Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević izjavio je nedavno u emisiji Studio N1 Live da je dobio obećanja od predstavnika vlasti da će predstavnici hrvatske zajednice ubuduće sudjelovati u radu Vlade Srbije, kao i pokrajinskih i lokalnih vlasti.

»Mislim da smo u posljednje vrijeme postavili temelje da počnemo otvarati vrata. Treba biti realističan i dobro procijeniti naslijeđe naših odnosa, kao i sve što svaka strana nosi sa sobom. Posebno kada je riječ o odnosima od devedesetih naovamo. Ono što ohrabruje su posljednji razgovori ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, i sigurno je da smo prvi put počeli slati poruke o potrebi dijaloga«, rekao je Biščević.

On je ocijenio kako je vrijeme da se izađe iz stagnacije u odnosima Srbije i Hrvatske, jer se nakon proteklih susreta visokih zvaničnika dvije zemlje – »nije ništa događalo«.

»Kada sam predao akreditive predsjedniku Vučiću, ja sam rekao da je moj osnovni zadatak pokrenuti stvari s mrtve točke, biti realističan, i činiti to na jedan pragmatičan način. Bez medijske halabuke i visokih tonova. Trebamo ciljati područja gdje obje strane trebaju naći zajednički interes i konkretno raditi na unaprjeđenju u tim područjima«, smatra veleposlanik Hrvatske.

Biščevića raduje spremnost srpskih vlasti da uključe i hrvatske predstavnike u izvršnu vlast na republičkom i pokrajinskom nivou, kao i na nivou lokalnih samouprava.

»Dobili smo takva obećanja u smislu da taj postupak nije direktno vezan za formiranje Vlade nego mogućnost imenovanja«, istaknuo je on.

Na pitanje znači li to da će pripadnici hrvatske manjine biti državni tajnici u budućoj Vladi Srbije, on je precizirao da su »obećanja dana za jedno ili dva takva mjesta«, ali nije htio otkriti o kojim se konkretno ministarstvima radi. Najavio je i pokretanje razgovora na državnom nivou u kojima bi se vidjelo »gdje trenutno stojimo, pa da vidimo kako da napredujemo dalje«.

»Dogovorili smo se i da ubrzamo rad u osam komisija koje stagniraju već godinama. Ono što je posebno važno je dogovor da se radi na dosijeima nestalih osoba«, istaknuo je Biščević.

»Ukoliko riješimo bar jedan slučaj mjesečno, to bi bio veliki korak u rasterećenju naših odnosa s obzirom na osjetljivost i humanitarni aspekt tog pitanja«, kazao je on.

Kao razlog za dosadašnji zastoj u rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba, on je naveo »uzajamno nepovjerenje oko tih segmenata prošlosti«.

»Predstavnici Amerike i Rusije su 50 godina imali potpuno različite percepcije, ali su razgovarali i na kraju su postigli neke oblike suradnje, tako da bez obzira na razlike, trebamo nastaviti razgovarati«, zaključio je Biščević.

H. R.