Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Zvoni podne, vadi slaninu iz torbe

Skućila se Hrvatska kulturna druga Antun Sorgg iz Vajske u svojoj Šokačkoj kući. I kao pravi domaćini prvo su kuću uredili i opremili, a onda su u plan njihovih aktivnosti ušli i poslovi koji su se nekada radili u svakoj iole domaćinskoj kući u selu. Tako je na red stigao i prikaz tradicijskog kolinja, ili kako su ga organizatori nazvali Vajštanska svinjokolja. Baš onakva kakva je bila prije nego što je kolinje zamijenila kupovina kod mesara ili u mesnicama. Želja im je bila vratiti se u vrijeme kada je kolinje trajalo i dva dana, a za rad se nisu plaćali majstori mesari već su sve odrađivali članovi obitelji i susjedi, kojima se ta pomoć vraćala kada se u njihovom dvorištu zadimi katlanka.

Jedan od najstarijih na Vajštanskoj svinjokolji bio je Ivan Šimunović. Pamti vremena kada je kolinje bio jedan od najvažnijih poslova tijekom godine.

»Obitelj koja je tog dana klala svinje sakupljala je mobu, tako se to tada zvalo. Bili su to prijatelji, rodbina, susjedi. Svatko je dobro došao, posla je bilo puno, jer su se obično klale tri-četiri svinje. Nije tada bilo ni vodovoda već se voda vukla iz bunara, često je bilo i pola metra snijega, smrzavalo se sve. Svinja je morala biti dobro utovljena. Moj pokojni dida govorio je ‘od tri Velika petka’, što znači da je imala oko 300 kilograma, a ne kao ove danas što se hrane šest mjeseci i odmah kolju. Mogao se i tada posao završiti za jedan dan, ali obično su se kobasice ostavljale za sutra. Navodno, bolje je ukoliko se meso ohladi, lakše se melje i kobasice budu bolje«, prisjeća se Šimunović.

Prvog dana solilo se meso za dimljenje, i to tako što su se šunke stavljale dolje, na njih slanina i na kraju oni sitniji komadi koji su se i tri tjedna nakon salamurenja mogli vaditi i kuhati u juhi.

»Tjedan dana se to meso ne dira. Tek se onda iz korita izbaci voda i krv koju je meso pustilo i još malo dosoli, ostavi tri-četiri dana i poslije toga prevrće svaki dan, poliva salamurom. Šunke se drže šest tjedana, a slanina četiri i onda idu u pušnice«, priča Ivan.

Vidi se, zadovoljan je što se njegov sin Krunoslav prihvatio organiziranja Vajštanskog svinjokolja. Nije se Krunoslav pobrinuo samo za organizaciju već se i prihvatio posla. Od klanja, šurenja, sječenja mesa, pripreme kobasica.

»U Vajskoj i okolici još 20-30 posto obitelji prave kolinje. Ili se kupuje gotovo ili se sve odradi kod profesionalnih mesara. Ovi mlađi ni ne znaju kako to izgleda, pa nam je to dalo i ideju da pokažemo kako izgleda nekadašnje kolinje. Značajan je to bio posao, jer se spremala hrana za cijelu godinu. U sezoni poljoprivrednih poslova dani su se provodili na njivi, nije bilo vremena za kuhanje već se hrana nosila na njivu, kao u onoj pjesmi: ’Zvoni podne, vadi slaninu iz torbe’. Znate, od svinje se nekada koristilo sve. Crijeva je bilo taman toliko koliko se moglo napraviti nadjeva, od otpadnih masnoća kuhao se sapun, svinjska dlaka koristila se za pravljenje četki«, priča Krunoslav u kratkoj pauzi između mljevenja mesa i pripreme za nadijevanje kobasica.

Posla je bilo i za ženske ruke. Oko pranja crijeva, što je uvijek bio ženski posao i pripreme krafni koje su se s pekmezom i šećerom služile prije nego se pripremi ručak.

»Odlučili smo napraviti tradicijski svinjokolj, kako bismo ljudima pokazali kako se to nekada radilo u svakoj kući u selu. Posao je to koji se radio nakon svih obavljenih radova u poljoprivredi. Bio je to veliki događaj koji je okupljao ljude, pa se s poslom i nije žurilo. Koristila se prilika za druženje, podsjećanje na razne dogodovštine, šalu«, kaže predsjednik HKU-a Antun Sorgg Mladen Šimić.

Tako je završena i Vajštanska svinjokolja – druženjem i obećanjem da će postati dio redovitih programa udruge. U ime HNV-a ovoj manifestaciji prisustvovao je predsjednik IO HNV-a Lazar Cvijin.

Z. V.

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay