Kolumne

Od idealnog do stvarnog

Obrazovanje na materinskom jeziku jedno je od prava koje imaju nacionalne zajednice u Srbiji. Podrazumijeva to (barem bi tako trebalo biti u idealnom slučaju) nastavu na materinskom jeziku, stručni nastavni kadar i udžbenike i radne listove na istom tom materinskom jeziku. Neupućeni u to područje sada će pomisliti kako sve to pobrojano osigurava država, kao što radi i za nastavu na većinskom jeziku. Ali, oni upućeni kazat će kako je priča sasvim drugačija. Kazat će kako broj udžbenika iz kojih će na svom jeziku učiti pripadnici manjinskih zajednica ovisi od napora i truda iste te manjinske zajednice. O tome u ovom broju našeg tjednika u autorskom tekstu piše predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Nekoliko dana ranije objavljena je informacija kako je Europska unija Srbiji isplatila 6,5 milijuna eura za reformu obrazovnog sustava od 2019. do sredine 2020. godine. Treba ovoj informaciji dodati i podatak da je ista ta Unija u proteklih 15 godina Srbiji za obrazovni sustav donirala više od 100 milijuna eura. Ali da se vratim na onih 6,5 milijuna. U obrazloženju ove bespovratne pomoći navedeno je da je Srbija taj novac zaslužila zbog rezultata postignutih u podizanju kvalitete nastave i učenja, osiguranju nastave na manjinskim jezicima, obrazovnoj inkluziji romskih učenika i povezivanju obrazovanja s tržištem rada. Tako kažu u EU.

Zadržat ću se kod onoga – osiguranje nastave na manjinskim jezicima. Ako je suditi po hrvatskoj zajednici, od tih 6,5 milijuna eura malo je preteklo za obrazovanje na manjinskim jezicima. U 2019. i 2020. godini, na koju se referira Europska unija, Srbija je za izradu i kupnju udžbenika na hrvatskom jeziku izdvojila 0 dinara.

I kada već baratamo eurima, zanimljiv je, za usporedbu, podatak da hrvatska manjina u Mađarskoj godišnje dobiva oko 10 milijuna eura. U državi u kojoj je službeni broj Hrvata (prema popisu iz 2011. godine) 26.744, što je, za podsjećanje, 2,16 puta manje od službenog broja Hrvata (također prema popisu iz 2011.) u Srbiji.

I završit ću kako sam i počela – obrazovanjem. Hrvati u Mađarskoj imaju tri školska centra. Onaj jedini u Srbiji (koji tek treba biti) još se krčka u političkom loncu.

Z. V.