Tema Tema

Tlo ni dalje ne miruje

29. prosinac, 12 sati i 19 minuta. Vrijeme je to kada je snažan potres, od 6,2 stupnja po Richteru pogodio područje Petrinje, Siska, Gline i okolnih mjesta. Smrtno je stradalo sedmero ljudi, desetci su povrijeđeni, stotine ljudi je ostalo bez krova nad glavom, centar Petrinje je potpuno urušen, a pričinjena materijalna šteta ogromna. Tlo je podrhtavalo u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Austriji, a Nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, koja je u linijama na kojima se osjetio potres, 100 kilometara od epicentra, zatvorena iz predostrožnosti. Ovom razornom potresu prethodio je, dan ranije, slabiji potres, a nakon potresa 29. prosinca na tom području nastavila se serija naknadnih potresa. Seizmilozi su zabilježili više od 460 potresa magnitude iznad dva. Slab potres 3. siječnja, magnitude 2,7 po Richteru, s epicentrom u Remetama, zatresao je i Zagreb. Je li jačina potresa iz Petrinje iznenađenje, imaju li zagrebački i petrinjski potresi veze, kada će se smiriti tlo u Petrinji i okolici i jesu li razorni potresi mogući i dalje, pitanja su na koja za Hrvatsku riječ odgovore daju doc. dr. Iva Dasović s Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta i seizmolog Tomislav Fiket, također s Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Krivo pomjeranje afričke i euroazijske ploče

Potresi u Zagrebu i Petrinji i okolici nisu za znanstvenike iznenađenje, jer su se na tim područjima i ranije dešavali jaki potresi.

»Područja Medvednice, odnosno Zagreba, te Pokuplja (mikroregija koja se proteže od Karlovca do Siska) poznata su kao područja u kojima se mogu dogoditi jaki potresi, jer znamo da su se događali u prošlosti. Takvi su bili veliki zagrebački potres 1880. godine ili pokupski potres 1909. godine. Ova dva rasjedna sustava, koja su se ove godine aktivirala, nisu izravno povezana, ali ako gledamo širu sliku, oba imaju zajednički ‘opći’ uzrok, a to je međudjelovanje, odnosno približavanje, afričke i euroazijske litosferne (tektonske) ploče. Ali, ako se približimo i gledamo detaljniju sliku, radi se o složenim tektonskim odnosima između manjih tektonskih jedinica: jadranske mikroploče (Adria), Dinarida, Alpa i Panonskog bazena«, pojašnjava docentica Dasović.

»Vidimo da je seizmička aktivnost intenzivna i svi ovi potresi, nažalost nisu veliko iznenađenje. Globalno gledajući, potresi u Zagrebu i Petrinji imaju veze, jer su svi potresi koji se nama događaju posljedica podvlačenja afričke ploče pod euroazijsku. Stvari dodatno komplicira jadranska mikroploča, koja je nekada bila dio afričke ploče. Zato je teško raditi detaljne procjene i razlučiti što se sve događa. Potresi u Zagrebu i Petrinji nisu direktno povezani, ali iskreno govoreći potres iz Petrinje od 6,2 po Richteru oslobodio je značajnu količinu energije i nezhvalno je predviđati koliko je te energije potpomoglo popuštanju nekog materijala u zemljinoj unutrašnjosti i mi ne znamo je li na zagrebačkom području još uvijek akumulirana energija koja čeka da se oslobodi«, kaže Tomislav Fiket.

Kao što za znanstvenike iznenađenje nisu bili sami potresi, tako za njih neočekivana nije bila ni jačina potresa.

»U ovom području dogodio se, kao što sam već rekla, pokupski potres 8. listopada 1909. godine s magnitudom procijenjenom na 5,8 (prema Richteru). Ono što znamo o ovom području upućivalo je na to da se potres otprilike ove magnitude može dogoditi. Koliko god znate da se negdje takav potres može dogoditi, mislim da uvijek on ipak bude iznenađenje. Nažalost, potresi su izuzetno složeni i događaju se na nekoliko kilometara dubine čemu nemamo pristup, pa ih uglavnom istražujemo proučavajući seizmičke valove koje su prouzročili, dakle tek nakon što se dogode. Danas ne postoje znanja koja bi omogućila pouzdanu prognozu potresa, a pitanje je hoćemo li ikada to moći. Ono što znamo jest da se potresi na nekom području ponavljaju u nepravilnim vremenskim razmacima, ponekad kraćim ponekad dugim, i da svoj život moramo prilagoditi njihovom djelovanju. Zato ih je važno istraživati i ulagati u protupotresnu gradnju«, kaže sugovornica Hrvatske riječi.

Fiket podsjeća da područje Hrvatske, pa i šira regija pamte razorne potrese. Od Skoplja, Banja Luke, Crne Gore.

»Svjesni smo da su potresi naša svakodnevica. Na sreću, manje ih je nego kog Grka i Turaka ili Talijana«, kaže Fiket.

Uz Skoplje, Banja Luku i Kotor docentica Dasović podsjeća na još nekoliko jakih potresa na tlu Hrvatske. »Spomenimo još i potrese 1996. godine kod Stona magnitude 6,0 (prema Richteru) te 1962. godine kraj Makarske magnitude 6,1 (prema Richteru), ako se ograničimo samo od 60-ih godina 20. stoljeća i na Hrvatsku. Područje južne i jugoistočne Europe zaista možemo opisati trusnim područjem, odnosno seizmički aktivnim područjem gdje su se događali i gdje će se događati snažni potresi. No, oni ne moraju uzrokovati strašne posljedica ako svoj život prilagodimo na način kao što se to radi u područjima kojima prijete i jači potresi nego nama, npr. Čile, Japan i Kalifornija su dobar primjer«, kaže Dasović.

Za smirivanje tla godinu dana

Sama brojka od 460 naknadnih manjih potresa djeluje nevjerojatno, ali to je uobičajeni slijed događaja i može u petrinjskom slučaju potrajati i godinu dana.

»Nakon svakog jačeg potresa slijedi razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti, odnosno naknadni potresi tijekom kojih rasjed na kojem je došlo do pomaka traži novu ravnotežu. Što je taj glavni potres jači, to će to razdoblje dulje trajati, a naknadni potresi će biti jači, ali ipak slabiji od glavnog. Ti potresi će se nejednoliko rasporediti u vremenu i prema magnitudama, s tim da se njihova učestalost vremenom smanjuje, odnosno vremenom će se prorjeđivati dok potpuno ne utihnu. Teško je predvidjeti koliko će ta aktivnost potrajati i kraj neke serije potresa moguće je ‘proglasiti’ tek naknadno. Ova serija će najvjerojatnije potrajati godinu dana, a moguće i dulje – ne bih nagađala koliko dugo. Svaki rasjed i svaki potres i njegova serija su drugačiji«, kaže Dasović.

»U smirivanju cijele ove situacije bit će još jačih potresa. Sigurno će to trajati mjesecima. Procjene možemo davati na temelju ranijih iskustava. Znamo da je kod stonskog potresa za smirivanje tla trebalo šest mjeseci, kod zagrebačkog još nije završilo. Za očekivati je da nakon razornog potresa u okolici naknadnih potresa bude jedno dulje razdoblje. Možda čak i godinu dana«, suglasan je sa svojom kolegicom Fiket.

Budući da je glavni potres bio 6,2 po Richteru on kaže da je realno očekivati da nekoliko od narednih potresa budu iznad 5 po Richteru, a veći broj njih prelazit će jačinu 4,5.

Imperativ protupotresna gradnja

Fiket kaže da su seizmolozi na moguće razorne potrese upozoravali još početkom XX. stoljeća, a upozoravali su tada i na činjenicu da se ne gradi sukladno protupotresnim standardima.

»Upozoravalo se, primjerice, na teške ukrase na zgradama, dimnjake koji nisu dobro pričvršćeni. Mislim da je potres u Skoplju 1963. godine promijenio u bivšoj Jugoslaviji dosta toga što se tiče gradnje, jer se počelo voditi računa o tome da živimo na trusnom području. Ali mi imamo mnoštvo povijesne baštine, starih zgrada koje su osjetljive na ovakve magnitude i bojimo se ako se to ponovno dogodi da ćemo opet imati katastrofu, ljudske žrtve i velike materijalne štete«, kaže Fiket.

Njegov savjet je da se prilikom obnove zadrži samo vanjski izgled povijesnih građevina, a da se unutarnji dio uradi novim materijalima i sukladno s protupotresnom gradnjom. To zahtijeva vrijeme i financijski je zahtjevno, pa se Fiket pribojava da je Hrvatska daleko od takvih rješenja.

»Pokupski potres iz 1909. godine, prvi koji je zbilježen, bio je 5,8 po Richteru. Prema kartama hazarda koje smo radili znamo da je za to područje magnituda šest, plus-minus 0,25 po Richteru. Ispalo je da je sada u igri bila ta gornja granica greške. Za Zagreb znamo da su moguće magnitude i 6,5 po Richteru. Dubrovačko područje sklono je i prema 7 i više po Richteru. Cijela Dalmacija je trusno područje koje može pretrpjeti potrese koji nanose štete i ljudske žrtve. Ugroženi smo, jer živimo na trusnom području i jedino što možemo uraditi je da tako gradimo da nas objekti ne ozlijede. Potrese zaustaviti ne možemo. S njima moramo živjeti, bez obzira koliko je to teško«, zaključuje Fiket.

Z. Vasiljević

 

ANTRFILE1

Panonska nizina (ne)sigurna

»U Panonskom basenu je Slavonija, ali je i tamo bio jedan razorni potres, onaj u Levanjskoj Varoši. Tako da nema kod nas potpuno sigurnih mjesta, ima samo mjesta u kojima se potresi rjeđe dešavaju«, kaže Fiket.

»Nisam upoznata s detaljima seizmičnosti Panonske nizine (osim ovog njenog jugozapadnog dijela), no seizmička aktivnost u tom području je ipak nešto manje izražena nego što je u području Dinarida, jer se nalazi dalje od kontakta jadranske mirkoploče i Dinarida gdje su tektonski pomaci najveći, no dio napetosti koje tu nastaju ipak se prenosi i u unutrašnjost. Ne smijemo zaboraviti da je istočni dio Panonske nizine onaj koji se graniči s Karpatima, dakle u Rumunjskoj, također seizmički poprilično aktivan. Potresi, pogotovo snažni, najčešće se događaju na rubovima tektonskih ploča, ali mogu se dogoditi bilo gdje unutar ploče no tamo su ipak rjeđa pojava«, kaže Dasović.

 

ANTRFILE2

Potres mobilizirao Hrvatsku

Vlada Hrvatske odobrila je 120 milijuna kuna za pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji, te 20 milijuna kuna za Zagreb, Zagrebačku i Karlovačku županiju. Hrvatska je do sada dobila pomoć iz 22 države, a slike razrušenih gradova i ljudi koji su ostali bez krova nad glavom mobilizirale su cijelu Hrvatsku. Građani su se i bez poziva organizirali kako bi pomogli. Darivali su hranu, odjeću, nudili smještaj u svojim domovina, kao volonteri dolazili u postradala područja. Uključili su se pojedinci, ali i brojne tvrtke. Crveni križ prikupio je više od 36 milijuna kuna. Značajna sredstva stigla su iz dijaspore.

 

ANTRFILE3

Pomoć Hrvata iz Srbije

Hrvatsko nacionalno vijeće i pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji iskazuju solidarnost sa stradalima u razornom potresu u Hrvatskoj te izražavaju sućut obiteljima nastradalih s nadom da se ovakve tragedije više neće ponavljati, navodeno je nakon potresa u Petrinji u priopćenju HNV-a. Budući da su Hrvati u Srbiji jedna od onih zajednica koja dobro zna kako je to kad ovisiš o pomoći drugih, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov razgovarali su sa županom Sisačko-moslavačke županije Ivanom Žinićem i predsjednicom županijske skupštine Ivankom Roksandić te uputili riječi podrške i solidarnosti. U razgovoru su iskazali spremnost za pružanje pomoći stradalima u ovoj županiji.

U dogovoru ključnih institucija hrvatske zajednice u Srbiji odlučeno je da će se prikupljati isključivo financijska pomoć jer, kako kažu iz pogođenih područja, osnovnih potrepština sada imaju dovoljno. Hrvati u Srbiji prikupljaju novčanu pomoć preko računa Fondacije Cro-fond s naznakom »Pomoć nastradalima u potresu u Hrvatskoj«.

HKPD Jelačić iz Petrovaradina završilo je prvu akciju prikupljanja pomoći. Sakupljeno je 152.000,00 dinara i uplaćeno na račun Cro-fonda. Sredstva su već raspoloživa.

Udruga će organizirati još jedan donatorski dan u nedjelju 10. siječnja, od 11 do 13 sati u vjeronaučnoj dvorani crkve Uzvišenja sv. Križa u Petrovaradinu.

Ovoj se odluci priključuju i članovi Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji su na svojoj sjednici 30. prosinca, odlučili se odreći svojih naknada te ih donirati kao pomoć stradalima u potresu.

Uplate se mogu izvršiti na račun 325-9500700045918-84, Vojvođanska banka OTP Group, s naznakom »Pomoć nastradalima u potresu u Hrvatskoj«.

 

ANTRFILE4

Poziv za pomoć Sisačkoj biskupiji

U crkvama na teritoriju Subotičke i Srijemske biskupije u nedjelju, 10. siječnja, skupljat će se novac za potrebite koji su izgubili svoje domove u Petrinji, Sisku, Glini... u Sisačkoj biskupiji.

Biskupi mons. Đuro Gašparović i mons. Slavko Večerin pozivaju vjernike svojih biskupija da se uključe i svojim doprinosima pomognu ublažiti patnju i neizvjesnost žiteljima spomenute biskupije koji su zbog posljedica potresa izgubili svoje domove i svoja radna mjesta. S obzirom na to da će još puno vremena proći dok se ne otklone sve posljedice ovog razornog potresa, biskupi poručuju kako ova pomoć neće zakasniti, a prikupljena sredstva bit će proslijeđena Sisačkoj biskupiji.

 

ANTRFILE5

Solidarnost

Vlada Srbije je 30. prosinca donijela odluku da Hrvatskoj uputi iznos od milijun eura financijske pomoći za otklanjanje posljedica razornog potresa. BiH je odmah nakon razornog potresa ponudila pomoć te stavila na raspolaganje timove civilne zaštite Federacije BiH s 42 spasioca i RS s 18 spasilaca, sa svom pratećom opremom, priopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH. Vlada Sjeverne Makedonije je na sjednici 29. prosinca donijela odluku da izdvoji šest milijuna denara (oko 97.000 eura) za pomoć nastradalima u Hrvatskoj.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay