Sport i zabava Sport i zabava

Kolekcija naslova državne prvakinje

Umjesto uvoda u novogodišnji razgovor s Leonom Rogić, višestrukom prvakinjom Srbije u svim starosnim kategorijama, nanizat ćemo nekoliko rečenica iz prvog ikad objavljenog medijskog napisa o talentiranoj klizačici pred kojom je lijepa sportska budućnost, a koji je Hrvatska riječ zabilježila početkom već pomalo davne 2013. godine u broju 511 od 18. siječnja.

… Umjetničkim klizanjem sam se počela baviti u sedmoj godini, kada sam i naučila klizati, a zahvaljujući talentu ubrzo su se počeli nizati i prvi zapaženiji rezultati...

… Nije mi teško ustati rano ujutro, jer klizanje volim i zbog treninga ću uvijek žrtvovati sate sna...

… Ali nema veze, važno je da kližem, pa makar i manje spavala...

Točno osam godina kasnije Leona Rogić je seniorska prvakinja države u čijoj kućnoj riznici se nalaze brojni sportski trofeji, a njeno ime predstavlja sinonim za umjetničko klizanje u Srbiji.

Uz čestitke za osvajanje naslova seniorske prvakinje Srbije, zamolili bismo Vas za komentar trofeja kojim ste kompletirali kolekciju.

Zbog trenutačne epidemiološke situacije, ovo državno prvenstvo mi je ujedno bilo i prvo natjecanje u ovoj sezoni. Sretna sam što sam ga osvojila, jer mi ono dopunjuje kolekciju proteklog natjecateljskog desetljeća (nedostajao mi je samo naslov seniorske prvakinje države). Konkurencija su bile djevojke s kojima se natječem već deset godina. Jedina izmjena u seniorskoj kategoriji je što nije nastupila djevojka iz Rusije koja kliže pod našom zastavom, a trenira u Rusiji. Nisam zadovoljna rezultatom, ali neodlazak na inozemne kampove tijekom »naše« ljetne sezone je opravdao bodovnu tablicu.

Pandemija koronavirusa je poremetila mnogo toga u svim sportskim granama. Kako su se novonastale okolnosti odrazile na Vaše umjetničko klizanje?

Koliko god se trudili, osjeća se sputavanje u svakom pogledu i na svakom polju, pa onda na nekom popisu prioriteta shvatiš kako se neke želje moraju potisnuti i ustupiti mjesto nečemu drugom. Radim i dalje na više polja, pa ćemo vidjeti što će nam vrijeme donijeti. Termini u kojima imamo pravo pristupa ledu su uglavnom isti, s tim da je iz sezone u sezonu uvijek sve veći broj mlađih klizača koji prelaze nakon polaganja testovnih sadržaja u tzv. reprezentativnu grupu, pa je veoma teško izvoditi sve elemente klizačkog umijeća. Općenito gledano, to je uvijek bio problem. A sjećam se još dok sam u Subotici trenirala kako je tadašnji trener govorio: »Sklonite se kad Leona ide u skokove«. Bila sam uvijek brza i snažna, a prostora u ovom sportu uvijek nedostaje. Trenutačno najveći problem predstavljaju teškoće odlaska na inozemne kampove i natjecanja. Ono što ljeti usvojimo po kampovima trudimo se usavršavati tijekom naše sezone, a sad tu mogućnost nismo imali.

Na koji način sada gledate na sve postignute sportske rezultate?

U početku je sve to igra, i što natjecatelj duže igra to su mu i rezultati stabilniji i bolji. Nekako ne razmišljate previše, jer sve ide samo po sebi. U seniorskoj kategoriji bude malo i premišljanja. Dođete do trenutka kada shvatite koliko je umjetničko klizanje ekstremno težak sport. Tek sada, kada se osvrnem na proteklo desetljeće i sve naslove koje sam osvojila, shvaćam koliki je to uspjeh.

Što biste izdvojili kao svoj najveći uspjeh u zbilja bogatoj kolekciji naslova, pokala i medalja?

Moj najveći međunarodni uspjeh je sudjelovanje na XIV. Zimskom europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF 2019) u Sarajevu. Ostvarila sam odličan rezultat i plasman na 14. mjesto od, može se reći, 30-ak najboljih u Europi. Osim toga, moram istaći i kolika mi je bila čast da na zatvaranju festivala nosim zastavu Srbije, a onda i trenutak da svi na tribinama navijaju za mene. Prvo, skoro nikada nema posjetitelja na tribinama i malo je interesenata i zaljubljenika u umjetničko klizanje, ali tada je dvorana bila puna do posljednjeg mjesta. Drugo, negdje na društvenim mrežama smo naišli na natpis Sarajlija: »Mi nemamo našu predstavnicu, pa ćemo navijati za Leonu«. Atmosfera u dvorani je bila nevjerojatna, a ja sam bila toliko skoncentrirana na nastup da tijekom šestominutnog zagrijevanja nisam ni primijetila kako su tribine pune. Tek kad sam izašla na nastup, shvatila sam da ovako nešto još nisam doživjela tijekom svojih nastupa. Zato je u kratkom programu bilo malo treme, ali u »dugom« sam otklizala možda i najbolje do tada (samo u tehnici sam imala preko 40 bodova, što je bilo i više nego dovoljno za treći put ostvareni plasman na Svjetsko juniorsko prvenstvo). Drugi najznačajniji rezultat (odnosno zbir rezultata) ostvarila sam tijekom sezone 2018./19. kada sam dijelila 2. mjesto na završnici Eurokupa. Od 100 sudionica iz Europe, plasirala sam se na drugu poziciju, skupa s klizačicama iz Austrije (Stefanie Pesendorfer) i Italije (Alessia Tornaghi).

Uz spomenute uspjehe moramo se malo sjetiti i Kanade u kojoj ste svojevremeno bili na tehničkom usavršavanju.

Kanada... Sada već daleko iza mene. Toliko mogućnosti, toliko isprogramiranog i stručnog vođenja; drugačijeg pristupa trenažnom procesu; briga o svakom pojedincu... Mnogo sam instrukcija i detalja naučila, ali ozljeda koju sam samo tri mjeseca prije odlaska u Kanadu imala nije mi dozvolila trenirati punim kapacitetom. Moje tjelesne predispozicije su bile takve da tamošnjim trenerima nije bilo jasno kako ja ne skačem sve trostruke skokove; ali nažalost potpun prekid ligamenata skočnog zgloba nije mi to dozvolio.

Kakav je Vaš trenutačni internacionalni ranking?

Nažalost, trenutačnom internacionalnom pozicijom se ne mogu pohvaliti, jer mi je ovo državno prvenstvo bilo i jedino natjecanje od početka sezone. Otkazana su nam bila grand prix natjecanja, kao i nastupi u Eurokupu.

Sukladno aktualnoj epidemiološkoj situaciji kakvi su planovi za nastupajuću 2021. godinu?

Planovi za 2021. su bili da na Eurokup natjecanjima osvojim potreban broj bodova za plasman na Europsko seniorsko prvenstvo. Trenirat ću koliko mogu i čekati svoju priliku.

Na koncu, otkrijte nam malo i nešto osobno o Vama?

Od studenoga počela sam trenirati male klizačice koje su u školici i na taj način pomagati svom treneru, a povrh toga se spremam za prijamni ispit na Medicinskom fakultetu.

D. P.

Najava događaja

15.10.2021 - HRCKO i KUŽIŠ?!: NATJEČAJ ZA PJESME I PROZU

Dječji i omladinski časopisi »Hrcko« i »Kužiš?!« raspisali su natječaj za literarne radove pod sloganom: »Budi pisac, pjesnik budi / Nek riječi polete iz grudi, u sebi maštu probudi!«.

Radovi (pjesma, proza u obliku kratke priče) mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezikom, te mjesnim hrvatskim govorima (bunjevačka i šokačka ikavica).

Pjesme ili priče šalju se na e-mailove: hrcko@hrvatskarijec.rs ili kuzis07@gmail.com.

Prvi rok za slanje radova je kraj školske godine, a drugi do 20. rujna 2021. godine.

Autori najboljih radova bit će nagrađeni na »Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova« u listopadu.

Čeka vas iznenađenje!

Uz svoj rad(ove) potrebno je poslati sljedeće podatke: ime i prezime, razred, naziv škole i mjesta, ime i prezime učitelja, nastavnika ili profesora (mentora).

Organizatori natječaja su: NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica.

20.05.2021 - Poziv za »Liru naivu 2021.«

Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović Subotica upućuju poziv za devetnaesti susret hrvatskih pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva 2021.

Zainteresirani pjesnici trebaju poslati 3-5 svojih (neobjavljenih) pjesama koje mogu biti pisane standardnim hrvatskim jezikom ili ikavicom (bunjevačkom ili šokačkom), a bit će objavljene u zbirci. Pokrajinski susret pjesnika Lira naiva 2021. bit će održan 29. svibnja 2021. godine u Vajskoj.

Pjesme i prijavu (s kraćom biografijom te fotografijom/portret), u wordu, treba poslati do 10. travnja 2021. na adresu: Hrvatska čitaonica, Bele Gabrića 21, 24000 Subotica ili putem elektroničke pošte na adresu: katarina.celikovic@gmail.com

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona broj +381/64-6590-752.

31.05.2021 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha ovoga festivala je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

Propozicije:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2021. godine.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XXI. »Festival bunjevački pisama«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay