Kultura Kultura

»Ovako smo počeli«

Dokumentarni film pod nazivom Ovako smo počeli, u kojem 18-ero folkloraša iz prve generacije koja je igrala u tadašnjem Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Bunjevačko kolo govori o svojim sjećanjima na ta vremena, premijerno je prikazan u nedjelju, 16. studenoga, u svečanoj dvorani HKC-a, u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka Kola. Autori filma, nastalog u produkciji spomenutog Društva, su Marin Piuković i Marin Jaramazović.

Rad na filmu

Ideja o snimanju filma rodila se, može se reći neplanirano i spontano, i to prilikom susreta s nekolicinom igrača iz prve generacije folkloraša Bunjevačkog kola, kako bi se razgovaralo o njihovom nastupu na jednom koncertu, kaže za naš tjednik pokretač ove inicijative i idejni tvorac filma Marin Jaramazović, koji je ujedno i koreograf i voditelj sadašnjeg folklornog odjela Centra.

»Mi smo pozvali tu generaciju kako bismo se dogovorili oko njihovog sudjelovanja na jednom koncertu na palićkoj Ljetnoj pozornici. Došlo ih je troje i tu su krenule njihove priče o prošlosti, odnosno o vremenima kada su igrali folklor. Tada sam shvatio da bi se to trebalo snimiti, da je sada pravo vrijeme, jer su to ljudi koji se i danas mnogo toga sjećaju«, kaže Jaramazović, dodajući kako je značaj ove priče veći zbog činjenice što dolazi iz usta prve generacije, koja je postavila temelj, »a na nama – sadašnjim, kao i budućim članovima i vodstvu, je da ga nadograđujemo«.

Marin Jaramazović smatra da će jednog dana i sadašnji članovi folklornog odjela HKC-a imati veoma sličnu priču i da ne postoje neke velike razlike između starijih i današnjih generacija kada je u pitanju odnos prema folkloru, druženju, putovanjima i zajedništvu.

Snimatelj i montažer filma je Marin Piuković, koji se, kao dugogodišnji član folklornog odjela Kola, vrlo rado odazvao da sudjeluje u ovom važnom projektu. O procesu nastajanja, te o samom dokumentarnom filmu koji traje oko 40 minuta, on kaže:

»Svaki od kazivača je dobio identična pitanja koja smo prethodno pripremili. Kada smo posnimili svih njih 18-ero, imali smo osam sati sirovog materijala. Onaj tko se bavi montiranjem vrlo dobro zna koliko je to zahtjevan posao koji je uslijedio poslije. Trudili smo se napraviti jedan kolaž od odgovora sugovornika. Znači, film nema naratora već oni sami kroz film vode priču, prelazeći s jedne teme na drugu. Pitanja su, među ostalim, bila ona koja se tiču njihovih proba, voditelja folklornog odjela i drugih važnih imena, igara koje su igrali, nastupa, gostovanja, druženja i što je za njih značilo ovo društvo«, pojašnjava Piuković.

Članovi »velike familije«

Od osnutka Bunjevačkog kola 1970. pa skoro do '90. članica folklornog odjela bila je Ankica Pešut, koja je u posljednjim godinama igrala i sa svojim sinom. Kaže da joj je folklor bio jedini hobi, a Bunjevačko kolo joj je značilo sve.

»Tu sam i srce i dušu ostavila. Ne znam šta bi mogla navest, šta mi je najlipče bilo, jel je bilo puno lipi dešavanja. To je bila ko jedna velika familija, svi zajedno, puno nas je bilo, onako čisto, ko da su nam želje bile jednake«, ističe ona.

Što se tiče igranja bunjevačkih igara, Ankica kaže da su folkloraši Kola u tome bili »naj«.

»Kad god smo očli na kako takmičenje, na kaki festival, nijedno društvo nije znalo tako igrat bunjevačke igre ko što mi igramo. Ja kad zaigram bunjevačke igre, imam jedan međukorak koji kad igram onda to čisto treperi. Ne znaju ga ljudi tako igrat, teško je to, s tim se moraš rodit.«

Ankica Pešut je također današnjim mladim generacijama folkloraša poručila da se trude, daju sve od sebe i neka tamo ostave srce.

U svakoj skupini postoji makar jedna osoba zadužena (za to mora biti i talentirana) za zasmijavanje i pravljenje dobre atmosfere. Jedan od njih iz prve generacije folkloraša svakako je Lazo Jaramazović, koji je sada član dramskog odjela Kola i koji i danas uspješno koristi taj svoj talent. A o razdoblju igranja folklora u ovom društvu on kaže:

»Tokom aktivnog igranja folklora najviše su me držali drugarstvo i ljubav prema svojim običajima, svojoj tradiciji, da to pokažemo i sačuvamo za buduće generacije. Aktivno sam se bavio folklorom u Kolu od osnivanja pa u narednih više od deset godina. Imao sam poziv od profesionalnog društva Lado iz Zagreba da postanem njihov član, ali di ćeš ti ostavit Bunjevačko kolo i varoški toranj, to je nemoguće, to se nije moglo desit.«

Osim dvoje navedenih, u filmu su sudjelovali i svoja sjećanja podijelili: Antun Letić, Marija Milašin, Ružica Šimić, Ivan Gaković, Tomislav Romić, Rozalija Romić, Josip Skenderović, Nikola Ivankov, Branko Zvekić, Marija Zvekić, Marija Bošnjak, Josip Miković, Stipan Bašić, Marina Skenderović, Stanka Aladžić i Slavica Miljački.

Budući planovi Centra

U okviru obilježavanja pola stoljeća HKC-a Bunjevačko kolo do sada je, prema riječima njegova predsjednika Lazara Cvijina, realizirano dva važna događaja.

»U siječnju smo imali tribinu gdje smo predstavili i upoznali javnost kako je tadašnje HKUD Bunjevačko kolo osnovano. Sada smo prikazali kako je počeo sam rad u našem centru. Mislim da je to jedno divno, emotivno svjedočanstvo ljudi koji su pokazali kako je započelo ono po čemu je HKC i danas poznat, a to je naš folklor. Mislim da je ovaj medij i ovaj način prikazivanja vrlo atraktivan«, kaže Cvijin, dodajući kako je u planu da se na ovaj način dokumentira rad i ostalih generacija folklorne sekcije Kola, kao i njegovih drugih odjela.

A u cilju okupljanja bivših i sadašnjih članova Centra radi se na oživljavanju Kluba gdje bi se oni mogli susretati.

»Za sada imamo prijavljenih oko 20 članova. To je jedan način na koji smo htjeli ljude koji su se u nekom trenutku, zbog različitih razloga, udaljili od Centra i naravno i one koji su i dalje tu, okupiti na jednom mjestu. To će u narednom periodu biti naš zadatak i siguran sam da ćemo u tome uspjeti«, ističe Cvijin.

I. Petrekanić Sič

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay