Kolumne Kolumne

Vermes i tuđi snovi

Svako mjesto koje drži do sebe, – a takvo je, osnovano ili neosnovano, gotovo svako mjesto na kugli zemaljskoj – osim što ga svakodnevno nastoji učiniti ljepšim i ugodnijim za život, diči se i svojom prošlošću: lokalni velikani imaju svoje spomenike, biste, spomen-ploče; oni od šireg značaja i svoje preuređene rodne kuće kao sastavni dio turističke ponude, njihova imena nose ulice, škole ili bolnice, dio njihova života trajno je pohranjen u muzeje, a kratki životopisi pune stranice turističkih bedekera. Objektivno gledajući, Subotica na tom planu i ne stoji tako loše: grad je pun spomenika, naziva ulica, škola ili podataka o Ivanu Sariću, Dezsőu Kosztolányiju, Blašku Rajiću, Sándoru Lifki, Matku Vukoviću, Danilu Kišu... Međutim, gledajući također objektivno, Subotica na tom planu ne stoji niti tako dobro ako se u obzir uzmu bar dva faktora: »potencijal resursa lokalnih velikana« kojima raspolaže i njihov raspored na mapi naprijed navedenih »kulturnih dobara«.

Kao najbolji povod za ovo uvodno lamentiranje može nam poslužiti nedavna projekcija dokumentarnog filma o Lajosu Vermesu (1860. – 1945.), koji je 24. rujna prikazan u Mađarskom kulturnom centru Népkör. Tijekom nepune 53 minute redatelj Ákos Zámborszki je – osim opće poznatih podataka o mladom (dvadesetgodišnjem) pokretaču Palićkih sportskih igara, preteče moderne Olimpijade 16 godina prije njihovog obnavljanja 1896. u Ateni, i »meceni subotičkog sporta« općenito – u svom dokumentarcu iznio i manje poznate, a divljenja vrijedne podatke o ovom lokalnom plemiću. Ne zadržavajući se odveć na zanimljivostima – poput onih da su, zahvaljujući njemu, Beograđani 1900. prvi puta vidjeli nogometnu loptu ili pak da je, zahvaljujući tome što je srpskog kralja Aleksandra Obrenovića (Srbija je, čisto podsjećanja radi, tada bila susjedna država Austro-Ugarskoj, kojoj je i Subotica pripadala) podučavao mačevanju i zbog toga od istoga na dar dobio sablju koja se danas nalazi u subotičkom Gradskom muzeju – vrijedno je istaknuti najbitniji podatak koji svojom jačinom nadilazi lokalne okvire, a etikom prelazi i u univerzalne. Riječ je, naime, o tome da je Lajos Vermes vlastitim sredstvima financirao izgradnju tramvajske pruge od Subotice do Palića! Podatak je to kog, vjerojatno, malo koji sugrađanin posjeduje u zbirci vlastitog znanja lokalne povijesti.

Ovaj pothvat, promatran s ondašnjeg stajališta ostavlja čovjeka bez daha i s naklonom do poda, a s današnjeg... u nevjerici. Financirati izgradnju 9,5 kilometara tračnica, koliko treba od Somborske kapije do željezničke stanice na Paliću, ne samo da je ogromna šteta za vlastiti džep nego i neizmjerna korist kojom su se sugrađani služili od 1897. (bio je to prvi tramvaj na prostoru bivše zajedničke države) do 1974. (kada je tramvaj u Subotici ukinut). Ovaj pothvat, ma koliko nevjerojatan bio, posebno je zanimljiv ako se promatra okom današnjice, okom koje je naviklo na to da se dio sredstava iz investicija za opće dobro obavezno sliva u džepove pojedin(a)ca. Drugim riječima, danas je – za razliku od davno prohujalih viteških vremena – na snazi pravilo da opće siromaštvo služi za pojedinačno bogaćenje namjesto Vermesovog primjera koji... Treba li to uopće objašnjavati?

I, da: vratimo se na priču o lokalnim velikanima, njihovim spomenicima, ulicama, nazivima škola... i povežimo ju s Lajosem Vermesom. Naizgled, kako smo i rekli u prvoj konstataciji o odnosu Subotice spram svojih velikana, sve je O. K.: Vermes ima primjeren spomenik na Paliću, i to upravo na mjestu gdje se pretpostavlja da su Palićke sportske igre i bile održane – kod Bagolyvára (Sovine utvrde, svojevremeno lokalnim i regionalnim kockarima poznatog kasina), kog je također sam Vermes izgradio. Slijedeći tu logiku, spomenik ima i prvi zrakoplovac s ovih prostora, ne(iz)liječeni biciklist i nogometaš Ivan Sarić, po kom i srednja Tehnička škola nosi ime. Sličnim »znamenjima« mogli bi se pohvaliti i mnogi drugi lokalni velikani: eno, recimo, ulice Balinta Vujkova negdje na kraju bivših Bajskih vinograda, za koju ni taksisti nisu čuli i koja se i na mapi grada i na gps-u teško pronalazi.

Ako naslućujete kamo ovaj tekst vodi, na dobrom ste putu: vodi u samo središte grada. Usporedimo li, naime, veličinu Lajosa Vermesa i cara bez carevine, osuđenog srednjovjekovnog razbojnika Jovana Nenada, čiji spomenik još od lokalne ere Radomana Božovića već tri desetljeća ostavlja zbunjene posjetitelje sa strane (»tko je sad ovaj, nikad čuo za njega«), onda to ne samo da je uvreda za samog Vermesa i sadašnje stanovnike Subotice nego se doima da je čak i bećaru poput Rózse Sándora prije mjesto na Trgu slobode. Pridodamo li tome i buduću sličnu gromadu koja će u vidu kralja Petra I. Karađorđevića biti posađena ispred zgrade nekadašnjeg kina Jadran, tek onda vidimo koliko su lokalni velikani u sjeni lokalnih mališana, koji – za razliku od Vermesa – svoje snove ostvaruju tuđim novcem.

Usporedimo li, pak, činjenicu da, i pored poziva rukovodstva Népköra, na projekciju dokumentarca o Lajosu Vermesu – koju je u okviru filmske tribine »Lokalno i šire« osmislio redatelj Zoltán Siflis – nije došao predsjednik Skupštine grada Bálint Pásztor, onda dolazimo do istog paradoksa: činjenice vrijede dok ne dođu u suprotnost s vladajućom ideologijom. Primjer Népköra, čije rukovodstvo više ne puši isti duhan kao i rukovodstvo Saveza vojvođanskih Mađara (koji je dio vlasti), zorno svjedoči i o odnosu Grada spram svojih velikana: u pročelju Lopov pogodni, u zakošu Gospodin nepodobni.

Z. R.

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay