Tema

Više nego udvostručena sredstva

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika 16. prosinca održana je virtualna konferencija pod nazivom »Republika Hrvatska i projekti hrvatskih manjinskih zajednica – Spone koje nas povezuju«. Uz predstavnike Središnjeg državnog ureda i Hrvatske matice iseljenika, na konferenciji su sudjelovali predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz osam zemalja – Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Hrvate iz Srbije su predstavljali predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković.

Milas: Povećana sredstva i politička potpora

»HMI je proteklih 25 godina organizirao Forum hrvatskih manjina, na žalost ove godine je takva situacija kakva je, ali nećemo ostati na ovome pa ćemo se, vjerujem, već iduće godine, kada HMI slavi 70 godina rada, i uživo sastati«, rekao je ravnatelj Mijo Marić, pozdravljajući predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica u europskim državama i sve sudionike skupa.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas prenio je pozdrave predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića te se zahvalio svim predstavnicima autohtonih hrvatskih zajednica na odzivu, trudu i entuzijazmu koji ulažu u opstojnost hrvatskih manjina u europskim državama.

»Ovakvi su susreti izuzetno značajni, kako bismo se međusobno ohrabrili i pojačali povezanost i povjerenje, a to se može najbolje zajedničkim radom, kroz projekte i potporu političku, stručnu, moralnu, na čemu vrlo i uspješno radimo i radit ćemo i dalje. Kao hrvatska Vlada smo povećali financijska sredstva u 12 europskih država – 2016. godine su iznosila 3 milijuna kuna, a sredstva su sada došla na 7 milijuna, isključivo namijenjenih hrvatskim nacionalnim manjinama. Zajedno rastemo i stvaramo projekte i vjerujem da ćemo projekte koje smo zajedno počeli raditi 2018. godine nastaviti«, rekao je Milas, posebno istaknuvši projekt Hrvatske kuće u Subotici. 

Milanović: Jačanje i osnaživanje prava

»Hrvati već stoljećima žive u mnogim europskim državama i unatoč svim izazovima uspjeli su zadržati svoj nacionalni identitet. Vjerujem kako tome uveliko doprinosi potpora programima udruga, ustanova i organizacija hrvatske nacionalne manjine koje osigurava Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske«, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozdravljajući skup.

Milanović je posebno istaknuo doprinos hrvatskih manjina razvoju zemalja u kojima žive i povezivanju s Hrvatskom:

»Pripadnici manjinskih hrvatskih zajednica značajno doprinose razvoju zemalja u kojima žive i to mi je drago. Uz takav doprinos djeluju i kao čvrsti most gospodarske, kulturne i političke suradnje s Hrvatskom. Osobito važnim smatram nastaviti sve, pa i diplomatske aktivnosti na jačanju i osnaživanju prava hrvatskih manjina u pojedinim državama, kao i posjete hrvatskim manjinskim zajednicama«.

Bošnjak: Potpora redovitim i strateškim projektima

Milan Bošnjak, specijalni savjetnik za hrvatske manjine pri Središnjem državnom uredu, govorio je o potpori središnjeg državnog ureda programima i projektima hrvatske nacionalne manjine. 

»Izuzetno je važno da svatko ima prostor koji smatra svojim, kako bi se moglo kvalitetno raditi. Koliko god smo mogli pomogli smo od Tivta, preko Subotice, Slovačke, do Skoplja na izgradnji hrvatskih domova«, rekao je Bošnjak.

Bošnjak je prenio dio iskustava Središnjeg ureda tijekom prethodnih godina koje su stekli radeći na projektima posvećenim mladima i djeci, učenicima, sportu i zabavi, kulturnim programima, podizanju spomenika, nakladničkoj djelatnosti, književnoj i kazališnoj produkciji, te je posebno istaknuo značaj tri lektorata koji su pokrenuti posljednje tri godine u Njemačkoj, Novom Sadu i Temišvaru. Poseban značaj Hrvatska pridaje i pruža potporu strateškim projektima hrvatskih manjinskih zajednica kao što je Hrvatsko kazalište u Pečuhu, obrazovni centar u istom gradu, ali i obnova postojeće zgrade i izgradnja Hrvatske kuće u Subotici u kojoj će biti smještene tri hrvatske profesionalne institucije u Srbiji, kazao je Bošnjak.

Bošnjak je prikazao i financijsku pomoć koju Središnji državni ured upućuje hrvatskim manjinskim zajednicama. Kada je riječ o javnim natječajima programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine, prema prikazanim podacima od 2012. do 2016., sredstva su iznosila tri milijuna kuna, da bi samo u 2020. dosegla sedam milijuna kuna. I za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji ovo je razdoblje značilo značajan porast financijskih sredstava. Tako su u razdoblju od 2012. do 2016. projekti Hrvata u Srbiji financirani sa 645.000 kuna dok su u razdoblju od 2017. do 2020. ta sredstva ukupno iznosila 4.700.000 kuna. Također su izdvojena i značajna sredstva za potporu strateškim projektima te su u razdoblju od 2018. do 2020. ukupno upućena sredstva u iznosu od 3.040.000 kuna.

Vojnić: Prepoznate su ključne potrebe

Projekte i programe hrvatske nacionalne manjine u Srbiji predstavila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, istaknuvši kako je hrvatska zajednica u Srbiji najbrojnija autohtona hrvatska manjinska zajednica u Europi.

»Budući da živimo u nepovoljnim društvenim uvjetima i socijalno-ekonomskoj situaciji te političkim prilikama kakve već jesu, podrška Hrvatske za nas je od presudnog značaja. Ta podrška je u posljednjih nekoliko godina za 12 puta veća nego što je bila 2018. godine i zbog toga mi i možemo činiti tako velike pomake. Zahvalni smo i hrvatskoj Vladi, i Središnjem državnom uredu, i županijama i gradovima na toj osjetljivosti, jer su prepoznali ključne potrebe Hrvata u Srbiji, a to je institucionalno snaženje, budući smo mlada zajednica i nemamo izgrađene institucije, a druga glavna stvar je kadrovsko snaženje«, istakla je Vojnić.

Ona je rekla kako će izgradnja Hrvatske kuće u Subotici puno značiti, jer će biti sjedište za tri glavne institucije: HNV, ZKVH i NIU Hrvatska riječ, ali i da je ono što je možda još dragocjenije kadrovsko snaženje:

»Hrvati u Srbiji imaju puno planova i ideja i imamo i mogućnosti, ali iz sredstava Srbije mi možemo zaposliti samo troje, a zahvaljujući podršci Hrvatske možemo uposliti još četiri osobe i realizirati naše planove.«

Kao najznačajnije pomake istakla je prve jaslice, kupovinu Šokačke kuće u Beregu, Vajskoj i Monoštoru, lektorat, spomenik biskupu Ivanu Antunoviću, prijevoz učenika od kuće do škole, izradu 55 udžbenika, organiziranje izvannastavnih aktivnosti u Hrvatskoj, izradu udžbenika za srednju školu, upisne kvote za sveučilišta u Hrvatskoj, te tri učitelja koje Hrvatska šalje kao stručni kadar za nastavu na hrvatskom jeziku.

Osim financijske potpore, istakla je Vojnić »za Hrvate u Srbiji je od izuzetnog značaja politička podrška od Hrvatske«.

»Pozitivne poruke u posljednje vrijeme i geste uključivanja predstavnika Srba u hrvatsku Vladu što je pokrenuo premijer Plenković za nas ovdje znači također velike pomake. Ima naznaka da su počeli i procesi uključivanja i predstavnika Hrvata u institucije i u vlast u Srbiji i vidjet ćemo u kojoj mjeri će to biti. Povećano je uvažavanje hrvatske zajednice od strane predstavnika vlasti Srbije, a i konkretni vidljivi pomaci kao što je otkup rodne kuće bana Jelačića i prostor za hrvatsku zajednicu u Beogradu. Nakon duljeg vremena stagnacije i zaprječavanja imamo osjećaj da Hrvatska zaista skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske«, zaključila je Jasna Vojnić.

J. D.

 

ANTRFILE

Slični problemi u različitim zemljama

Tijekom konferencije predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iznosili su primjere suradnje svojih zajednica s institucijama Hrvatske. Posebno su istaknuli važnost ulaganja u infrastrukturu manjinskih udruga i organizacija, stvaranje institucionalne osnove manjinskih zajednica i njihovo kadrovsko jačanje. Premda dolaze iz različitih zemalja, predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica suočavaju se sa sličnim problemima.

Konferenciji su prisustvovali i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću Stanko Horvat, urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, tajnica HNV Crne Gore Ana Vuksanović, Antonio Sammartino iz Zaklade Agostina Piccoli, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj Petar Hategan, predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza u Slovačkoj Radoslav Janković, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak.

Virtualnu konferenciju je moderirao Marin Knezović, a nazočile su i načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Hrvatske Dubravka Severinski te voditeljica Matičina Odjela za kulturu Snježana Jurišić.