Tema Tema

Identitetska pitanja i politički izbori

Na trećoj sjednici Skupštine grada Subotice, održanoj 5. studenog u Velikoj vijećnici Gradske kuće, donesen je zaključak o prihvaćanju izvješća o ostvarenju proračuna Grada Subotice za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2020. godine i usvojene su različite odluke. Među ostalim, usvojene su odluke o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju vjetroelektrane Maestrale ring, o mreži dječjih vrtića, o obavljanju komunalne djelatnosti zoohigijene, o pokretanju postupka za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva u cilju obavljanja poslova komunalne djelatnosti zoohigijene – provođenja mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na javnim površinama Grada Subotice i o mjerama za zaštitu od buke.

Na sjednici su donesena i rješenja o izboru predsjednika, zamjenika i članova više stalnih i povremenih savjeta i komisija, među ostalim i Komisije za davanje prijedloga za naziv ulica i Komisije za podizanje i održavanje javnih spomenika na teritoriju Grada Subotice. O ovim točkama povela se i rasprava između predsjednika vijećničke grupe DSHV-LSV Tomislava Žigmanova i predsjednika Skupštine Bálinta Pásztora koja je privukla veliku pažnju medija.

Žigmanov: Ne želimo biti isključeni

Na izlaganje Mirka Bajića (Savez bačkih Bunjevaca), koji je ustvrdio da je odluka Skupštine grada o podizanju spomenika biskupu Ivanu Antunoviću zloupotrijebljena zbog protokola svečanosti tijekom otvaranja, reagirao je Žigmanov rekavši da je »došlo do razgovora ne o meritumu točaka dnevnog reda nego se otišlo u prostor koji nema veze s točkama 42, 43 i 44.

Naime, Bajić je rekao da je ono što se uspjelo je da se prekrije natpis koji nije točan, ali je narušen ugled skupštine jer je Tomislav Žigmanov »pretvorio to otvaranje spomenika u svoj ambijent time što se, kao direktor ZKVH-a, podmetnuo da otvara spomenik iako na to nije imao pravo«, aludirajući na činjenicu da je prvobitno postavljena ploča na kojoj je pisalo tko je financirao i proveo podizanje spomenika (Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata) prekrivena drugom pločom da se ne vidi.

Žigmanov je rekao da rješenja koja se tiču formiranja komisija koja imaju veze s identitetskim odrednicama i kulturom nacionalnih zajednica odstupaju od standarda zemalja koje imaju razvijene multikulturalne politike i koje baštine određene standarde konsenzualne demokracije.

»Konkretno, bilo je za očekivati da i predstavnici hrvatske zajednice budu prisutni u prve dvije komisije o kojima ćemo sada govoriti i glasovati bez obzira jesmo li dionici vladajućih struktura vlasti ili pak ne. Bojim se da ove odluke nisu ni na fonu onoga što se intenzivno razgovara kada je u pitanju ispravak onoga što Republika Srbija nije u svojoj u primjeni međunarodno preuzetih obveza uradila kada je u pitanju članak 9. Međunarodnog sporazuma između Srbije i Hrvatske, a to je da se osigura predstavnicima hrvatske zajednice sudjelovanje u donošenju odluka, a predsjednik Aleksandar Vučić i Republike Srbije i Srpske napredne stranke je koncem kolovoza rekao da će se to ispraviti. Mi čvrsto vjerujemo da će toga uskoro i biti i na taj način mislim da ova praksa ne prati tu vrstu aktivnosti. Jednostavno isključiti predstavnike jedne zajednice jest pogreška na koju ćemo, bez obzira jesmo li dionici procesa donošenja odluka ili ne, morati ukazati. I naša vijećnička skupina bit će protiv ovih prijedloga«, rekao je Žigmanov.

Pásztor: Ili ste u vlasti ili u oporbi

Bálint Pásztor je, odgovarajući Žigmanovu, rekao kako su on kao predlagač akta i čitava koalicija na gradskom niovu optuženi da su »diskriminirali hrvatski narod«:

»Želio bih najoštrije to demantirati i kazati da to niti je bila namjera niti je bio cilj niti je do postizanja toga došlo. Vjerovatno sam prvi predstavnik gradske skupštine koji se s govornice povodom Dana grada obratio i na hrvatskom jeziku. Isto tako, usprkos protivljenju bunjevačke nacionalne zajednice i gradonačelnik i ja kao predsjednik gradske Skupštine smo bili na otkrivanju biste biskupu Ivanu Antunoviću. Gospodine Žigmanov, mi smo u prošlom sazivu bili zastupnici u Narodnoj skupštini i s političke točke gledišta vas apsolutno razumijem i znam što znači boriti se za interese nacionalne zajednice, ali se to može raditi na nekoliko načina. Ovo što Vi radite je aspolutno pogrešno i kontraproduktivno. Položaj hrvatske nacionalne zajednice neće zavisiti od toga hoćete li imati ili ne člana u ovim komisijama. Ukoliko vam je bilo toliko bitno da imate člana, onda i Vi odlično znate da je postojala mogućnost da u razgovoru s gradonačelnikom ili sa mnom dođemo do jednog kompromisnog rješenja. Vi ste tu spominjali konsocijalnu i konsenzualnu demokraciju i Lajpharta. I ja sam čitao djela Arenda Lajpharta i znam savršeno o čemu pričate. A ovu diskusiju ste imali i na sastanku kolegija, odnosno Savjeta za usuglašavanje prošloga petka i tada sam vam rekao da, ukoliko ćete iznijeti ove stavove, onda ću i ja morati reći nekoliko rečenica i da se nadam da do toga neće doći. Mislim da ovo nije u interesu ni hrvatske zajednice, ni Skupštine, ni DSHV-a, niti bilo koga drugoga.«

Pásztor je rekao kako su u stalnim odborima članovi svih vijećničkih grupa koje su osvojile mandate, dok u povremene komisije članove delegiraju samo vijećničke grupe koje su dio vladajuće većine:

»Vi želite participirati u vlasti, da imate funkcije, pogodnosti i privilegije, a da ujedno ne glasate za neke odluke koje su za vas neprihvatljive. Tako se ne zastupa interes nacionalne zajednice. Vi želite imati privilegije, a ne želite biti u koaliciji sa SNS-om i SVM-om jer imate nešto protiv ne znam koga i ne znam čega. Imate nešto protiv vlasti, ali želite imati privilegije. To jednostavno ne može tako funkcionirati i mislim da sve ovo što ste rekli jednostavno ne odgovara stvarnosti. Mislim da smo jedan izbalansiran prijedlog dali za sve odbore i sve komisije i predlažem Vam da odlučite jeste li dio vladajuće većine ili oporbe. Ne možete desetljećima biti i na vlasti i u oporbi, ne možete ići na listi oporbenih stranaka, a ujedno očekivati od vlasti da vam rješava probleme. Ne možete biti protiv Aleksandra Vučića, a onda od tog istog Aleksandra Vučića tražiti da Vam rješava probleme. Ili ste u vlasti ili ste dio oporbe. Ja znam da je lagodnije biti u oporbi. Ali onda nemojte tražiti što pripada vijećničkim grupama koje su u vlasti. Mislim da hrvatska zajednica neće biti diskriminirana i da ćemo imati dobre i stalne i povremene odbore i komisije u ovom mandatnom periodu.«

Žigmanov je odgovorio kako nije govorio o diskriminaciji već samo o isključenosti predstavnika hrvatske zajednice u određena tijela koja su identitetske prirode, te je rekao:

»Mi nikada nismo od onih koji vrše vlast od 2012. bili pozivani da budemo i dio toga, pa nismo ni mogli sudjelovati. Nudi se onaj koji ima moć, on kaže koji su okviri suradnje. DSHV ne želi privilegije, srednji vijek je prošao; mi želimo biti uključeni u procese donošenja odluka i odgovorno pridonositi obnašanju svega onoga što je sudbina naselja, mjesta, regija i na koncu države. Nismo mi protiv Aleksandra Vučića. Kada to netko bude dokazao, mi ćemo to prihvatiti. Kao i svaki čovjek u politici mi referiramo na određene odluke, postupke, procese, i na to imamo pravo. Demokracija je, vrijeme komunizma i centralnih komiteta je iza nas i nitko nas neće onemogućiti da to činimo i, naravno, pridržavajući se svih standarda, normi, legalnih okvira i svega onoga što je praksa u EU, ideji i konceptu koji DSHV podržava već više od 20 godina.«

Na koncu rasprave je predsjednik vijećničke grupe Veljko Vojnić kazao:

»Komisije formiramo kao predstavnici naroda koji nas je birao. Nas su birali i Hrvati. Pogledajte izborne rezultate SNS-a u dijelovima Subotice gdje većinski žive Hrvati. I ja sebe smatram zastupnikom njihovih interesa kao i svaki član SNS-a, tako da ne mislim da je na bilo koji način formiranjem ovih komisija zanemaren interes hrvatske nacionalne manjine.«

J. D.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay