Tema

Novi prostor suradnje

Simboličnim uručenjem stiliziranoga ključa prostor u središtu Beograda, koji je država nedavno ustupila Hrvatskom nacionalnom vijeću, predan je prošloga petka, 4. prosinca, na upravljanje novoutemeljenoj Fonaciji Antun Gustav Matoš. Upraviteljici Fondacije Katici Naglić ključeve je uručila predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, a njih dvije su tom prigodom svečano potpisale i Sporazom o međuinstitucionalnoj suradnji između Vijeća i Fondacije.

Reprezentativni prostor na adresi Studentski trg 10, veličine 160 četvornih metara, dodijeljen je prije tri mjeseca HNV-u odlukom Vlade Srbije, a na inicijativu predsjednika Aleksandra Vučića. Inače, riječ je o nekadašnjem stanu pokojnog srpskog premijera Zorana Đinđića, u kojem je kasnije bilo sjedište Fondacije dr. Zoran Đinđić.

Prilika za prezentaciju

Fondacija Antun Gustav Matoš, koju je nedavno osnovao HNV, među svojim ciljevima ističe očuvanje, njegovanje i prezentiranje suvremene i tradicijske kulture Hrvata iz Beograda te promicanje i unaprjeđenje znanosti, obrazovanja i umjetnosti hrvatske nacionalne manjine.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je u svojem obraćanju ocijenila kako je ovo pomak u otvaranju novih prostora suradnje hrvatske manjine sa Srbijom te korak k većoj prepoznatljivosti i vidljivosti Hrvata u glavnom gradu države.

»Ponosna sam što ovaj prostor, koji nam je ustupila Vlada Srbije na inicijativu predsjednika Aleksandra Vučića, upravo potvrđuje ne samo naša nova postignuća već je znak uzajamnih srpsko-hrvatskih nastojanja te brige da se ime Hrvata u Srbiji zaštiti i prepozna kao bogatstvo ovog društva. Ponosna sam što su Hrvati u Srbiji, u posljednje vrijeme osobito, točka okupljanja i razgovora naših dviju država. Nadam se i vjerujem kako je ovo još jedan korak u našem zajedničkom koračanju u ljepšu budućnost u kojoj će različitost biti prepoznata kao istinsko uzajamno obogaćenje«, rekla je Vojnić.

Podsjetila je kako povijest tog projekta nije bila nimalo laka, a da su prve inicijative za dobivanjem prostorija pokrenuli čelnici Hrvatskog kulturnog centra u Beogradu – Ljiljana Crnić i Aleksandar Saša Alač.

Osam tisuća Hrvata i pet udruga

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Beogradu ima više od sedam i pol tisuća Hrvata. U njemu trenutno djeluje pet hrvatskih udruga: Zajednica Hrvata Zemuna Ilija Okrugić, HKD Hrvatski kulturni centar Beograd, Zajednica Hrvata Beograda Tin Ujević, Društvo hrvatske mladeži Zemuna i Hrvatska čitaonica Fischer iz Surčina.

Upraviteljica Fondacije Antun Gustav Matoš Katica Naglić podsjetila je u svojem obraćanju kako su Hrvati u Beogradu do sada svoju baštinu i nacionalnu svijest njegovali uz Katoličku crkvu i nekoliko udruga kulture. Govoreći o misiji novopokrenute Fondacije, rekla je kako je taj put zahtjevan ali da se nada kako će to biti put zadovoljstva i suradnje.

»Mi ćemo u ovom prostoru pokušati ponuditi Srbiji i matičnoj Hrvatskoj najbolje od sviju nas«, rekla je Naglić.

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je ocijenio kako je posjedovanje prostorija preduvjet za okupljanje neke zajednice i artikulaciju njezinih ciljeva.

»Na ovaj su način Hrvati u Beogradu, glavnom gradu Srbije, dobili tu mogućnost. Vjerujem da će sada dosezi i vidljivost našega djelovanja biti daleko veći«, kazao je Žigmanov.

To što je prostor osiguran odlukom srbijanskih vlasti, kako je dodao, pokazuje politiku pozitivnog priznavanja Hrvata u Beogradu i hrvatske zajednice u Srbiji.

Okupiti što više pripadnika zajednice

Članovi Upravnog odbora Fondacije Antun Gustav Matoš su Mato Princip iz Beograda (predsjednik), Jozo Duspara iz Zemuna, Ljiljana Crnić iz Beograda, Aleksandar Alač iz Beograda, Branko Kajić iz Zemuna, Irena Obradović iz Surčina te Petar Dujić iz Zemuna.

Predsjednik Upravnog odbora Fondacije Mato Princip kaže za HR kako će im prvi zadaci biti opremanje prostorija te okupljanje što većeg broja Hrvata koji žive u srbijanskoj prijestolnici. Prostorije su im neopremljene, od interijera imaju samo jednu komodu, dva rasklopiva stola i 15 stolica.

»Cilj nam je okupiti što više pripadnika hrvatske zajednice u Beogradu. Ideja nam je da okupimo djecu, mlade, studente, koji bi ovdje učili hrvatski jezik i povijest, jer u beogradskim školama nema nastave na hrvatskom jeziku, pa ni hrvatskog jezika kao izbornog predmeta. Dosta je umjetnika, glumaca i književnika Hrvata u Beogradu te i njih želimo predstaviti. Nastojat ćemo promovirati suradnju, da utječemo na poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske. Jedna od prvih zadaća je opremiti prostor Fondacije. Financirat ćemo se iz projekata i donacija«, kaže Mato Princip.

Otvorenju Fondacije Antun Gustav Matoš nazočio je i dramski pisac i političar Nenad Prokić koji je ovaj događaj ocijenio kao veoma dobrodošlu, ali i veoma zakašnjelu odluku države.

»Srbi i Hrvati su dva naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu, zajedničke krovove i ovo je pomak da se stvari dovedu u ono stanje u kojem su trebale oduvijek biti. Mnogo toga se lošega zbilo, po mojem mišljenju, potpuno nepotrebno«, izjavio je Prokić za naš tjednik.

Otvorenjem Fondacije ujedno je obilježeno i dvije godine od konstituiranja aktualnog saziva HNV-a.

D. B. P.

 

ANTRFILE1

Paunović: Kontinuitet u jačanju suradnje

Svečanosti otvorenja Fondacije nazočila je i generalna tajnica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Suzana Paunović. Kako je kazala u izjavi za medije, osiguravanje prostorija hrvatskoj zajednici pokazatelj je da je Srbija posvećena jačanju suradnje sa svim nacionalnim zajednicama, pa tako i s hrvatskom.

»Ovo je kontinuitet u aktivnostima koje smo poduzimali u prethodnom periodu i nastavit ćemo ih i u narednom. Zadovoljstvo je surađivati s Hrvatskim nacionalnim vijećem, drago nam je da se realiziraju one obveze koje je Srbija preuzela. Očekuje nas još puno posla u 2021. ali vjerujem da ćemo to, usprkos ovim izazovima s koronavirusom, uspjeti riješiti«, rekla je Paunović.

 

ANTRFILE2

Matoš i Beograd

Fondacija nosi ime poznatog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša (1873. – 1914.) koji je deset godina svoga ne tako dugoga života proveo u Beogradu. Isprva, Matoš je u Beograd došao u listopadu 1894. kao austrijski vojni dezerter. Zadržao se do početka 1898., kada odlazi u Beč, München i Ženevu, a potom u Pariz. U Beograd se vraća u kolovozu 1904. i ostaje do početka 1908. godine. Na stiliziranom ključu koji je uručen na prošlotjednoj svečanosti u Beogradu, stoji Matošev citat: »Narodi mogu postići sve, samo ime ne, ako ga izgube«.