Tema

Uzroci brojni, a posljedice fatalne

Podatak da je 29. prosinca JKP Pogrebno Subotica imalo 17 sprovoda bio je povod za sagledavanje ove teme pobliže. Ništa bolja slika nije bila niti u Somborskim novinama, koje su više od trećine svojih stranica morale ispuniti umrlicama. 
Svi smo svjesni da je u svijetu prisutna pandemija koronavirusa, ali povećanje broja sprovoda nije prouzrokovano samo pandemijom nego raznim bolestima, blagdanima, odnosno odgađanjem odlaska kod liječnika ili nemogućnošću istog. 

Blagdani i smrtnost 

Spomenuti podatak za 29. prosinca zapravo je bio uzrokovan brojnim drugim faktorima, poput toga da se duže čeka na dokumentaciju iz bolnice, te da su se jednostavno poklopili blagdani i neradni dani, pojasnila nam je ravnateljica JKP-a Pogrebno Vesna Prćić. 
»Smatram da su uzroci eventualno većeg broja sprovoda u prosincu i siječnju zapravo blagdani, ali to je, rekla bih, sociološki problem. Tako se bar pokazalo proteklih godina, iako nema pravila. Prije dvije godine smo u siječnju imali veliki broj sprovoda, ali to nije pravilo za svaku godinu. Činjenica je da u Subotici i okolici ima puno starih ljudi koji cijele godine ‘žive’ za to da ih za blagdane obiđu njihovi najbliži, koji su raseljeni po cijelom svijetu i oni to vrlo emotivno doživljavaju, a ove godine je situacija bila dodatno otežana.«   
Za objašnjenje pitali smo struku. 
»Često zapažamo da svake godine tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana umire više ljudi nego u ostalim danima. Sezonalnost umiranja nije nepoznata ni istraživačima koji su analizom statističkih podataka zaključili da se u zemljama s umjerenom klimom najviše umire zimi. U Hrvatskoj su među četiri najsmrtonosnija dana Nova godina i dan poslije nje. Istraživači, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta pokušavaju dati odgovor na pitanje: zašto je to tako? Često su polazili od pretpostavki koje čujemo i u narodu: da ljudima koji su usamljeni blagdani donose povećan stres, da stariji ljudi podsvjesno ‘produlje’ život do nekog važnog datuma, dok ponovno ne vide najmilije i slično. Usprkos tome što zvuči logično, otkrili su da to ipak nije tako. Iako nije dokazana uzročno-posljedična veza, ono što se u mnogim istraživanjima spominje kao mogući i najvjerojatniji uzrok kada se govori o povećanom broju prirodnih smrti tijekom zime jest odgađanje blagovremenog odlaska liječniku. Ljudi čekaju blagdane, raduju im se, često je to jedna od rijetkih prilika da se okupi obitelj koja živi na većim udaljenostima. Ako se ljudi osjećaju fizički loše tijekom blagdana, skloni su posjet liječniku odgoditi za nekoliko dana, kada prođu blagdani, što zna biti fatalno«, pojašnjava psihologinja Ana Mikula i dodaje kako je drugi uzrok koji se često pretpostavlja manjak osoblja u bolnicama tijekom blagdana, opterećenost prisutnog osoblja zbrinjavanjem povećanog broja pacijenata žrtava prometnih nezgoda i alkoholiziranog stanja. 
Nadalje, doprinosi i prekomjerni unos hrane i alkoholnih pića te učestalije respiratorne bolesti tijekom zimskih mjeseci. Za proteklu godinu mogli bismo dodati da je za povećani broj sprovoda jedan od »krivaca« i izvanredno stanje, te prenamjena dijela subotičke bolnice u covid bolnicu. Tako veliki broj stanovnika Subotice i okolice zapravo nije niti mogao doći do liječnika. Ove podatke nitko nije potvrdio, ali nam se sami nameću iz svakodnevnog iskustva.  
Nažalost, Subotica je poznata i po velikom broju suicida. 
»Uvriježeno je vjerovanje kako je stopa suicida također najviša tijekom zime. Ljudi pretpostavljaju da blagdanska radost osobama koje su inače usamljene ili su nedavno izgubile voljenu osobu može teško pasti i potaknuti ih na čin samoubojstva. Međutim, statistički podaci govore upravo suprotno. Stopa suicida najniža je tijekom zime, a svoj vrhunac dostiže tijekom proljeća i ljeta. Objašnjenje leži u činjenici da su ljudi izoliraniji jedni od drugih tijekom zime, a dolaskom proljeća ljudi su u češćim socijalnim interakcijama. Osoba koja je odbačena ili povrijeđena će češće i jače doživjeti svoju odbačenost i usamljenost kada su socijalne interakcije učestalije i kada svjedoči tuđoj uspješnoj i sretnoj uključenosti u društveni život«, pojašnjava Mikula.

Podaci u brojkama

Na teritoriju Subotice, konkretno na groblju sv. Petra i Pavla, poznatijem pod nazivom Bajsko groblje nalazi se i crkveno groblje, koje je u vlasništvu župe sv. Terezije Avilske. Svi oni koji imaju grobnicu u ovome dijelu groblja za sprovod se javljaju u spomenuti ured. Po riječima stalnog đakona Ferenca Sótányija, koji vodi evidenciju i matične knjige umrlih u ovome uredu, nema povećanog broja sprovoda. Naime, u 2020. godini ovdje je obavljen 51 sprovod, što spada u godine s nižim brojem sprovoda. Zavirivši u matične knjige umrlih sve do 2001. godine dobili smo podatke koji govore da je na crkvenom dijelu Bajskog groblja u proteklih dvadesetak godina najviše sprovoda bilo 2002. godine (94). 
Dobiveni podaci iz JKP-a Pogrebno ipak govore drugačije: u listopadu 2019. godine Pogrebno je imalo 125 sprovoda, a u istom mjesecu 2020. – 132 sprovoda. U studenome 2019. – 153, a 2020. – 134 sprovoda. Prosinac 2019. – 110 sprovoda, a 2020. – čak 187. Podaci za cijelu godinu su sljedeći: 2019. – 1.380 sprovoda, dok je za cijelu 2020. JKP Pogrebno imalo 1.466 sprovoda. 
Podaci iz ureda Matične službe umrlih Subotice potvrđuju isto: da porasta ipak ima, ali ne zabrinjavajućeg. U Matičnoj službi umrlih u 2019. bilo je 2.090 slučajeva, dok je u 2020. godinu zavedeno 2.187 preminulih. Kako bismo napravili paralelu, zatražili smo i podatke od prije deset godina – 2010., kada je zavedeno 1.987 smrtnih slučajeva. Tako je u 2020., u odnosu na 2010., bilo za 200 više smrtnih slučajeva. 
Podaci s teritorija cijele Srbije govore o većem porastu smrtnosti: u Srbiji u periodu od siječnja do studenoga 2019. godine preminulo je 92.160 osoba, dok je u istom periodu 2020. godine preminulo 97.633 ljudi. Dakle, bilježi se rast broja preminulih od 5.473, odnosno 5,9%.

Na snazi aktualne epidemiološke preporuke 

Iz dana u dan putem brojnih medija dobivamo broj preminulih od covida. Jesu li ti brojevi točni ili ne, ne možemo dokazati. Ono što je potvrđeno u JKP-u Pogrebno jest da ako se na potvrdi o smrti naznači da je smrt nastupila uslijed zarazne bolesti, pokojnik mora biti pokopan u limenom, pa drvenom lijesu. 
»To je uređeno zakonom o zaštiti stanovništva i posebnim pravilnikom o postupanju s posmrtnim ostacima. To nije pravilo koje važi samo za covid nego i za druge zarazne bolesti, poput tuberkuloze i zarazne žutice, koje smo također imali. To nije nešto što mi možemo promijeniti nego smo nadležni to provoditi u djelo. U tim slučajevima nema ni kremiranja«, pojašnjava Vesna Prćić.  
Po riječima ravnateljice ovog pogrebnog poduzeća, na sprovodima, odnosno u kapelici ili mrtvačnici trenutno važi ograničenje nazočnosti na pet osoba. Međutim, s obzirom na to da je to specifična situacija i da se radi o sprovodu, onda se često dozvoli da članovi jedne obitelji mogu biti nazočni, ali su onda u obvezi nositi zaštitne maske. 
»Preporuka ljudima je da se suzdržavaju od grljenja i ljubljenja prilikom izjave sućuti, te da se to obavi naklonom. Mislim da su ta ograničenja dovela do jedne druge pojave, a to je da se ljudi uzdržavaju od odlaska na sprovode. Zapravo, ima veliki broj sprovoda gdje prisustvuje samo najuži dio obitelji«, pojasnila je Prćić.
Iako o grobarima nitko nije govorio i oni, poput liječnika, od prvog dana ove pandemije bez prestanka rade. Između sprovoda sada je obvezna i dezinfekcija prostora, te im je to dodatna obveza. Iako u zimskom periodu nema posebnog uređenja groblja, oni svakodnevno rade, kako na sprovodima tako i na održavanju istog. 
Činjenica koja prati ovu temu jest da se o smrti i ne govori rado, te kad se i spomene ova riječ (smrt) onda je najčešće prate uzrečice »ne daj Bože« ili »daleko bilo«, a što god izgovorili ona je neizbježna. U razgovoru s Vesnom Prćić doznali smo da se sve više susreću s ljudima kod kojih je prisutan strah i sujevjerje, kao i s ljudima koji nemaju kome postaviti pitanja o sprovodu, protokolu... 
»Postoji puno stvari koje bi ljudi rado pitali, ali nemaju gdje, ni koga. Mi smo tu da odgovorimo na sva njihova pitanja, ali zaista se sve više primjećuje da su ljudi neinformirani. Smatram da bi se bar ono osnovno oko sprovoda i obveza ipak trebalo znati«, kaže Prćić. 
Sajt ovog pogrebnog poduzeća je izuzetno posjećen, što samo govori o tome koliko se ljudi ipak interesira za ovu temu, ako nikako drugačije onda da pregledaju posmrtnice ili saznaju kada je nečiji sprovod. 
Ž. Vukov