Kolumne

Gospodarstvo i(li) politika

Gospodarstvo i(li) politika

Poleti li vam ruka, u dućanu u susjedstvu, ili u kakvom velikom tržnom centru, svejedno, za bocom mlijeka, ulja, pakiranjem brašna, kutijom kave ili čaja, velika je vjerojatnoća da će u vašoj košarici završiti neki hrvatski proizvod. Velika je vjerojatnoća da će se to dogoditi i kada se na prvom kiosku uhvatite omiljenog tjednika ili kakvog specijaliziranog časopisa. Velika je vjerojatnoća da će vam se to desiti i kada vam u kuću prije zidara i drugih majstora stigne opeka, crijep i još ponešto od građevinskog materijala. I nije to zbog toga što je Srbija nekontrolirano počela trošiti svoje devizne rezerve i rafove svojih dućana puniti robom uvezenom iz Hrvatske već zato što su proizvođači svega gore pobrojanog i još mnogo čega što nije pobrojano u vlasništvu hrvatskih tvrki i velikih kompanija. I nitko se zbog toga nije odrekao svog omiljenog čipsa ili sladoleda, nije se ni jedna kućanica odrekla svog omiljenog margarina, ulja ili začina, ni jedan majstor kvalitene opeke. I nitko nije zahvalio na poslu zašto što su »njegovo poduzeće kupili Hrvati« i potražio drugi posao kod domaćeg gazde bušnih džepova.

I nije ovo priča o kolačima i smokiju već o tome kako je logika kapitala malo drugačija od logike politike. I kada gospodarstvenici kažu kako treba gledati u budućnost, oni to zaista i misle. I rade. Možda ne bi bilo loše ukrasti taj njihov recept i doturiti ga onima u čijem su opisu posla odnosi između dvije države, dva naroda, odnos većine i manjine. Pa, recimo, u žaru nekog političkog govora kazati s koliko novca državni proračun pune poduzeća koja su u vlasništvu hrvatskih tvrtki, koliko je u njima zaposlenih, koliko su uložili u unaprjeđenje proizvodnje, koliko pridonose izvoznoj bilanci.

Francuzi i Nijemci su, itekako opterećujuće, naslijeđe svoje ratne prošlosti prevladali tako što su 1963. godine sklopili Sporazum o prijateljstvu. Kroz zajednički projekt, koji i danas postoji, Francuska i Njemačka su razmijenile posjete više od devet milijuna mladih i tako gradile bolje odnose. Naš bi recept mogao biti gospodarstvo.

Z. V.

 

Najave

31. 01. »Veliko prelo 2026.« u Subotici

H. R. | 31. siječnja 2026.

HKC Bunjevačko kolo organizira Veliko prelo 2026. koje će biti održano u subotu, 31. siječnja 2026., u dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici, s početkom u 20 sati. Doček gostiju je od 19 do 20 sati, kada počinje službeni dio programa. 

07. 02. Gupčev bal u Tavankutu

H. R. | 7. veljače 2026.

HKPD Matija Gubec organizira XVII. Gupčev bal, koji će se održati 7. veljače 2026. godine u velikoj dvorani Doma kulture u Donjem Tavankutu. Gosti se očekuju od 19 sati. Za dobru zabavu pobrinut će se TS Biseri iz Subotice te TS Astal iz Požege.