Kultura Kultura

Upotpunjena slika o književnosti ovdašnjih Hrvata

Prvom tiskanom knjigom u jesen 2005. godine započela je nakladnička avantura Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice. Zaključno s ovom godinom objavljeno je ukupno 78 naslova, ne računajući i četiri ponovljena, druga izdanja pojedinih djela. U pitanju su djela različitih književnih rodova, poput poezije, priča, novela, romana, dramskih tekstova, narodnih pripovjedaka, ali i ona jezikoslovlja, književne povijesti, etnografije, monografije, duhovnih razmatranja i književnosti za djecu. Pojedine knjige objavljene su u sunakladi s drugim hrvatskim nakladnicima iz Vojvodine.

Književnik Milovan Miković bio je urednik nakladničke djelatnosti do polovice 2012. godine, a nakon njega za v. d. urednika naklade imenovan je književnik Zvonko Sarić.

Motivska i žanrovska raznovrsnost

Prvi urednik Milovan Miković kaže kako je pokretanje izdavaštva u NIU Hrvatska riječ bio izazov ne samo za tu ustanovu već u određenom smislu i za samu književnu scenu vojvođanskih Hrvata.

»Ohrabrivanjem i afirmacijom iznad svega kreativnih spisateljskih zamisli, a također i samim činom institucionalnog otvorenja nakladništva, uspostavljen je važan prostor za pjesništvo, književnost, pisano-izvedbeno stvaralaštvo, bio-bibliografska, književno-povijesna, jezikoslovna, identitetska i druga pitanja, razumije se i za gdje koji prijepor, kada je to bilo nužno, najposlije za kompetentna zapažanja kroničara i mišljenja kritičara. Pretežito u korist suvremene, a donekle i prethodeće joj hrvatske književnosti nastaloj i ispisivanoj, ovdje u rubnom, u prostoru dodira s drugim književnostima i njihovim, za opstanak zanimljivim iskustvima. I da zabune ne bude, odmah dodajem u mjeri s raspoloživim sredstvima koja su bila nedovoljna, ispod očekivanog opsega i potrebne razine. Nimalo slučajno prva objavljena knjiga novoga nakladnika bila je pjesnička zbirka Vojislava Sekelja znakovita naslova – U izmučenim riječima«, kaže Miković.

U brošuri Prvih deset godina o nakladničkoj djelatnosti dan je pregled pedesetak objavljenih djela iz kojega je vidljivo koliko su, kako i čime zapravo bili zauzeti naši pisci, glede motiva i ideja iz zavičaja, u obitelji, nadalje ljubavi prema domovini, hrvatskom jeziku, dijalektalnoj bunjevačkoj i šokačkoj ikavici, te sudbinama istaknutih osobnosti iz prošlosti i suvremenosti… Među ostalim, ostvarenim izborom autora i njihovih djela nakladnička djelatnost NIU Hrvatska riječ nastojala je upotpuniti spoznajnu sliku o književnosti vojvođanskih Hrvata. Nudeći uvid u motivsku i žanrovsku raznovrsnost u pjesničkim i proznim djelima, ali i dramskoj književnosti, nadalje kroz jezikoslovne i ine rasprave, kojima već više od tri stoljeća ovdašnji Hrvati postavljaju pitanja i traže odgovore, krčeći put prema sutrašnjici.

Kultura – investicija ili trošak?

Osim putem prodaje, kako bi se približile čitateljima, dio objavljenih naslova je planski darovan gradskim knjižnicama diljem Vojvodine. Tu se, među ostalim, knjige mogu pronaći. Unatoč krizi čitanja i najezdi tzv. ekranske kulture, Milovan Miković smatra kao će knjiga preživjeti armagedonski sudar sa svijetom virtualne stvarnosti.

Na pitanje je li kultura investicija ili trošak Miković kaže kako je jednima koji navodno ne znaju što je materijalna, duhovna, nacionalna kultura, kultura, pa tako i knjiga, mrski teret i izlišni trošak.

»Drugima, pak, koji znaju što je kultura, ona predstavlja skup historijskim procesima stvorene tradicije, morala i običaja, jezika, književnosti i umjetnosti svakoga naroda i ne prati ju fama o troškovima«, pojašnjava on.

Od rukopisa do knjige

Kada je u pitanju financiranje, aktualni v. d. urednika naklade Zvonko Sarić naglašava da se za objavljivanje knjiga sredstva dobivaju putem natječaja Pokrajinskog tajništva za javno informiranje, kulturu i odnose s vjerskim zajednicama, Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije, a pojedine knjige su tiskane i potporom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

»Bez te potpore knjige ne bi bile tiskane. Poznato je kako je dug put od rukopisa do knjige. Radimo timski s Nakladničkim vijećem kojeg čine Tomislav Žigmanov, Davor Bašić Palković, Dragan Muharem, Mirjana Crnković i Jelena Dulić Bako. Nakon pročitanih rukopisa koji su stigli na javni poziv koji raspisujemo svake godine, pa tako i ove, na Nakladničkom vijeću razgovaramo o tim pristiglim rukopisima, pravimo godišnji nakladnički plan s kojim ćemo rukopisima aplicirati na natječaje za financijska sredstva. Kada se pristupi realizaciji rukopisa, prijelom teksta rade uposleni u Hrvatskoj riječi: Jelena Ademi i Thomas Šujić, nakon urađene lekture, a poslije prijeloma teksta slijedi korektura. U objavljenim knjigama se nalaze i recenzije koje pišu razni autori, a likovnu opremu radi grafički dizajner Darko Vuković. Naš timski rad se nastavlja, ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja. Mnogo puta sam govorio i pisao kako je to potvrda da se naša manjinska književnost nalazi i u sklopu naše matične, nacionalne kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države«, kaže Zvonko Sarić.

Uz objavu, reobjavu i izbore iz djela za ovdašnje Hrvate povijesno važnih autora poput Ilije Okrugića Srijemca, Matije Poljakovića, Ante Evetovića Miroljuba, Ante Jakšića, Balinta Vujkova, Matije Evetovića ili Ivana Pančića, djela već etabliranih književnih imena poput Petka Vojnića Purčara, Jasne Melvinger, Lazara Merkovića, Tomislava Ketiga i Vojislava Sekelja, Hrvatska riječ nastojala je i nastoji otvarati prostor za nove autore na književnoj sceni vojvođanskih Hrvata. Tako su upravo za tu kuću svoje prve knjige objavili autori kao što su Franjo Kašik Bertron, Miroslav Pendelj, Ruža Silađev ili Željka Zelić. Ova kuća je afirmirala i Stjepana Bartoša i Vladimira Bošnjaka, objavila jedinu knjigu na hrvatskom jeziku Matije Molcera... Dug je niz objavljivanih autora; tiskane su i knjige Milivoja Prćića, Ante Sekulića, Andrije Kopilovića, Mirka Kopunovića, Ljubice Kolarić-Dumić, Dražena Prćića, Lazara Franciškovića, Jakova Kopilovića, Zvonka Sarića, Branka Jegića, Ante Vukova, Marka Kljajića, Katarine Čeliković, Vesne Huska, Antonije ČotaMarije ŠeremešićSanje Vulić, Roberta Tillyja, Antuna Kovača... (pregled do sada objavljenih djela dostupan je na internetskoj stranici http://www.hrvatskarijec.rs u rubrici Knjige).

U kontekstu razvijanja scene, posljednjih godina poseban fokus stavljaju na prve knjige mladih autora, o čemu svjedoče knjige pjesama Tatjane Ćaćić i Vedrana Horvackog te Darka Baštovanovića koja treba ovih dana izaći. Kroz ediciju Vjeverica, pokrenutu 2015. godine, više se pozornosti posvećuje ovdašnjoj hrvatskoj književnosti za djecu i mladež. Važno je napomenuti da autori knjiga dolaze iz različitih krajeva Vojvodine (Subotice, Novog Sada, Sombora, Slankamena, Vrbasa, Sonte, Golubinaca, Surčina...), a dio je i onih autora koji su živjeli ili žive u Hrvatskoj.

Književna scena vojvođanskih Hrvata se u novije vrijeme prezentira i s panoramskim i antologijskim prikazima pojedinih njezinih segmenata (poput antologije pjesništva na prijelazu stoljeća, panorame suvremene duhovne lirike ili panorame suvremenog književnog stvaralaštva za djecu i mlade).

H. R.

 

ANTRFILE

Javni poziv za objavu knjiga u 2021. godini

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ upućuje javni poziv za objavljivanje knjiga autora iz Srbije koji pišu na standardnom hrvatskom jeziku ili na nekom od dijalektalnih govora Hrvata. Natječaj se raspisuje za književna djela (proza, poezija, drama), ali i djela publicistike i znanstvene literature. O uvrštavanju rukopisa u nakladnički plan naše kuće za 2021. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće. Rok za slanje rukopisa je 31. prosinca 2020. godine.

Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom formatu (MS Word) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs.

Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. NIU Hrvatska riječ snosi troškove tiskanja odabranih rukopisa, a s autorima sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika