Povodom obilježavanja 29. obljetnice pada Vukovara Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda objavio je svoj trinaesti dosje pod nazivom Logori za Hrvate na teritoriji Srbije, koji je, osim tiskane verzije, dostupan i u formi digitalnog narativa i videa.
»Nakon tromjesečne opsade grada, JNA je zauzela Vukovar 18. studenoga 1991. godine uz pomoć srpske Teritorijalne obrane (TO) i dobrovoljačkih jedinica. Po zauzimanju grada, JNA je zarobila veliki broj pripadnika hrvatskih snaga i civila, među kojima je bilo ranjenika, žena, maloljetnika i starijih osoba. JNA je zarobljene prebacila na teritorij Srbije gdje je bilo formirano nekoliko logora za ratne zarobljenike s teritorija Hrvatske. Prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo (FHP), najveći logor formiran u Srbiji nalazio se u Kazneno-popravnom domu (KPD) Srijemska Mitrovica. Osim ovog logora, postojali su i logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u kasarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu. U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora«, navodi se u materijalima.
Zarobljeni civili i borci su u logorima provodili od nekoliko dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7.000, a u njima je duže zadržano oko 3.500 ljudi, navodi FHP.
»Sve do kolovoza 1992. godine, kada je razmijenjena posljednja grupa zarobljenih, zatočenici su bili izloženi torturi, nečovječnom postupanju, seksualnom nasilju, ponižavanju i izgladnjivanju. Najmanje 14 logoraša je umrlo od posljedica zlostavljanja ili uslijed nepružanja odgovarajuće medicinske pomoći«, objašnjava se u dosjeu.
Logori u Begejcima i Stajićevu zatvoreni su u prosincu 1991. godine, kada je dio zatočenika razmijenjen, a dio prebačen u logore u Srijemskoj Mitrovici, Nišu, Aleksincu i Beogradu. Logor u Nišu zatvoren je u veljači 1992. godine, dok su logoraši u Srijemskoj Mitrovici i Vojno-istražnom zatvoru (VIZ) u Beogradu ostali do sredine kolovoza 1992. godine kada je organizirana razmjena zarobljenika po principu »svi za sve«.
FHP i Udruga Vukovar 1991. su u svibnju 2008. podnijeli kaznenu prijavu Tužiteljstvu za ratne zločine u kojoj je imenom, prezimenom ili nadimkom navedeno 54 zapovjednika i stražara u logorima u Srbiji, međutim do danas je u Srbiji samo jedna osoba osuđena za zločine počinjene u logorima na teritoriju Srbije, navode u FHP-u.
Iz FHP-a podsjećaju kako je Haški tribunal teretio Slobodana Miloševića i za formiranje logora za Hrvate u Srbiji te zatvaranje civila i ratnih zarobljenika.
»Ova djela su kvalificirana kao zločini protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede ženevskih konvencija. Tužiteljstvo je teretilo i Gorana Hadžića za protupravno zatvaranje u nehumanim uvjetima Hrvata i drugih nesrba u nekoliko zatočeničkih objekata u Srbiji. Ovi postupci nisu okončani, jer su i Milošević i Hadžić preminuli prije okončanja postupaka«, objašnjava se u Dosjeu.
Digitalna verzija dosjea Logori za Hrvate na teritoriji Srbije dostupna je na internetskoj stranici Fonda: www.hlc-rdc.org.
H. R.
