Tema

Neprolaznost imena i djela

»Spomenik nije potvrda lagodnog puta, već čitajući iz biskupova primjera mukotrpna borba s vlašću, nerazumijevanjem puka, preambicioznim idejama, padovima. 'Dok god se prepiremo o imenu, dotle nas obrazeni sviet uvjek smatra za diecu koja se mogu lutkama zabaviti', govorio je biskup. Vrijeme je da se otrgnemo tomu. 'Hrvati se medju se hrvu i cupaju. Ovo mene vec odavna bode, rize, pece, zeze i mozem reci umara...'. pisao je biskup Iliji Okrugiću Srijemcu. Umorio se na kraju biskup. No, spomenik je ipak danas tu.

»Osim ljubavi prema svome, slijedimo biskupa i u žaru zajedništva, jedinstva i razumijevanju s drugima. Zato od danas, kada prođete pokraj spomenika biskupa Ivana Antunovića neka u vama zaiskri žar novoga preporoda. Neka vaš pogled na spomenik bude poziv na očuvanje jezika, identiteta, vjere, ljubavi prema svojemu, uvažavanja drugoga i zaloga za one koji će još stoljećima pokraj njega prolaziti«, riječi su koje je među ostalim izgovorila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić na svečanosti uoči otkrivanja spomenika biskupu Ivanu Antunoviću.

Uspjeh zajedništva

Na svetkovinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice katedrale i Grada Subotice, 15. listopada otkriven je spomenik velikanu prošlosti, preporoditelju, narodnom prosvjetitelju, kalačkom kanoniku, naslovnom biskupu Ivanu Antunoviću. Biskupov spomenik u sjedećem položaju, gdje u jednoj ruci drži knjigu, a u drugoj križ izradio je akademski kipar Bernard Pešorda iz Zagreba. Podizanje spomenika rezultat je zajedničke inicijative Hrvatskog nacionalnog vijeća, Katoličkog društva Ivan Antunović i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata nastale povodom 200. obljetnice rođenja biskupa. U listopadu 2015. godine osnovan je odbor za podizanje spomenika na čijem čelu je bio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, koji je u svom obraćanju istaknuo dio onoga što je Antunović radio, pisao, činio za svoj narod, te je naglasio kako će Antunović živjeti dokle god i gdje god žive bunjevački i šokački Hrvati.

Ovome činu, koji će sigurno biti zapisan u povijesti hrvatskog naroda na ovim prostorima nazočili su brojni dužnosnici Hrvatske i Srbije, a među njima i ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman koji je napomenuo kako je spomenik Antunoviću dokaz multikulturalnosti Subotice i Vojvodine, ali i ohrabrenje hrvatskoj zajednici da može njegovati svoj nacionalni identitet.

»Značaj biskupa Antunovića kao preporoditelja nije bio samo za Hrvate, već i za opći suživot i toleranciju u vrijeme Austro-Ugarske. Njegova uloga kao preporoditelja i prosvjetitelja za bačke Hrvate je bila od izuzetnog značaja, stoga ga poštuju danas jednako Hrvati i u Srbiji i u Mađarskoj. Njegova uloga spaja multikulturalnost, toleranciju, suživot«, kazao je Grlić Radman.

Zapažen govor imao je i izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović koji je između ostaloga rekao kako je Antunovićevo djelovanje uzor i za buduće vrijeme.

»Izuzetno važna ličnosti kakav je bez sumnje bio biskup Antunović ili bunjevački Strossmayer kako su ga zbog bliskosti s orijentacijom đakovačkog biskupa još i nazivali, pripada redu izrazitih velikana. Njegova brojna djela svrstala su ga u velike ljude svoga vremena i to mu je osiguralo neprolaznost njegovog imena i djela. Upravo tu neprolaznost potvrđuje i ovaj spomenik.Vrijeme biskupa Antunovića bilo je vrijeme izražene nacionalne nejednakosti i mukotrpne borbe malih naroda u tadašnjoj Austro-Ugarskoj za pravo na jezik, pismo, kulturu, običaje, za vlastiti identitet. Borbe kojoj je Antunović posvetio cijeli svoj život. Danas želim konstatirati da Srbija svim svojim građanima i svim nacionalnim manjinama, uključujući naravno i hrvatsku manjinu, osigurava najbolje moguće uvjete za unaprjeđivanje vlastite tradicije, informiranja na materinjem jeziku, očuvanja samobitnosti i identiteta«, kazao je Mirović i dodao: »Izazovi XXI. stoljeća su takvi da nas upućuju na zajedničko djelovanje, na promišljeniji rad i međusobno bolje razumijevanje.«

Veliki broj dužnosnika

Na svečanosti otkrivanja spomenika obratili su se i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas i predsjednik KD-a Ivan Antunović i koordinator svih aktivnosti koje su prethodile podizanju spomenika vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, koji se između ostaloga zahvalio svima koji su dali bilo kakav doprinos ovome činu, te je naglasio kako je ključni iskorak i zamajac svojim doprinosom dao Prvostolni kaptol zagrebački te je ovome činu trebao nazočiti i pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, čije je pismo podrške pročitao vlč. Ivanković Radak. Također, podizanje spomenika su pomogli i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska biskupska konferencija, Osječko-baranjska županija, HKC Bunjevačko kolo, UBH Dužijanca i pojedinci svojim prilozima, a kompletni troškovi podizanja spomenika iznosili su oko 30 tisuća eura, od kojih je 90 posto osigurano od strane hrvatske države.

Osim spomenutih dužnosnika, ovome činu nazočili su i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak, Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević, generalni konzul Generalnog konzula Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, predstavnica Osječko-baranjske županije Ivana Stanić, načelnik Sjevernobačkog okruga Dragi Vučković, gradonačelnik Subotice Stevan Bakić i predsjednik Skupštine grada Subotice Bálint Pásztor sa suradnicima, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, te čelnici grada Baje i Kalače.

Zbog kiše, svečanost je održana u katedrali sv. Terezije Avilske, a spomenik su otkrili ovogodišnji bandaš Josip Šarčević i bandašica Marijana Matković. U programu je sudjelovao i Katedralni zbor Albe Vidaković uz pratnju Subotičkog tamburaškog kvarteta, pod ravnanjem mo. Miroslava Stantića.

Dodjela zahvalnica

Nakon samog čina otkrivanja spomenika, gosti su se uputili u dvoranu HKC-a Bunjevačko kolo, gdje su institucijama i zaslužnim pojedincima dodijeljene zahvalnice. Među njima svakako se našao i autor spomenika Bernard Pešorda koji je spomenik posljednja tri mjeseca zapravo radio u Subotici kod obitelji Marije i Ivana Kujundžića.

»Sva velika djela nastaju u garaži, takva je bila situacija i s ovim spomenikom. Naime, došli smo do zaključka da je jednostavnije da ja dođem raditi u Suboticu nego prenositi spomenik preko granice. Imao sam suradnike, a napose mi je pomagao Matiša Bonić i domaćin Ivan. Bila je to obiteljska atmosfera u kojoj je bilo lako raditi«, kaže Pešorda koji je zadovoljan krajnjim izgledom.

»Hvala svima što su imali povjerenja u mene, a osobito bi htio zahvaliti vlč. dr. Ivici Ivankoviću Radaku na njegovim velikim naporima u svim smjerovima da se ovaj spomenik, kako je i planiramo, podigne, kao i ostalim članovima odbora, političkim strukturama i inim udrugama bunjevačkih Hrvata«, istaknuo je Pešorda.

U ovome dijelu programa okupljenima se obratio i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov koji je između ostaloga rekao:

»Uspjeli smo učiniti veliki iskorak kada su u pitanju ostvarenja hrvatske zajednice. Zajednica smo snažnih institucija i sposobnih ljudi koji su u suradničkom odnosu u sektoru crkve, kulture i manjinske samouprave uspjeli podići reprezentativni spomenik najvećem predčasniku. Možemo puno ako smo podržani i ako nam se dopusti. To je nauk koji nosimo s ostvarenjem ove ideje.«

Prvi puta od kako je Srbija samostalna država, hrvatska zajednica u Srbiji podigla je spomenik hrvatskom velikanu. S ponosom biskup Antunović sjedi na postamentu između katedrale i zgrade Subotičke biskupije, ponovno u svojoj voljenoj Subotici i nije tu samo kao kip, nego i da nas podsjeti tko smo, čiji smo i da možemo skupa.

Ž. Vukov