Kultura Kultura

Pjesničke posvete Matošu

Manifestacija Dani Antuna Gustava Matoša, pokrenuta 2013. kao i prateća knjižnica Matošev milenij pokrenuta godinu dana kasnije, pokazuju da je veliki hrvatski književnik Matoš (1873. – 1914.) aktualan i danas u književnom i kulturnom životu svoga naroda. Kao završnica ovogodišnjih Dana, prošloga tjedna predstavljena je najnovija, četvrta knjiga iz navedene knjižnice – Moderato dolcissimo – pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu objavljena u sunakladi Društva hrvatskih književnika – Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog iz Osijeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Knjiga je predstavljena online na Facebook stranici i Youtube kanalu Društva hrvatskih književnika. Voditeljica predstavljanja Lada Žigo-Španić je u uvodu podsjetila kako je Matoš središnja figura hrvatske moderne, autor koji je unio europski duh u hrvatsku literaturu. Živio je na relaciji Zagreb – Beograd – Pariz, a naslovnica knjige Moderato dolcissimo ga prikazuje u tri slike »kao boema, buntovnika i sanjara«.

Nova čitanja

Knjižnica Matošev milenij, čiji je urednik dr. sc. Goran Rem, treba istraživati manje poznate segmente Matoševog djelovanja te revalorizirati ocjene Matoševog književnog rada u skladu s novim književno-teorijskim čitanjima. Dosad su u okviru nje objavljeni: zbornik Antun Gustav Matoš – Matrica moderniteta koji je priredio Goran Rem, Malo pa ništa, drama koju je priredio dr. sc. Ivan Trojan i Sonetist Antun Gustav Matoš što je priredila dr. sc. Vlasta Markasović.

Dopredsjednik Ogranka DHK-a slavonsko-baranjsko-srijemskog i priređivač knjige Moderato dolcissimo Mirko Ćurić je kazao kako su se za završnicu ovogodišnjih Dana Antuna Gustava Matoša odlučili prikupiti pjesničke posvete Matošu. U knjizi su zastupljene pjesme suvremenih hrvatskih književnika, članova DHK-a (Borben Vladović, Božidar Brezinščak Bagola, Lidija Bajuk, Danica Bartulović, Silvija Benković Peratova, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Brkan, Ljerka Car-Matutinović, Franjo Džakula, Milan Frčko, Frančeska Liebmann, Fabijan Lovrić, Tin Kolumbić, Vlasta Markasović, Marinko Plazibat, Goran Rem, Zrinko Šimunić, Tomislav Šovagović, Ante Tičić) i dvoje autora iz hrvatskog pjesničkog kruga u Vojvodini (Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović).

»Zanimalo nas je kako oni vide, doživljavaju Matoša danas. Objavili smo poziv na koji se odazvalo četrnaest pjesnika i sedam pjesnikinja. U pitanju su pjesnici različitih generacija i poetoloških pogleda. Naslov zbirci odabrali smo prema pristigloj pjesmi Borbena Vladovića. Moderato dolcissimo (umjereno nježno, prim. a.), u nazivu ima glazbeni termin pa je tako posveta ne samo Matošu kao pjesniku već i Matoševoj glazbenosti, što je značajna snaga njegove poezije«, kazao je Ćurić.

Matoš kao poveznica

I Hrvati u Vojvodini njeguju sjećanje na književnoga velikana Matoša, koji je za sebe govorio kako je »Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem«. Naime, Matošev djed s očeve strane Grgur bio je iz Kaćmara u Mađarskoj. Grgur je jedno vrijeme živio u Plavni, gdje je rođen Matošev otac August i gdje se u novije vrijeme održavaju Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića kao i dio manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša (ove godine je to izostalo zbog epidemiološke situacije). Također, postoji i trijenalna nagrada ZKVH-a za najbolju knjigu poezije koja nosi upravo Matoševo ime.

U ime sunakladnika i kao jedan od autora u knjizi Moderato dolcissimo, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je ukazao na značaj sudjelovanja vojvođanskih Hrvata u projektima vezanim za Matoševo književno naslijeđe.

»U okviru kulturnog prostora u Vojvodini njegujemo sjećanje na Matoša, na taj način pokušava se doznačiti da ovaj prostor nije samo prostor 'ratara i bekrija' već i velikana koji su se pojavljivali i davali ogromne prinose svehrvatskom kulturnom prostoru. Sudjelovanje u ovoj manifestaciji, knjižnici Matošev milenij i knjizi Moderato dolcissimo potvrda su da smo integrirani u cjelinu hrvatske književnosti«, kazao je Žigmanov.

Manifestacija Dani Antuna Gustava Matoša, koja svojim programima povezuje Tovarnik (gdje je književnik rođen), Osijek, Plavnu i Zagreb (gdje je živio i umro), realizira se i uz potporu Ministarstva kulture Hrvatske.

D. B. P.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay