Tema Tema

Jedinstven tim s predsjednikom Vučićem

Srbija je 28. listopada dobila novu Vladu koju će ponovno voditi dosadašnja premijerka Ana Brnabić, a s tri nova resora činit će je deset ministrica i 11 ministara, te dva ministra bez portfelja. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ranije je najavio da će to biti »reformska vlada za krizna vremena«. Nakon što je za izbor Vlade glasovalo 227 zastupnika, a pet ih je bilo protiv, premijerka i novi ministri prisegnuli su i time započeli mandat koji neće trajati uobičajene četiri godine već najdulje do travnja 2022., kada se u Srbiji očekuju izvanredni izbori na svim razinama.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja bit će Branko Ružić, a na još četiri potpredsjednička mjesta bit će ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, ministrica energetike Zorana Mihajlović, ministrica kulture i informiranja Maja Gojković, te dosadašnji ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović, koji će u novoj Vladi voditi resor obrane.

Brnabić je predstavila zastupnicima srbijanskog parlamenta ministre i ministrice, kao i ključne ciljeve u budućem mandatu. Istaknula je strateške prioritete – nastavak borbe protiv covida-19, očuvanje državnih i nacionalnih interesa na Kosovu, borbu protiv organiziranog kriminala i mafije, očuvanje neovisnosti i samostalnog odlučivanja Srbije u unutarnjoj i vanjskoj politici, vladavinu prava i daljnje ekonomsko jačanje države. Ona je navela da će nova Vlada biti vlada kontinuiteta i biti jedinstven tim s predsjednikom Vučićem, jer je to, kako je rekla, donijelo mnogo dobro zemlji i građanima u proteklom razdoblju.

Time je završena ovdašnja četveromjesečna saga oko formiranja nove Vlade. U tom razdoblju nije izostala medijska zabava licitiranja imenima potencijalnih ministara i ministrica. Po svemu sudeći, prilikom formiranja nove Vlade akcent je bio na kadrovskim rokadama unutar vladajuće Srpske napredne stranke; neki ministri zadržali su svoje resore, a pojedini samo zamijenili svoja mjesta, uz ukupno šestero novih ministara.

Nekonsolidirana demokracija

Činjenicu kako je Vučiću i mandatarki Brnabić trebalo nešto više od četiri mjeseca nakon što je na izborima, koji su bili 21. lipnja, SNS osvojio apsolutnu većinu u Skupštini, da sastave novu srbijansku Vladu, MA politologije i MA europskih studija Darko Baštovanović komentira kao pomalo začudnu.

»S jedne strane moglo bi se u najkraćim crtama opisati kao pomalo začudno, jer je, recimo u Hrvatskoj, došlo do održavanja parlamentarnih izbora mjesec dana kasnije i već nakon nekoliko dana Hrvatska je imala Vladu. S druge strane, moramo biti svjesni još uvijek nekonsolidiranih demokratskih procesa u Srbiji kao i nikada okončane tranzicije koja se u većini postsocijalističkih država ovoga prostora desila. Osobno mislim da je i predsjednik Vučić koliko-toliko želio zadržati određenu pluralnost u političkome spektru sastava nove srbijanske Vlade, ali je zbog izbornih rezultata i sastav parlamenta u konačnici to bio veliki problem. Želio bih vjerovati da se uistinu tragalo za najboljim rješenjima koliko je to bilo moguće, ali činjenica da u Vladi nema i pripadnika manjina na način kako je to najavljivano u medijima jesta onespokojavajuća«, kaže Baštovanović.

Na pitanja je li ova nova Vlada pod potpunom kontrolom predsjednika Vučića i jesu li ministri i ministrice izvršitelji njegove volje, Baštovanović ponovno naglašava da živimo u društvu nekonsolidirane demokracije.

»Ne bih rekao tako brutalno da su ministri samo izvršitelji volje predsjednika Republike, ali je činjenica, ukoliko promatramo stvari realno, da gospodin Vučić jest danas najsnažnija politička osobnost u državi i da se istodobno nalazi i na čelu najsnažnije političke stranke. Pojedini analitičari govore o pojavi takozvanih teškaša ili strongmana u pojedinim postsocijalističkim državama i predsjednika Srbije ubrajaju među njih. No, mora se ipak primijetiti da je postojao određeni broj ministara koji su u javnosti bili prilično eksponirani i koji su čak i iznosili stajališta posve različita od predsjednikovih. Ipak, njegov utjecaj je nesumnjivo veliki i na najvišu instituciju izvršne vlasti, ali moramo opet biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao društvo.«

Bez političke »šarenolikosti«

Jedno od pitanja u razgovoru o novoj Vladi bilo je jesu li ministri s najvećim brojem afera »ostavljeni« na tim pozicijima?

»Riječ afera pomalo doživljavam kao ispraznicu koja se ustalila u političkome životu Srbije. I to najprije mislim o različitim beskonačnim optuživanjima za malverzacije i kriminal, jer je danas to postalo izgleda manir političkih obračuna bez toga da na koncu sve dobije i sudski epilog. Ako pak mislite na pojedine ministre koji su bili poznati po antihrvatskome sentimentu i općenito raspirivanju negativnosti i netrpeljivosti spram pojedinih manjinskih zajednica, onda sam suglasan s Vama da pojedini jesu ostavljeni, a pojedini su i pridodati istima.«

S Baštovanovićem smo razgovarali i o činjenici da će nova Vlada Srbije biti ograničenog trajanja.

»To promatram najprije s aspekta sastava aktualnoga parlamenta u kojem trenutačno ne postoji prevelika politička šarenolikost, što dodatno usporava demokratske procese i općenito normalno funkcioniranje sustava. S druge strane, treba biti svjestan i globalne krize u kojoj su izbori i održani i da će se nastojati s određenim promjenama kada je u pitanju politički život Srbije.«

Socijalistička partija Srbije je izgubila u Vladi i svoje »tradicionalno« mjesto ministarstva energetike. Po svemu sudeći, SPS je sada na »klupi za rezerve«, a Baštovanović kaže kako je to dokaz isteka roka te stranke.

»Mislim kako je stranci čiji je predsjednik bio Milošević prošao rok kao političkome faktoru u Srbiji, što je i u Hrvatskoj i u pojedinim zapadnim zemljama dočekano s odobravanjem. Smanjenje broja resora kojima rukovodi Socijalistička partija jasni je pokazatelj kako postoji značajnija politička volja za nastavkom eurointegracijskih procesa, unaprjeđenja i normalizacije odnosa sa susjedima kod stranke pobjednice ovih izbora.«

Osobe od povjerenja i »desne struje«

Ministrice u novoj Vladi su i nova-stara ministrica Maja Gojković, koja je bila jedna od osnivača Šešeljeve Srpske radikalne stranke, kao i nova-stara ministrica Jadranka Joksimović, nekadašnja urednica Šešeljeva glasila Velika Srbija, a Ministarstvo za brigu o obitelji i demografiji preuzima novinar i publicist Ratko Dmitrović, koji, prema vlastitim riječima, u svojoj knjizi Krst na križu doprinosi »razobličavanju raznolikih vidova hrvatske antisrpske ustašiodne politike.« Baštovanović kaže kako je iznenađen izborom Dmitrovića, ali ne izborom ministrica Gojković i Joksimović.

»Dvije aktualne ministrice koje ste naveli jesu ujedno i visoke dužnosnice vladajuće stranke i važe za osobe koje su od velikoga povjerenja predsjednika Republike i ujedno i predsjednika stranke. S druge strane, za novoga ministra za brigu o obitelji jesam iznenađen i to nimalo pozitivno jer se radi upravo o osobi koja je i među pripadnicima hrvatske zajednice poznata po antihrvatskim stajalištima i koja ima određeni zalog iz 90-ih godina prošloga stoljeća. Ipak mislim da je odabir ovakve persone na određeni način i koketiranje s desnijim biračkim tijelom i strujama koje na pojedine poteze predsjednika Republike ne gleda blagonaklono i to kada su u pitanju proces europskih integracija, odnos prema manjinama i konsolidiranje odnosa sa susjedima.

Na koncu razgovora Baštovanović kaže da je još rano govoriti o očekivanjima od novouspostavljenog Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

»Ne sumnjam kako pripadnici manjinskih zajednica od tog ministarstva imaju određena očekivanja. Podsjetio bih kako je i hrvatska zajednica više puta zajedno s civilnim sektorom ukazivala kako je neophodno formirati tijelo unutar izvršne vlasti koje bi u cijelosti bilo posvećeno unaprjeđenju položaja nacionalnih manjina. Više puta sam isticao kako međuetnički odnosi i multikulturalni okvir određenoga društva zahtijevaju i adekvatno upravljanje, a ne samo puko normiranje i skribomansko donošenje zakona i strategija. Pored toga da unutar ministarstva budu uposleni i pripadnici nacionalnih manjina, iznimno je važno uposliti i eksperte iz manjinskih zajednica koji poznaju manjinsku tematiku, funkcioniranje sustava i mehanizama za zaštitu nacionalnih manjina. Vijest o ponovnome ustrojavanju ovoga Ministarstva jest pozitivna, ali treba sačekati i rezultate njegovoga rada.«

Zvonko Sarić

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay