Tema Tema

Mogućnosti za nove ideje i projekte

U prethodne dvije godine Hrvatsko nacionalno vijeće je osnovalo tri zaklade. Prva od njih je Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-fond, osnovana 2019. godine sa sjedištem u Subotici, zatim je 2020. osnovana Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, a najmlađa je Fondacija Antun Gustav Matoš u Beogradu.

S upraviteljima Lazarom Cvijinom, Darkom Polićem i Katicom Naglić razgovarali smo o ciljevima, dosadašnjim postignućima i planovima tri zaklade. 

Fondacija Cro-fond – servis HNV-a

Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazar Cvijin iz Subotice je i upravitelj zaklade Cro-fond. Ciljevi ove zaklade se, kaže, mogu grupirati u dvije veće skupine.

»Jedna skupina su projekti i aktivnosti u četiri redovita područja. Tu je Fondacija Cro-fond jedna vrsta servisa HNV-u, jer postoje projekti na koja nacionalna vijeća ne mogu aplicirati, pa je apliciranje preko Fondacije značajna mogućnost za pribavljanje dodatnih financijskih sredstava, budući da proračunska nisu dostatna za sve programe koje krovna institucija želi ostvariti u svojoj redovitoj djelatnosti. Druga skupina je realiziranje ciljeva u područjima van ovih redovitih, a koji su također od velikog značaja za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Za prvu skupinu ciljeva prikupljena su određena sredstva preko natječaja i ostvarena četiri značajna projekta: dva na području obrazovanja i dva na području kulture. Projekti iz područja obrazovanja su Jačanje jezičnih kompetencija sudionika u obrazovno-odgojnim procesima u hrvatskoj zajednici i Škola roditeljstva, dok su iz područja kulture to projekti Šokci i baština i Srijemci Srijemu. Sve skupa, riječ je o približno milijun dinara. Za realiziranje druge skupine ciljeva aplicirano je s projektom iz područja gospodarstva Izrada registra gospodarstvenika hrvatske zajednice za koji smo ovih dana dobili informaciju da je podržan. U prvoj godini postrojavanja susreli smo se i s ograničenjima prilikom apliciranja na neke natječaje, jer aplikant mora postojati dulje od jedne godine, pa je i to, pored nepoznanica zbog pandemije, utjecalo na još bolji uspjeh na natječajima«, odgovara Lazar Cvijin na pitanje o ciljevima i financiranju dosadašnjih projekata.   

Upravni odbor ove Fondacije čine Mirko Ostrogonac iz Žednika (predsjednik), Branko Horvat iz Tavankuta, Svetislav Milanković iz Subotice, Katica Naglić iz Surčina i Ivan Majić iz Odžaka. Osim njih i upravitelja, članovi Fondacije su i predsjednici odbora HNV-a i članovi Tima za izradu registra gospodarstvenika.

Lazar Cvijin kaže kako su zadovoljni dosadašnjim funkcioniranjem Fondacije »imajući u vidu probleme koji su zadesili društvo uslijed pandemije«.

»U isto vrijeme mora se reći da je to dosta manje od zacrtanog godišnjim planom, osobito tu mislim na onaj dio koji se odnosi na gospodarstvo i socijalnu skrb. Planirane su tribine, seminari, okrugli stolovi, ali je to bilo onemogućeno zabranama okupljanja. Također je problem da se, za sada, sve aktivnosti rade volonterski, a to u perspektivi nije garancija za neki veliki napredak. Naravno da će se pokušati kroz projekte ugraditi i dio koji bi se odnosio na nadoknade ljudima koji projekte provode, ali svi znamo da su ta sredstva nedovoljna i nestalna. Puno će ovisiti i od efekata svih tih projekata koje budemo provodili, jer njihov uspjeh može biti motivirajućim faktorom i put za napredak«, kaže Cvijin.

Do sada su aplicirali i dobijali sredstva od ministarstava i pokrajinskih tajništava u Srbiji, a međunarodni natječaji su najčešće sadržavali ograničenje o bar jednoj godini rada subjekta koji aplicira, pa je na tim natječajima bila tek jedna aplikacija koncem godine kada je ispunjen taj uvjet.

U ovoj Fondaciji su trenutačno preokupirani »pravdanjem projekata«, pravljenjem godišnjih izvješća i planova, a uslijed najnovijih dešavanja u Hrvatskoj izazvanih potresom, vodstvo zajednice je odlučilo da se pomoć nastradalima prikuplja putem uplata na račun Fondacije Cro-fond.

»Sve je to potrebno ispratiti odgovarajućim odlukama, ugovorima, pa je sada dosta posla oko svega toga«, objašnjava Cvijin.

Planovi Cro-fonda za ovu godinu su da se prvenstveno ostvare zamišljeni i započeti projekti, a naravno i da se osmisle i realiziraju novi.

»Želja nam je i da se strukturno i kadrovski što bolje posložimo. U tom dijelu mislim da su najveći izazovi, jer je cilj da se prikupljena sredstva troše na programe bitne za zajednicu, a u što manjoj mjeri na funkcioniranje same Fondacije. To, priznat ćete, nije lako pomiriti«, ističe Cvijin.

Na koncu, odgovarajući na pitanje jesu li do sada uspjeli uspostaviti suradnju s institucijama Grada, Pokrajine, domicilne i matične države te drugim institucijama, Cvijin kaže kako su, što se toga tiče, »u početnim fazama« i tu se u godini pred nama očekuju bitni pomaci.

»Za sada je suradnja uglavnom projektna, zasnovana na natječajima koje raspisuju institucije domicilne i matične države. Također smo bili uključeni u realiziranje projekata na koje su drugi aplicirali i tu želim istaći dobru suradnju s Vukovarsko-srijemskom županijom. Važno je i da smo uspostavili suradnju s Fondacijom Prosperitati koja nam je rado prenijela iskustva u području razvoja gospodarstva u mađarskoj zajednici. Mogućnosti je, dakle, dovoljno, sada je na nama da ih pretvorimo u šanse i rezultate. Svatko tko želi može se uključiti u rad Fondacije i dobro je došao s novim i kvalitetnim inicijativama«, poručuje Cvijin. 

Spomen dom bana Josipa Jelačića – težiti profesionalizaciji

Doktor tehničkih znanosti, arhitekt Darko Polić iz Novog Sada novi je upravitelj Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića. On je nedavnom odlukom HNV-a preuzeo ovu dužnost od Gorana Kaurića nakon što je on postavljen za zamjenika pokrajinskog tajnika za kulturu i informiranje i odnose s vjerskim zajednicama u pokrajinskoj Vladi.

»Za mene je imenovanje velika čast i obveza. Nije lako biti gotovo na samom početku rada jedne nove institucije koju je osnovao HNV u Petrovaradinu, odnosno Novom Sadu. Formalno još nisam preuzeo rješenje o imenovanju, ali očekujem ga svakog dana«, kaže Polić. 

Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića osnovana je 14. kolovoza 2020. godine.

»Osnutak zaklade je nastao nakon uspješnog formalnog završetka preuzimanja svih prostora koji su u vlasništvu HNV-a u Srbiji. Ulaz u posjed su otežavali problemi formalno-pravne naravi prethodnih vlasnika. Sredstva za otkup, ali i obnovu je osigurala država Srbija, na osobno zalaganje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Očekujemo skorašnji prijenos sredstava za obnovu, na osnovu kojih će se pristupiti obnovi prostorija, odnosno raspisati javna nabava za obnovu, prema već urađenom projektu, pod rukovodstvom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada«, podsjeća Polić.

Kako je Polić imenovan na samom kraju 2020. godine, tek je, kaže, započeo izradu osnovne okvirne platforme u kojoj će funkcionirati Zaklada:

»Stručni skup u organizaciji HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina, čiji sam bio koautor, održan u svibnju 2019. godine, postavio je svim sudionicima pitanje 'Što treba biti Spomen – dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu?'. Djelatnici iz sličnih institucija kulture iz Srbije i Hrvatske su predstavili svoja iskustva. Djelo bana Josipa Jelačića leži u kvalitetama njegove ličnosti i niza vrlo važnih djela kojim je narod, domovinu i svijet ostavio mnogo boljim nego što ih je zatekao. Promoviranje univerzalnosti tih ideja, kroz stručnu, tradicijsku i suvremenu kulturnu produkciju, osnovna je zadaća Spomen-doma«.

Također kaže kako je ova godina – godina zagrijavanja:

»Prva i hitna zadaća je početak obnove uređenja unutrašnjosti Spomen-doma. Objekt s početka 18. stoljeća je u infrastrukturno zapuštenom i lošem stanju. Obnova će trajati nekoliko mjeseci. Paralelno, radimo na pokretanju web-sitea koji će objasniti i promovirati djelatnosti Spomen-doma, s posebnim akcentom na lik bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. Koncentrirat ćemo se na formiranje produkcijskog tima i promoviranje Spomen-doma u hrvatskoj zajednici Petrovaradina i Novog Sada. Ipak, najvažniji datum za cjelokupnu hrvatsku zajednicu u Srbiji, Petrovaradin i Spomen-dom bit će dan zajednice 16. listopada za koji ćemo pripremiti poseban program«.

Što se tiče trenutačnih aktivnosti, Polić kaže kako je veoma zadovoljan malom skupinom kreativnih ljudi iz zajednice, pretežno iz Petrovaradina, koji su se priključili, »a koji imaju sjajnu motivaciju za radom«. »Trenutno smo koncentrirani na pisanje projekta za natječaj koji je u Novom Sadu raspisan za domene kulture. Kroz konkretni projekt ćemo se ne samo bolje upoznati već i stjecati nove vještine i snagu za dalji rad. Imam osjećaj da će ovaj tim biti noseća snaga u budućnosti Spomen-doma«, kaže on.

Veliki zadatak pred ovom Fondacijom je privući Hrvate u Petrovaradinu i Novom Sadu oko svojih aktivnosti. Polić kaže kako već niz godina ima dobru komunikaciju pa i suradnju s HKPD-om Jelačić, kako s prethodnim tako i s novim predsjednikom.

»Petrovaradinci su pravi temelj Spomen-doma. Rad i požrtvovanost Petra Pifata u prošlosti su bili od ključnog značaja za duh zajednice i volio bih da Petra i u budućnosti imamo što više s nama. On je važan nositelj i jedan od inspiratora ideje Spomen-doma. Sadašnji predsjednik Jelačića Mirko Turšić, ali i svi njegovi članovi su svojim prethodnim i sadašnjim radom najbliži suradnici i prvi prijatelji Spomen-doma. Ipak, Spomen-dom se u budućnosti mora koncentrirati na promoviranje svih sjajnih segmenata hrvatske tradicijske i suvremene kulture koji će privući ne samo tihe pripadnike zajednice, prije svega iz Novog Sada, nego i sve druge upoznati s pravim vrijednostima zajednice i Hrvatske«, kaže Polić.

U pogledu financiranja do sada su u Zakladu stizala redovita sredstva od osnivača, HNV-a, a kako bi mogli raditi u punom kapacitetu, koncentrirat će se na natječaje na gradskom i pokrajinskom nivou, ali i onim koji raspisuje Hrvatska.

Upravni odbor ove zaklade čine pripadnici hrvatske zajednice, pretežito iz Novog Sada, a po prirodi funkcije je, kaže Polić, najaktivniji predsjednik UO Marko Tucakov, ali i svi drugi članovi vrlo vrijedno doprinose iz domene svog profesionalnog ali i dosadašnjeg rada u zajednici. Nova članica UO je Lara Grginčević, koja će biti vrijedan energetski poticaj radu UO i Zaklade.

Članovi Upravnog odbora su i preč. Marko Kljajić, prof. Darko Vuković, Goran Krnčević i Ankica Jukić-Mandić iz Novog Sada, te Darko Sarić Lukendić iz Subotice. 

Kada je riječ o uspostavi institucionalne suradnje, Polić kaže kako je HNV uspostavio odličnu suradnju s Gradom Novim Sadom, koja se vrši preko Radne grupe za rješavanje svih otvorenih pitanja i postizanje sporazuma o suradnji između Grada Novog Sada i HNV-a u Srbiji:

»Osmočlana grupa uspješno funkcionira pri Gradskoj upravi za kulturu grada, a predsjeda joj Milan Đurić, zamjenik gradonačelnika Novog Sada. Za sada postoji neformalna suradnja s malim institucijama kulture u Novom Sadu i Petrovaradinu, ali tek smo na početku. Stručna konferencija 2019. je bila dobra prilika za upoznavanje i, nadam se, budućoj suradnji s izuzetnim pojedincima i institucijama iz Osijeka, Našica, Zaprešića i Dalja«.

U pogledu dosadašnjeg funkcioniranja Polić ističe kako će zalaganjem Gorana Kaurića, prethodnog, odnosno prvog upravitelja Zaklade, Grad Novi Sad pomoći jednim radnim mjestom za osobu iz zajednice koja će biti angažirana u Zakladi.

»To je izuzetna pomoć, sada kada je ključno pokrenuti rad Zaklade i uspostaviti 'radnu temperaturu'. Volonterizam, zasnovan na dobroj volji, podupirao je mnoge slične projekte. To je, naravno, limitirani angažman, pa je i učinak takav. Treba uvijek težiti i ići ka profesionalizaciji i plaćenim angažiranjem. Svaki početak je težak, i danas, u vremenima punim izazova«, zaključuje sugovornik.

Fondacija AG Matoš – prvi koraci

Fondacija Antun Gustav Matoš je najmlađa Fondacija od tri kojima je osnivač HNV, a za upraviteljicu je postavljena dipl. ing. Katica Naglić iz Surčina. Ova je Fondacija trenutačno u završnoj fazi osnivanja, te nakon što su predali dodatne dokumente koje je Agencija za privredne registre tražila, svakoga dana očekuju potvrdu registracije.

Među svojim ciljevima ova Fondacija ističe »očuvanje, njegovanje i prezentiranje suvremene i tradicijske kulture Hrvata iz Beograda te promicanje i unaprjeđenje znanosti, obrazovanja i umjetnosti hrvatske nacionalne manjine«.

Kakav je plan za ovu godinu i na čemu trenutno rade pitali smo Katicu Naglić:

»U prvih nekoliko mjeseci planiramo naći donatore i urediti prostor. Aktivnosti u prostoru planiramo od travnja ili najkasnije svibnja. Planiramo organizirati izložbe, književne večeri, Dane AG Matoša u lipnju (Matoš je rođen na dan sv. Antuna), nekoliko predavanja, tribina i okruglih stolova. U ovoj godini bismo u suradnji s HNV-om trebali naći mogućnosti za financiranje i organiziranje škole hrvatskog jezika i kulture za zainteresirane. Trenutno radimo na izradi projekta enterijera, pozivamo potencijalne izvođače radova kako bismo blagovremeno prikupili ponude«.

Poznato je kako, prema popisu iz 2011., Hrvata u Beogradu ima oko 7.500, ali mnogi od njih nisu bili do sada i aktivni u hrvatskim udrugama. Na pitanje kako namjeravaju privući Hrvate oko svojih planiranih aktivnosti, Naglić odgovara:

»Oglasili smo se u raznim medijima kao i preko katoličkih crkava. U udrugama na teritoriju Grada Beograda imamo organiziranih nekoliko stotina Hrvata. Pojedinci, za sada sporadično, se sami javljaju a očekujemo da će se usmenim prenošenjem među pojedincima vijest još više proširiti i da će se okupiti Hrvati svih generacija. Naravno, to će biti dugotrajan proces«.

Budući da do sada Fondacija nije završila pravni dio registracije, za sada se tek vode razgovori oko prikupljanja sredstava za rad:

»Očekujemo pomoć najprije za opremanje prostora, za redovite troškove, za projekte vezane za kulturu i za potrebe hrvatske manjine. Treba urediti način plaćanja za školu hrvatskog jezika i kulture u skladu s već uvedenim modelom u drugim mjestima«, objašnjava Naglić.

Upravni odbor AG Matoš čine Mato Pricip, predsjednik, vlč. Jozo Duspara, dopredsjednik i članovi Liljana Crnić, Aleksandar Alač, Irena Obradović, Branko Kajić i Petar Dujić.

»Nije teško animirati ljude u fondaciji, svi smo entuzijasti koji su jedva dočekali da Hrvati u Beogradu dobiju svoj prostor. Spremni smo se maksimalno angažirati, naravno u skladu s uvjetima očuvanja zdravlja u ovim teškim vremenima pandemije. Imamo veliku podršku HNV-a i Veleposlanstva Hrvatske u Srbiji na čemu smo im zahvalni. Veleposlanstvo Hrvatske sudjeluje u svim aktivnostima još od perioda pregovora za dobijanje prostora s Gradom Beogradom i Vladom Srbije i imamo s njima stalnu suradnju. Ostvarili smo kontakt i s Ministarstvom za kulturu i informiranje Srbije. Suradnja sa županijama u Hrvatskoj je plan koji nam je nagovijestila predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, na kome ćemo zajedno raditi. Suradnja s Gradom Beogradom nam je sljedeća u nizu aktivnosti koje smo planirali«, kaže Naglić.

Također razvijaju i suradnju s udrugama, te očekuju tijekom ovoga mjeseca prijedloge svih udruga s teritorija Beograda s planiranim aktivnostima u prostorijama fondacije.

»Svi prijedlozi moraju imati odgovarajući kulturni i nacionalni sadržaj, jer nam je cilj prikazivanje kulturne baštine i suvremenog stvaralaštva Hrvata u Srbiji i jačanje nacionalne svijesti Hrvata u Beogradu«, objašnjava Naglić.

Na pitanje koliko su zadovoljni funkcioniranjem Fondacije i kako uspijevaju organizirati rad u njoj Naglić podsjeća da su »najmlađa fondacija koja tek čini prve korake«.

»O zadovoljstvu ću moći govoriti kada uredimo prostor i krenemo s prvim kulturnim manifestacijama, organizacijom škole, predavanjima…. Oko registracije sam poslove preuzela ja s HNV-om. Nastojim uključiti sve članove u planove i trenutne aktivnosti. Kao što sam rekla, pandemija i bolest koju nosi su nas jako usporili. Ne sastajemo se, ali komuniciramo putem telefona, e-pošte i aplikacija. Kako nismo završili registraciju, mogu govoriti samo o našim planovima za organizaciju posla u fondaciji. Imamo plan zaposliti određen broj ljudi, jer je potrebno raditi u prijepodnevnim satima kada će se raditi komunikacija sa svim institucijama, organizacijama kao i sa zainteresiranim pojedincima. U poslijepodnevnim satima planiramo kulturne manifestacije gdje će opet biti potrebno naše prisustvo«, zaključuje Katica Naglić.

J. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika