Kolumne Kolumne

Od Sombora do Beograda

Počinjem ovotjedni uvodnik tamo gdje sam stala u prošlom broju Hrvatske riječi, a to je nevjerojatna priča o trasi autoceste koja, kako smo izvijestili prije tjedan dana, treba prolaziti kroz sam centar grada. Nismo ni nakon tjedan dana, što bi se reklo, pametniji, jer i pored svih pokušaja nismo uspjeli doznati je li trasa ove ceste dobila ipak drugačiju putanju? I, ako jeste, kuda sada cesta prolazi?

Ono što se da iščitati iz odgovora koji smo dobili iz Pokrajinskog tajništva za urbanizam i zaštitu životnog okoliša jest da je Grad Sombor uložio primjedbu glede trase ucrtane ceste i zatražio da se trasa ceste ucrta izvan Sombora (Sjeverna obilaznica). Ohrabrujuće. Ali to još uvijek ništa ne znači, jer su iznijete primjedbe samo evidentirane. Hoće li cesta ići Sjevernom obilaznicom ili nekom drugom rutom znat će se tek nakon izrade planskih dokumenata, a rok za izradu nacrta planskih dokumenata je šest mjeseci.

Ne samo da ćemo se načekati još pola godine već će nakon toga nacrt biti na stručnoj kontroli, pa na javnom uvidu još 30 dana. U prijevodu (u najboljem slučaju) opasno ćemo se približiti rujnu, za kada je najavljen početak radova na izgradnji ceste. Što znači da će taj zadani rok možda biti i pomjeren.

A jedna ulica, i to u središtu Beograda, na Dorćolu, i dalje odolijeva usprkos svom imenu. Dubrovačka. Nekako je promakla u valu promjene »nepodobnih« naziva. Kao što su preživjele Dalmatinska i ulice koje nose imena hrvatskih književnika. Ali, vratit ću se na Dubrovačku. Nije taj naziv zaostao iz naše, ne tako davne, zajedničke prošlosti već iz mnogo ranijeg razdoblja. Kao trag doseljavanja dubrovačkih trgovaca na prostore Beograda. Još u XVI. stoljeću. Od tada su se doseljavali Hrvati u Beograd, zajedno i pojedinačno, u različitim razdobljima, iz različitih razloga. Danas ih ima nešto manje od 8.000. To je službena brojka. Čak i da ih je toliko koliko pokazuje službena statistika, svrstava to zajednicu beogradskih Hrvata u drugu po brojnosti u Srbiji. Uz tu brojnost skoncentrirana je u glavnom gradu države, što je još jedna velika prednost.

Z. V.

Najava događaja

06.03.2021 - Folklorna trilogija HKC-a »Bunjevačko kolo«

Trilogija 50 je projekt HKC-a Bunjevačko kolo u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka, i predstavlja zamjenu za njihov tradicionalni godišnji koncert koji se održava u prosincu. Bojazvuk i emocije su nazivi tri priče u ovoj folklornoj verziji trilogije. Svaka priča se sastoji od tri koreografije i sve zajedno čine jednu cjelinu ispričanu mnogo puta, ali ovoga puta na drugačiji, originalni način. Svaki segment trilogije ima različitu scenografiju, većinu prati dramska radnja ili neki lajtmotiv.

Svaku večer u razdoblju od 20. do 28. veljače na Facebook stranici i YouTube kanalu Bunjevačkog kola od 20 sati premijerno će biti prikazana po jedna koreografija.

Raspored prikazivanja:

  • 20. – 22. veljače u 20h - Boje
  • 23. – 25. veljače u 20h – Zvuk
  • 26. – 28. veljače u 20h – Emocije
  • 1. ožujka u 20h – Cio koncert Trilogija 50 s bonus točkama
  • 6. ožujka u 20h – kratak film Iza scene

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay