razgovor ćemo započeti od Coerver metode, koja se sve više širi na prostorima nekadašnje zajedničke države i polagano postaje opće priznata u razvijanju nogometne vještine među najmlađim natjecateljskim selekcijama.
Coerver metoda nogometne obuke se kod nas pojavila 2014. godine, a od 2017. imamo licencu i za Makedoniju i Crnu Goru. U proteklim godinama pionirskog rada u Srbiji surađivali smo s najpoznatijim nogometnim klubovima u Srbiji, među ostalima nekadašnjim europskim i svjetskim prvakom Crvenom zvezdom, Vojvodinom, OFK Beogradom i mnogim drugima, a u Subotici, naravno s muškim i ženskim NK Spartak. Obuke provedene u brojnim gradovima gdje djeluju Coerver partner klubovi do sada je prošlo više od 1.500 dječaka i djevojčica koji su usvojili ovaj svjetski priznat način nogometne edukacije.
U kratkim crtama kako bi ste definirali Coerver metodu?
Glavni cilj Coerver metode je obučiti nogometaša da suvereno vlada i kontrolira nogometnu loptu, te potom i razvijanje potrebite kreativnosti u kombinaciji sa svladanom tehničkom komponentom. Ova metoda se godinama kontinuirano razvija sukladno s razvitkom suvremenog nogometa, sublimirajući individualno majstorstvo igrača s loptom i sposobnost kombinatorike u momčadskoj igri, a sve u cilju postizanja što boljeg timskog rezultata.
Usporedo, ova metoda se bavi i edukacijom nogometnih stručnjaka. Kako to izgleda u praksi?
Postoje tri razine edukacije nogometnih trenera i njihovog konkretnog angažmana u radu s igračima. Prvi se bazira na individualnom razvoju nogometaša, drugi na planiranju rada na treningu, dok je treći posvećen modeliranju momčadske igre i unaprjeđenju nogometne vještine u izravnom srazu s protivničkim ekipama.
Recite nam neko svjetski poznato ime koje je na svojim nogometnim početcima radilo po Coerver metodi?
Zbilja je puno svjetski poznatih nogometaša imalo barem dio Coerver obuke, ali jamačno je najpoznatiji Christiano Ronaldo, koji je prilikom svojevremenog dolaska iz Portugala u Manchester United imao jednog nizozemskog trenera (Rene Meuelensteen), pomoćnika Alexa Fergusona, s kojim je upravo radio na usavršavanju svoje tehničke obuke. Gledano s naših prostora, Dušan Tadić, kapetan Ajaxa, je prototip suvremenog coerever nogometaša i njegova suverena tehnika i kontrola lopte kao da su iz »knjižnice« ove svjetski priznate nogometne metode.
Uz Vašu pomoć Coerver je stigao i do Hrvatske. Na koji način ste ga počeli popularizirati u zemlji svjetskih doprvaka?
Prije par godina, 2017., održali smo jednodnevni seminar u NK Dinamo iz Zagreba, povezali se s dva trenera, Antom Bašićem i Dinom Bartolucijem, i od tada se Coerver priča postupno razvija i na teritoriju Hrvatske. Usporedo je i Ante postao suradnik u Dinamu, djelujući na razvijanju tehničkih sposobnosti mlađih natjecateljskih uzrasta, nešto slično što i mi radimo u svakodnevnom poslu u ŽNK i NK Spartak.
Postupno ćemo loptu prebaciti na polje terena koje pripada ŽNK Spartak i ženskom nogometu na našim prostorima, jer su djevojke u plavo-bijelim majicama, igrajući susrete Lige prvaka, uspjele postati dio europske elite.
Nastupi u Ligi prvaka su svakako kruna uspješnog polustoljetnog djelovanja kluba koji je imao primat još u nekadašnjoj zajedničkoj državi. ŽNK Spartak je višestruki uzastopni prvak Srbije i nastavlja šampionsku tradiciju započetu još davne 1974. godine, kada je osvojen prvi naslov u Zagrebu. Igranje protiv najvećih ženskih klubova Europe jamačno je najljepša nagrada svim djevojkama koje danas nose plavo-bijelu majicu, ali i velika prilika za ostvarivanje budućih inozemnih transfera.
Zahvaljujući lijepim i vrijednim europskim rezultatima postupno nestaje i oduvijek prisutno omalovažavanje ženskog nogometa kao posve ravnopravnog u sportskoj obitelji. Kako danas stvari stoje i koliko je, primjerice, djevojaka nogometašica u odnosu na dječake?
Ženski nogomet se još uvijek bori za svoju ravnopravnost i odgovarajuću priznatost, no ipak se stvari, na određeni način, pomiču na bolje. Sve manje su prisutni uvredljivi stereotipi koji se vezuju za djevojčice i djevojke na nogometnom terenu, no još uvijek postoje određeni problemi u potpunom sportskom izjednačavanju. Primjerice, u jednoj generaciji imate dvadeset dječaka istog godišta, dok je za dvadeset djevojčica potrebno nekoliko različitih generacija što u konačnici čini odnos 1 djevojčice na 5 dječaka. Također, i dalje je prisutna određena diskrimacija u brojnim sferama društvenog života, jer nema izjednačenosti u medijsko-socijalnom prihvaćanju ženskog nogometa. A ulaganja su identična, jer, primjerice, nogometni razvoj jednog mladog nogometaša ili nogometašice jednako košta u svim starosnim uzrastima i pratećim troškovima (oprema, putovanja, medicinski tretman...), ali su davanja i stimulacije mnogo veći u muškom nogometu.
Do kojeg starosnog uzrasta mogu igrati skupa dječaci i djevojčice, a kada dolazi do striktnog razdvajanja u zasebne natjecateljske kategorije?
Još uvijek ne postoji striktna pravna formulacija po pitanju dobne razgraničenosti u pravilima Nogometnog saveza Srbije, ali u praksi do razdvajanja najčešće dolazi u trinestoj-četrnaestoj godini kada psiho-tjelesne proporcije počinju bivati već mnogo izraženije. Zbog toga je prije nekih pet godina NSS, uz pomoć UEFA-e, pokrenuo tzv. Razvojnu ligu Srbije za djevojke koja se igra u četiri regije (Istočna i Zapadna Srbija, Beograd i Vojvodina). U ovom natjecanju sudjeluju djevojčice i djevojke starosti od 12 do 15 godina, pa su, budući da ih još uvijek nema u dovoljnom broju, objedinjene četiri generacije u jednu natjecateljsku ekipu. Problem se ogleda u činjenici kako prije i poslije ovoga starosnog uzrasta, sve do seniorske selekcije, nema ženskih natjecateljskih kategorija i sukladno tome su djevojčice primorane u najranijim dobnim kategorijama igrati skupa s dječacima. Tako se na određeni način moraju već zarana »čeličiti«, a mnogo veći problem nastaje u kadetskoj dobi ukoliko sredina u kojoj određena djevojka igra nema odgovarajuću mogućnost nastavka natjecanja u svojoj starosnoj kategoriji. Zbog toga mnoge djevojke u konačnici i odustaju od daljnjeg aktivnog bavljenja nogometom.
Na koji način je ŽNK Spartak riješio ovaj ozbiljni problem potrebitog kontinuiteta?
ŽNK Spartak ima razvijenu tzv. strukturalnu piramidu svih starosnih kategorija, počevši od sedmogodišnjih djevojčica koje do dvanaeste godine predstavljaju osnovnu razvojnu bazu. Sljedeća faza je Razvojna liga (12-15 godina), a potom djevojke kadetsko-omladinskog uzrasta prelaze u B momčad koja se natječe u Prvoj ligi Srbije (rang ispod Super lige) i kada se nametnu, imaju mogućnost ulaska u najjaču klupsku selekciju – prvu ekipu, višestrukog prvaka Srbije i sudionika Lige prvaka.
Kakvi su planovi u ovoj natjecateljskoj sezoni?
U prvom planu je obrana naslova prvaka države i priprema ekipe za novi format natjecanja u Ligi prvaka, a da se rad u omladinskoj školi podigne još na veću razinu. Osobno, planiram ponovno povezivanje s Crvenom zvezdom i ulazak Coervera u sustav edukacije Nogometnog saveza Srbije, te planiramo održavanje i nekoliko kampova u inozemstvu.
D. P.
ANTRFILE
Izbornik
Renato Pirša je već deset godina izbornik pionirske reprezentacije Vojvodine za djevojčice.
