Širom Vojvodine

Po imenu prvog hrvatskog sveca

Nikola Tavelić prvi je hrvatski svetac. Zaštitnik je hrvatskog naroda. Godine 1889. postao je blažen, a 21. lipnja 1970. proglašen je svetim. Već sljedeće godine, 14. studenog 1971. godine, na Bezdanskom putu, salašima kraj Sombora svečano je blagoslovljena crkva sv. Nikole Tavelića. I dalje je to jedina župa u Subotičkoj biskupiji koja nosi ime prvog hrvatskog sveca.

Inicijativa vjernika

Inicijativu za gradnju crkve na Bezdanskom putu pokrenuli su sami vjernici iz tih salaša. Ideju salašara prihvatio je i Ivan Juriga, koji je koncem 60-ih godina prošlog stoljeća bio župnik sv. Križa. Biskup Matija Zvekanović utemeljio je vikariju Kozara – Bezdanski salaši 20. ožujka 1968. godine, a 25. srpnja održana je osnivačka skupština zastupnika Crkvene općine – Bezdanski salaši. Prvi zastupnici bili su Josip Dorotić, Žiga Dorotić, Šima Budimčević, Franjo Parčetić, Stjepan Parčetić, Đeno Pekanović, Petar Gromilović i Šima Sekereš. Za načelnika je izabran Josip Dorotić, za staratelja Šima Budimčević, a za rizničara Žiga Dorotić. Na osnivačkoj sjednici najviše riječi bilo je o izgradnji crkve, a prva stvar bila je osigurati plac za gradnju. Plac su ponudili Aranka i Petar Gromilović. Bio je to dio očevine Aranke Gromilović, rođene Čuvardić, od 12 ari i 50 četvornih metara, uz samu cestu, otprilike na sredini Bezdanskog puta. Sljedeći korak bio je osigurati sredstva za gradnju crkve. Pomoć je stigla od vjernika, kako s Bezdanskog puta tako i iz Sombora i okolice. Šestero darodavaca su osnivači, a uz njih je još oko stotinu zakladnika koji su darivali novac.

Darodavci

Uz Aranku i Petra Gromilovića darodavci su Bara (rođena Antunić) i Stipan Dorotić koji su darovali oltar, dr. Vladislav Vlašić i njegova supruga Klara, rođena Parčetić, darovali su  5.000 tadašnjih novih dinara i bili kumovi pri gradnji. Darodavci su i Josip i Roza (rođena Beretić) Parčetić, koji su darovali kip sv. Nikole Tavelića i 3.000 dinara, Ivan i Ana (rođena Strilić) Firanj koji su dali postaviti križni put. Josip i Leona (rođena Benja) Beretić dali su izraditi ambon za crkvu. Ugovor o izgradnji crkve sklopljen je 23. ožujka 1971. godine. Na dan sv. Antuna Padovanskog, 13. lipnja, biskup Matija Zvekanović blagoslovio je temeljni kamen nove crkve. Tom događaju nazočio je veliki broj vjernika, kako s Bezdanskog puta tako i iz Sombora. Crkva je svečano blagoslovljena 14. studenog 1971. godine, ali je bila samo pod krovom i naredne godine je ožbukana i urađena je vanjska fasada.

Vjernički život

Mještani Bezdanskog puta sjećaju se da je crkva u godinama nakon izgradnje bila puna vjernika.

»Danas, ako nas na misi bude 30. Tih prvih godina svećenici nisu imali automobile, pa se nas petero momaka, koji smo imali automobile, smjenjivalo i za svaku misu smo dovozili i odvozili župnika u Sombor«, kaže Šima Beretić s Bezdanskog puta.  Prema njegovim riječima, vrlo brzo organizirana je i Dužionica na Bezdanskom putu. Svake godine na misi je uz bandaša i bandašicu u nošnjama bilo od 10 do 15 parova s Bezdanskog puta, ali i drugih salaša.

Od Luke Poljaka, kapelana u župi Presvetog Trojstva, koji pastoralno djeluje i u župi sv. Nikole Tavelića doznajemo da je 1987. godine, odnosno godinu nakon što je ustanovljena župa, bilo četiri vjenčanja, 14 krštenja i 16 umrlih. Prošle godine vjenčanja nije bilo, krštenja je bilo četiri, a preminulo je devetero župljana.

Z. V.

 

ANTRFILE1

Župnici

Župa sv. Nikole Tavelića utemeljena je 1986. godine. Za upravitelja župe izabran je Lazar Novaković, župu je potom preuzeo dekan Josip Pekanović, zatim Franjo Ivanković, pa ponovo Lazar Novaković,  Marinko Stantić i 2016. godine Slavko Večerin. Trenutačno Luka Poljak, kapelan u župi Presvetog Trojstva u Somboru i pastoralno djeluje u župama Uzvišenja sv. Križa i sv. Nikole Tavelića.

 

ANTRFILE2

Zaštitnik hrvatskog naroda

Sv. Nikola Tavelić prvi je hrvatski svetac i zaštitnik hrvatskoga naroda. Franjevac, misionar i mučenik rođen je u plemićkoj obitelji Tavelić u Šibeniku oko 1340. godine. Za svećenika je zaređen oko 1365. godine. Krajem XIX. stoljeća šibenski biskup Antun Josip Fosko pokrenuo je postupak za beatifikaciju Nikole Tavelića.

Sveta Stolica uskoro je odobrila njegovo štovanje Šibenskoj biskupiji, zatim franjevačkom redu i Svetoj zemlji. Godine 1937. dopušteno je štovanje sv. Nikole u svim hrvatskim biskupijama, a u Jeruzalemu je podignut oltar u njegovu čast. Na sam blaženikov dan 1939. papa Pio XII. primio je hrvatske biskupe predvođene nadbiskupom Alojzijem Stepincem, a papa Pavao VI. svečano je proglasio svecem Nikolu Tavelića 21. lipnja 1970. godine u Vatikanu, u nazočnosti preko 20.000 Hrvata iz domovine i svijeta. Kao relikvije sv. Nikole Tavilića u njegovu svetištu u Šibeniku pri samostanu franjevaca konventualaca sv. Frane čuvaju se njegove sandale.

Blagdan sv. Nikole Tavelića je 14. studenoga.