Širom Vojvodine

O proizvodnji zdravstveno sigurne hrane

»Biološka zaštita biljaka u cilju proizvodnje zdravstveno sigurne hrane – mogućnosti za hrvatsku zajednicu u Vojvodini«, naziv je edukativnog projekta podržanog od Pokrajinskog tajništva za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost i Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji ima za cilj predstaviti opcije poljoprivrednim proizvođačima da povećaju svoju konkurentnost na tržištu kroz dobijanje poljoprivrednih proizvoda s dodanom zdravstveno sigurnom vrijednosti, te materijalnim vrjednovanjem putem uspješnijeg plasmana. Edukacija na ovu temu održana je 5. studenoga u prostorijama HKPD-a Stjepan Radić u Novom Slankamenu.

Cilj – povećanje dobiti

Osnovni cilj spomenutog projekta je edukacija poljoprivrednih proizvođača iz područja biološke zaštite u poljoprivrednoj proizvodnji koja svojom primjenom može povećati dobit i poboljšati plasman njihovih proizvoda, zdravlje ljudi, te zaštititi životni okoliš. Značaj projekta se ogleda u tome što je u današnje vrijeme sve manji broj raspoloživih aktivnih tvari za suzbijanje prouzrokovača bolesti. 

»Trendovi u zaštiti bilja koji su suvremeni i koji se plasiraju danas u čitavom svijetu pa i kod nas zapravo diktiraju smanjenje sintetičkih kemijskih sredstava za zaštitu bilja. To upravo poljoprivrednim proizvođačima, ali i nama koji smo u struci i znanosti, predstavlja jedan veliki izazov zbog toga što nije dovoljno samo izbaciti neka kemijska sredstva već je neophodno i njih zamijeniti. Iz tog razloga tim s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta veoma intenzivno radi na iznalaženju tzv. bioloških agenasa, odnosno aktivnih tvari žive ili nežive prirode, koji mogu biti zamjena i koji mogu praktično zamijeniti sintetičke pesticide, odnosno pesticide općenito. Stoga je važnost ovog projekta velika i s aspekta poljoprivredne proizvodnje, ali i s aspekta zaštite životnog okoliša. Sredstva o kojima mi pričamo su nešto što ne narušava ljudsko zdravlje i što nema negativan efekt ni na domaće životinje ni na životni okoliš, a opet treba obaviti posao i zaštititi biljke od pojave štetnih agenasa«, istaknula je izvanredna profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, na departmanu za fitomedicinu i zaštitu životnog okoliša Dragana Budakov.

Kako je izjavila, jedan od glavnih ciljeva edukacije jest da poljoprivredni proizvođači u Vojvodini o ovoj temi saznaju što više, a sve u cilju njegove održivosti i primjene u praksi.

»Ovo je svakako osnov održive poljoprivredne proizvodnje iz razloga što se zasniva na promoviranju prirodnih neprijatelja tako da je to negdje osnov održivosti kada je u pitanju suzbijanje štetnih agenasa u poljoprivrednoj proizvodnji«, rekla je Budakov.

Spriječiti probleme

Primjenom individualnog pristupa svakom usjevu ili zasadu, budući da se populacije patogena razlikuju po svojim karakteristikama na svakoj parceli, dobija se saznanje o tome što i kako djeluje konkretno pod uvjetima svakog usjeva i koja je najdjelotvornija opcija aktivnim tvarima koje se više ne mogu koristiti.

»Ovaj projekt je važan za budućnost poljoprivredne proizvodnje i budućnost zaštite bilja. Svi smo upoznati s tendencijom smanjenja primjene kemijskih sredstava u njihovoj zaštiti. Iz tog razloga se mi na Poljoprivrednom fakultetu bavimo i unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje, ali i očuvanjem životnog okoliša. Radimo naše oglede koji su usmjereni ka tome da se što manje koriste kemijska sredstva, a da se što više koriste sredstva koja bi bila jednako djelotvorna, a koja bi očuvala životni okoliš. Razvoj poljoprivredne proizvodnje, kako u svijetu tako i kod nas, donosi i neke probleme i mi smo tu da ih preduhitrimo, predvidimo i da ih riješimo«, izjavio je istraživač pripravnik na Poljoprivrenom fakultetu u Novom Sadu, student doktorskih studija Mladen Petreš.

Preventiva u zaštiti voća

Nakon Tavankuta, gdje je edukacija na ovu temu održana u okviru Tavankutskog festivala voća, Novi Slankamen je drugo mjesto održavanja predavanja. Na tom podneblju je u najvećoj mjeri zastupljena, osim ratarske, vinogradarska i voćarska proizvodnja. Jedna od tema na edukaciji upravo je bila proizvodnja voća o kojoj je govorila izvanredna profesorica Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Mila Grahovac.

»Tri najznačajnije grupe bioloških agenasa koje se koriste u zaštiti biljaka od bolesti jesu korisni mikroorganizmi. Tu se prije svega podrazumijevaju korisne bakterije i gljive. Drugu grupu predstavljaju biljni ekstrakti i etarska ulja koja se dobijaju ekstrakcijom iz različitih aromatičnih biljaka. Treću grupu predstavljaju bakteriofagi, virusne čestice koje se mogu koristiti u zaštiti biljaka od bolesti, pa samim tim i jabuke od prouzrokovača bolesti. Najbrojnija grupa biloških agenasa koja se može koristi u zaštiti bilja su korisni mikroorganizmi«, istaknula je Grahovac.

Izvodljivo na manjim gospodarstvima

Ivan Gregurić bavi se ratarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom, a posljednjih nekoliko godina i plasteničkom proizvodnjom.

»Ovo predavanje nam je važno u tom smislu što smo mi u Novom Slankamenu proizvođači hrane. Postoje velike nedoumice oko izvoza i zaštite naših proizvoda u smislu ostataka kemijskih ostataka na našim proizvodima koje izvozimo. Za izvoz su nam potrebne potvrde i važno je da znamo kako koji preparat djeluje, koliko je njihovo djelovanje i čime ih možemo zaštititi, a da oni ostanu kvalitetni i zdravi«, navodi Gregurić

Ivan Tomić jedan je od voćara iz Novog Slankamena koji uzgaja jabuke na 20 hektara zemljišta. Do sada je sudjelovao na nekoliko edukativnih predavanja u zemlji i u inozemstvu vezanih za napredovanje u voćarskoj proizvodnji.

»Mislim da je biološka, organska proizvodnja prvenstveno namijenjena za manja obiteljska gospodarstva. Činjenica je da danas na tržištu, ako želite prodati veće količine jabuka ili bilo kojeg drugog voća, ono mora biti prvenstveno lijepo na oko, a tek onda biti proizvedeno sa što manje kemije. Danas u voćarstvu postoji mnogo uljepšavanja voća, prvenstveno kada je riječ o jabuci. Plod zlatnog delišesa bi trebao biti izdužen, da nema pokožicu na sebi, jer je prvi dojam jako važan. Što se tiče zdrave proizvodnje, ona svakako ima perspektivu, ali, kao što sam rekao, mislim da ona može uspjeti kada je riječ o malim poljoprivrednim gospodarstvima«, navodi Tomić, dodajući da u svojoj proizvodnji poštuje sve karence, te da je do sada pri plasmanu svojih proizvoda, kako u Rusiju tako i na domaćem tržištu, prolazio sve potrebne analize koje su se odnosile na ostatke pesticida na voću.

Predsjednik HKPD-a Stjepan Radić iz Novog Slankamena Ivan Albot istaknuo je važnost održavanja predavanja u njihovom mjestu, izražavajući nadu da će edukacija poljoprivrednicima biti od velike koristi.

Prema najavama organizatora, u planu je da se u narednom razdoblju edukacija održi u Subotici, Somboru i Petrovaradinu, a, kako su istaknuli, ovaj projekt je, osim pripadnicima hrvatske zajednice, dostupan i svima ostalima kojima je poljoprivredna djelatnost primarno zanimanje.

S. D.