Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Radovi »na čekanju«

Krajem prošle godine (26. prosinca) Dom JNA (Hrvatski dom) u Rumi postao je vlasništvo Općine Ruma. Ugovor o kupnji potpisali su predsjednik te općine Slađan Mančić i direktor Republičke direkcije za imovinu Jovan Vorkapić uz prisustvo državnog tajnika u Ministarstvu obrane Bojana Jocića. Početna cijena objekta je bila 760.000 eura i ona je, prema riječima predsjednika rumske Općine, prepolovljena na 380.000 eura. Prvu ratu od osam milijuna dinara Općina Ruma je uplatila odmah, dok je dogovor da ostatak bude isplaćen u četiri godišnje rate. Za prvu fazu konzervacije, restauracije i adaptacije objekta, koja je trebala početi proljetos, osigurano je 30 milijuna dinara. Radovi ipak nisu počeli, a prema obećanjima vodećih ljudi lokalne samouprave, jednoj od najljepših građevina u Rumi, koja godinama stoji ruinirina, bit će vraćen stari sjaj i ona će po završetku radova biti objekt namijenjen kulturnim institucijama. Početak radova najavljen je za 2021. godinu.

Rekonstrukcija odgođena za ovu godinu

Kako je u razgovoru za naš list potvrdio predsjednik SO Ruma Stevan Kovačević, planirani radovi na adaptaciji objekta zbog aktualne situacije izazvane koronavirusom nisu započeli ovog proljeća, kada su planirani. Na posljednjem zasjedanju Skupštine Općine Ruma, 18. prosinca 2020., usvojen je proračun za 2021. godinu. Predsjednik rumske općine Slađan Mančić se za govornicom obratio vijećnicima i tada se osvrnuo i na najznačajnije projekte koji će biti realizirani u 2021. godini. Osim o izgradnji novog vrtića, potpori države u izgradnji pročistača vrijednog 14,5 milijuna eura, izgradnji autobusne postaje, govorio je i o radovima na Domu JNA. Kako je tom prilikom istaknuo, projekt Doma JNA se još uvijek čeka, ali za njega postoji pozicija u izglasanom proračunu. Također je istaknuo kako Općina Ruma ima saznanja da je projekt gotov. Njegova vrijednost je 62 milijuna dinara (u taj iznos uračunata je i rata od 8 milijuna dinara koju Općina Ruma plaća Ministarstvu za kupovinu Doma JNA).

»Općina Ruma je službeno preuzela Dom JNA. Prva rata za kupovinu objekta je uplaćena. Međutim, zbog okolnosti uzrokovanih virusom korone, radovi na adaptaciji objekta nisu započeli u vrijeme kada smo planirali. Osim osiguranih 30 milijuna dinara za njegovu rekonstrukciju, odlukom o rebalansu općinskog proračuna izdvojili smo još dodatnih 20 milijuna dinara. Plan nam je u narednom razdoblju raspisati javni poziv u postupku provođenja javnih nabavki, kako bismo mogli planirati daljnje radove na rekonstrukciji ovog objekta, koji je planiran da se realizira u 2021. godini«, izjavio je za naš tjednik Stevan Kovačević, ističući da će objekt biti namijenjen institucijama kulture, ali da još uvijek nije precizirano kojima. Ideja je da tu svoj prostor dobije Zavičajni muzej Ruma, Gradska knjižnica ili neka druga ustanova kulture.

Projekt obnove Hrvatskog doma podržavaju i članovi HKPD-a Matija Gubec, napose što će objekt, prema najavama, biti za potrebe kulture.

»I nama je u interesu, kao i svim građanima Rume, ako već ne možemo biti vlasnici, da se on restaurira i privede namjeni. Imamo svoje prostorije za rad i jedni smo od rijetkih društava koji s tim nemaju problem. Prema neslužbenim informacijama, objekt će biti za potrebe kulture, što nam je posebno drago«, istaknuo je tajnik Društva Nikola Jurca.

Hrvatski dom na zemlji Pejačevića

Podsjećanja radi, gradnja Hrvatskog doma (Doma JNA), započeta je 1907. a završena 1912. godine na zemlji koju je za te namjene od vlastelinstva Pejačević kupilo Hrvatsko sokol-društvo za tjelovježbe. Sredstva su prikupljana dragovoljnim prilozima članova i prijatelja Sokola, te uglednih Hrvata iz Rume, Golubinaca, Gospića i drugih gradova, ali i amortizacijom i mjeničnim zajmom kod Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Akciju gradnje vodio je Hrvatski sokol, koji je i uknjižen kao vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen Hrvatski dom 10. listopada 1912. godine. Međutim, upis samog Hrvatskog doma u zemljišne knjige zbog izbijanja Prvog svjetskog rata izvršen je tek 1925. godine. Kao vlasnik Hrvatskog doma uknjižena je Kreditna hrvatska seljačka zadruga (ali pravo korištenja su imale i druge hrvatske udruge u Rumi: Hrvatska ratarska čitaonica, Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo). Kreditna hrvatska seljačka zadruga je bila vlasnik doma sve do 1957. godine kada je dom dan na korištenje tadašnjem Tajništvu za narodnu obranu, jer je sama Zadruga prestala postojati. Zaključkom Savjeta za društveni plan i financije predloženo je NOO-u Ruma da donese rješenje i istovremeno preda zgradu Hrvatskog doma kao neraspoređenog dijela imovine Kreditne hrvatske seljačke zadruge za potrebe Doma JNA, što je Narodni odbor općine iste godine i usvojio.

Rukovodeći se činjenicom da su jedini pravni slijednik hrvatskih udruga koje su dom svojedobno gradile, HKPD Matija Gubec iz Rume je 12. listopada 2006. godine podnijelo zahtjev za povrat Hrvatskog doma Republičkoj direkciji za imovinu u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine. U dva navrata su podnosili zahtjev za restituciju, ali on nije usvojen. Kako je za naš tjednik izjavio Nikola Jurca, razlog zbog kojih zahtjev nije usvojen jest taj što Zakonom o restituciji nisu uopće predviđeni slučajevi za vraćanje imovine kao što je u konkretnom slučaju Hrvatski dom. Naime, novi Zakon o zadrugama, koji je stupio na snagu 1955. godine, je između ostalog predviđao da sve tadašnje zadruge koje su do tada radile i postojale usklade svoje osnivačke akte s novim državnim poretkom koji se tada stvarao. Iz nekog razloga Hrvatska seljačka kreditna zadruga to nije uradila. Zakon je predviđao da u slučaju da se to ne uradi, sva imovina prelazi u vlasništvo države.

S. D.

 

ANTRFILE

Projekt planiran za osječko kazalište

Pretpostavlja se da je projekt za izgradnju zdanja Hrvatskog doma izradio Osječanin Viktor Askman, projektant zgrade stare rumske gimnazije. Također se pretpostavlja da je projekt doma prvobitno (1906. godine) bio sačinjen za osječko kazalište, ali pošto su oni odustali od ovog projekta jedan Rumljanin, iz obitelji Benčić, koji je tada radio u Osijeku, doveo je projektanta Askmana u Rumu i ponudio njegov projekt za zgradu Hrvatskog doma. Zgrada je projektirana u stilu secesije i historizma i pripada periodu Jugendstila. Originalnost ovoj zgradi daju prije svega plastičnost fasade s herbalnim motivima, ovalni vitražni prozori, skulpture »djeda i unuka« i specifičan krov centralnog dijela zgrade. U vrijeme Prvog svjetskog rata zgrada je služila kao lazaret odnosno vojna bolnica i vrlo je vjerojatno da je pod svoj krov primila cuksfirera 25. Landšturm legimente Josipa Broza, čija se jedinica oporavljala u Rumi poslije gubitaka na Ceru i Kolubari.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay