Kolumne Kolumne

Od idealnog do stvarnog

Obrazovanje na materinskom jeziku jedno je od prava koje imaju nacionalne zajednice u Srbiji. Podrazumijeva to (barem bi tako trebalo biti u idealnom slučaju) nastavu na materinskom jeziku, stručni nastavni kadar i udžbenike i radne listove na istom tom materinskom jeziku. Neupućeni u to područje sada će pomisliti kako sve to pobrojano osigurava država, kao što radi i za nastavu na većinskom jeziku. Ali, oni upućeni kazat će kako je priča sasvim drugačija. Kazat će kako broj udžbenika iz kojih će na svom jeziku učiti pripadnici manjinskih zajednica ovisi od napora i truda iste te manjinske zajednice. O tome u ovom broju našeg tjednika u autorskom tekstu piše predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Nekoliko dana ranije objavljena je informacija kako je Europska unija Srbiji isplatila 6,5 milijuna eura za reformu obrazovnog sustava od 2019. do sredine 2020. godine. Treba ovoj informaciji dodati i podatak da je ista ta Unija u proteklih 15 godina Srbiji za obrazovni sustav donirala više od 100 milijuna eura. Ali da se vratim na onih 6,5 milijuna. U obrazloženju ove bespovratne pomoći navedeno je da je Srbija taj novac zaslužila zbog rezultata postignutih u podizanju kvalitete nastave i učenja, osiguranju nastave na manjinskim jezicima, obrazovnoj inkluziji romskih učenika i povezivanju obrazovanja s tržištem rada. Tako kažu u EU.

Zadržat ću se kod onoga – osiguranje nastave na manjinskim jezicima. Ako je suditi po hrvatskoj zajednici, od tih 6,5 milijuna eura malo je preteklo za obrazovanje na manjinskim jezicima. U 2019. i 2020. godini, na koju se referira Europska unija, Srbija je za izradu i kupnju udžbenika na hrvatskom jeziku izdvojila 0 dinara.

I kada već baratamo eurima, zanimljiv je, za usporedbu, podatak da hrvatska manjina u Mađarskoj godišnje dobiva oko 10 milijuna eura. U državi u kojoj je službeni broj Hrvata (prema popisu iz 2011. godine) 26.744, što je, za podsjećanje, 2,16 puta manje od službenog broja Hrvata (također prema popisu iz 2011.) u Srbiji.

I završit ću kako sam i počela – obrazovanjem. Hrvati u Mađarskoj imaju tri školska centra. Onaj jedini u Srbiji (koji tek treba biti) još se krčka u političkom loncu.

Z. V.

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay