Tema Tema

Podaci i analize kao osnov kreiranja javnih politika

Nacionalne manjine nisu integrirane u društveni sustav, postoji etnička distanca koja je prepreka integraciji, a sustav ustavnopravne zaštite nije pridonio efektivnom i djelotvornom ostvarivanju prava na zaštitu etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta, tri su hipoteze koje su provjeravane i, kako navode autori, i dokazane u sociološkom istraživanju koje su proveli Centar za istraživanje etniciteta i Institut društvenih nauka iz Beograda uz potporu Fonda za otvoreno društvo.

Bez dužnosnika iz javne uprave

Predstavnica Fonda Aleksandra Šanjević je tijekom predstavljanja u Media centru i putem Zoom platforme 30. rujna rekla kako su uvjereni da se niti o jednoj temi, a posebno ovako osjetljivim temama, ne može govoriti na temelju dojmova već podataka.

»Namjeravamo još više staviti akcent na prikupljanje podataka i na istraživanje kao osnov kreiranja javnih politika. I ovo istraživanje je namijenjeno javnoj upravi i svim nivoima donositelja odluka, pa do nacionalnih vijeća nacionalnih manjina i organizacija civilnog društva i pojedinaca. Želimo da ovaj dokument pridonese kreiranju javnih politika u ovom području kao i unaprjeđenju prakse, a Fondacija će poseban akcent staviti na ispitivanje učinaka i efektivnosti javnih politika, odnosno da se već u samom procesu kreiranja javnih politika predvide mehanizmi ispitivanja njihovih efekata.«

Ipak, iako rijetka istraživanja na ovu temu, i veoma značajna za unaprjeđenje etničkih odnosa, predstavljanje njihovih rezultata nije privuklo pažnju niti jednog državnog tijela, pa ni onih nadležnih za ovo područje, kazao je sarkastično direktor Instituta dr. sc. Goran Bašić.

»Kad smo ovo istraživanje koncipirali i provodili ga, imali smo na umu da su ti podaci potrebni javnoj upravi i nacionalnim vijećima, a onda eventualno međunarodnoj zajednici kao i akademskoj zajednici. Utrošili smo puno sati i truda na ovo istraživanje i smatrali smo da će biti od koristi javnoj upravi koja je od međunarodnih organizacija dobila preporuke da ubuduće, kada piše izvještaje o ostvarivanju manjinskih prava, piše na temelju podataka, jer podatke nemaju. Siguran sam da danas u dvorani nema niti jednog predstavnike javne uprave, kao ni na aplikaciji, a takav odnos nije niti od danas niti od jučer. Institutu nije potrebno prisustvo dužnosnika kako bi mi nam oni dizali rejting ili mi time postali važniji, već su nam potrebni kao partneri kako bismo mogli raditi ono što piše u Strategiji razvoja znanosti, doprinositi unaprjeđenju javnih politika na temelju podataka i na njima zasnovnim validnim analizama«, istaknuo je Bašić.

Uzorak i varijable

Dr. sc. Bojan Todosijević je predočio metodološke aspekte istraživačkog projekta. Primijenjeno je osam upitnika, na srpskom i sedam manjinskih jezika.

»Idealno bi bilo da se istraživanje provelo na reprezentativnim uzorcima većinskog i svih manjinskih grupa, licem u lice, no to nije bilo izvodljivo te se istraživanje provelo na prigodnom uzorku i to putem upitnika postavljenog na internet, a kod manjinskih grupa, koje su se slabije odazvale, primijenjeno je i dodatno ispitivanje putem upitnika licem u lice. Većinski, srpski, uzorak je obuhvatio 2.200 ispitanika, a manjinski 759 ispitanika iz sedam manjinskih grupa (upitnici na albanskom 62, bošnjačkom 148, hrvatskom 98, mađarskom 190, rumunjskom 67, romskom 127 i slovačkom 67).

Upitnici su sadržavali varijable razvrstane u nekoliko tematskih kategorija: ostvarene socijalne kontakte (prijateljske, rodbinske), socijalnu distancu (Bogardusova skala), percipiranu socijalnu distancu u društvu, afirmativne politike usmjerene na podršku nacionalnim manjinama, mogućnost da pripadnici manjina obavljaju pojedine društvene i političke uloge, upotrebu manjinskog/većinskog jezika, stav prema obrazovanju na manjinskim jezicima, percepciju ravnopravnosti i diskriminacije, religioznost i religijsku distancu, te individualno-psihološke dispozicije. Manjinski upitnici su sadržavali i pitanja koja se odnose na ostvarivanje prava iz domene kulturne autonomije i uloge manjinske samouprave (nacionalnih vijeća) i afektivnu orijentaciju prema Srbiji i matičnoj državi.

Socijalna distanca

Socijalna distanca između nacionalnih zajednica je mjerena na temelju tri grupe pitanja – ostvarene međusobne socijalne kontakte (prijateljske i rodbinske veze), na temelju stavova (osobnih) i pretpostavljenih (kako percipira da misle drugi u njegovom okruženju) o pripadnicima drugih nacionalnih zajednica – suživot u zajedničkoj državi i susjedstvu, prihvaćanje poznanstva i prijateljstva, kolege na poslu i brak. Treća grupa pitanja se odnosila na povjerenje ispitanika u pripadnike drugih etničkih grupa za obavljanje određenih društvenih uloga (predsjednik općine, države, premijer, ministar...).

Rezultati ukazuju na određenu zatvorenost etničkih zajednica kako većinske, tako i manjinskih, u odnosu na već uspostavljena prijateljstva i rodbinske veze. Kada je u pitanju odnos između Srba i Hrvata, Hrvati iskazuju najsnažnije prijateljske veze sa Srbima 89,6%, a ispitanici srpske nacionalnosti prema Hrvatima u 80,7% iskazuju prijateljski odnos. Najniži stupanj prijateljskih odnosa je odnos Srba prema Albancima (39,6%).

Kada je riječ o drugoj grupi pitanja, postoji znatna razlika između osobnih stavova i pretpostavljenih (percipiranih) stavova bliskih osoba iz iste etničke grupe. U većini je pretpostavljeno mišljenje drugih znatno negativnije od osobnog stava ispitanika. Kada je riječ o pripadnicima većinskog, srpskog, naroda najveća je socijalna distanca prema Albancima i Romima, a između pripadnika drugih nacionalnosti je »promjenljiva«. Stabilnije socijalne odnose, navodi se u rezultatima, iskazuju pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno nastanjenih na području Vojvodine.

Odnos ispitanika srpske nacionalnosti prema društvenim ulogama pripadnika nacionalnih manjina je jedan od jasnih pokazatelja povjerenja i njihovog prihvaćanja. Rezultati pokazuju da Srbi u većoj mjeri prihvaćaju pripadnike nacionalnih manjina na neposrednim društvenim funkcijama (liječnik, nastavnik) nego li na javnim političkim funkcijama (predsjednik, premijer...). Povjerenje većine da pripadnici nacionalnih manjina obavljaju javne političke funkcije ne prelazi 40%. Najviše povjerenja je iskazano prema Slovacima, a najmanje prema Albancima. Da predsjednik države bude Slovak slaže se u potpunosti 39,1% Srba, da bude Rom 37,6%, Rumunj 36,3%, Mađar 36,1%, Bošnjak 34,0%, Hrvat 31,9% i Albanac 24,7%.

Zadovoljstvo manjinskim samoupravama

Upitnikom za pripadnike nacionalnih manjina ispitivano je i zadovoljstvo radom nacionalnomanjinskih vijeća. Jedino su ispitanici mađarske nacionalnosti većinom zadovoljni radom Mađarskog nacionalnog vijeća (66,3%) dok ih 16,5% nije zadovoljno. Ispitanici ostalih nacionalnosti su nezadovoljni radom svojih manjinskih samouprava, i to 73,1% romske, 58,3% bošnjačke, 56,7% slovačke, 53,1% rumunjske, 53,6% hrvatske i 48,6% albanske nacionalnosti je nezadovoljno radom svojih manjinskih samouprava.

Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Jenő Hajnal kazao je kako prikupljeni podaci imaju praktičnu korist i predstavljaju oslonac u radu nacionalnih vijeća. Izrazio je zadovoljstvo rezultatima koji pokazuju da je dvije trećine ispitanika iz mađarskog uzorka zadovoljno dok je oko 16 posto izrazilo kritičan stav prema radu Mađarskog nacionalnog vijeća.

Predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović je izrazio zadovoljstvo istraživanjem čiji rezultati »u neku ruku razbijaju određene mitove koji postoje i narative kada su u pitanju odnosi između Srba i Hrvata«.

»Uvijek smo isticali da smo zajednica koja je nastojala biti integrirana, a na tom putu smo se suočavali s mnogo osporavanja, što kroz medije, što od određenih državnih dužnosnika, ali mislimo da je ovo dobar početak za dalja istraživanja i ukazivanja«, kazao je Baštovanović te je izrazio i određenu skepsu prema dijelu rezultata koji se odnosi na nacionalno-manjinska vijeća.

»Dvije stvari su dosta sporne. Moramo istaknuti zbog čega postoji određeno nepovjerenje. Mi smo, naime, nova nacionalna zajednica koja svoje institucije i kapacitet gradi tek nešto više od desetljeća i u ovakvom sustavu ostvarivanja manjinskih prava prosječnom pripadniku zajednice katkada je nejasno što su to nacionalna vijeća, što to nacionalno vijeće radi, a naše je djelovanje nakon katastrofalnih zakonskih izmjena 2018. godine umnogome onemogućeno. Istodobno, treba biti svjestan da u medijskoj sferi rad nacionalnih vijeća nije dovoljno dominantan niti se prikazuju na odgovarajući način pozitivne strane djelovanja Vijeća«, kazao je Baštovanović, i kada su Hrvati i Hrvatsko nacionalno vijeće u pitanju pripisao to »relativno mladim institucijama i politici asimilacije«.

J. D. / Foto: slobodnaevropa.org

Najava događaja

08.11.2020 - Poetski prikaz »Avaških godina«

U nedjelju, 8. studenoga, premijerno će biti izveden poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković. Djelo je dramatizirala i režirala Nevena Mlinko, a izvest će ga glumci Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Premijera će biti održana u velikoj dvorani Centra s početkom u 19.30 sati. Ulaznice po cijeni od 300 dinara moguće je rezervirati radnim danima na broj 024/556-898 ili 0646590635. Izmjene su moguće skladno promjenama epidemioloških mjera u zemlji. 

»Zbirka pjesama 'Avaške godine' koju je eminentni hrvatski književnik Milovan Miković postmodirnistički oblikovao i podnaslovio kao „krhotine poeme u nastajanju“ prvi puta je tiskana 1991. godine nakon čega je doživjela još tri izdanja. Ovo poetsko ostvarenje napisano na bunjevačkoj ikavici pripada vrhunskim djelima dijalektalne književnosti Hrvata i do sada nije scenski uprizoreno. Tematski i jezički ukorijenjeno i nadahnuto životom bačkih Hrvata bavi se identitetskim, povijesnim, običajnim i mentalitetnim obilježjima ovog dijela hrvatskog naroda van matice koji je u intenzivnom kontaktu s drugima narodima i drugačijijm svjetonazorima, te opstojava u različitim državnim sustavima. Dramatizacija poetskog djela i njegovo uprozorenje prate osobnu i kolektivnu povijest kroz prikaz dvije generacije u vremenu od naseljevanja Hrvatima Panonske nizine do današnjih dana podcrtavajući kontinuitet izazovnog, ali istrajnog trajanja. Jednočasovnim poetskim prikazom revitalizira se i tematizira zavičajni govor u bogatsvu, raskoši i ljepoti bunjevačkog ikavskog izričaja. Suvremenim scenografskim i glazbenim oblikovanjem uz točnu i autentičnu kostimografiju postiže se estetska harmonija tradicijskog i suvremenog uz ponosno identificiranje življenja Hrvata u Vojvodini«, navodi redateljica Nevena Mlinko.    

29.10.2020 - Kolokvij o gradnji đurđinske crkve

LXVI. znanstveni kolokvij ZKVH-a na temu O gradnji crkve sv. Josipa Radnika i drugim sličicama iz povijesti Đurđina – prigodom 85. obljetnice izgradnje bit će održan u četvrtak, 29. listopada (oktobra) 2020. godine, s početkom u 18 sati u dvorani župe sveti Josip Radnik u Đurđinu.

Predavač je prof. Stevan Mačković, ravnatelj Povijesnog arhiva u Subotici. Tijekom izlaganja na kolokviju bit će prikazan foto materijal iz 1935. godine o gradnji crkve sv. Josipa Radnika koji predstavlja okosnicu i težište predavanja što se određuje i samim njegovim nazivom. U predavanju je pregledno obuhvaćena i kratka sažeta povijest naselja. Prvenstveno su dani ilustrativni dokumenti – vrela iz subotičkog povijesnog arhiva, kao zemljopisne mape i karte od 18. do 20. stoljeća, ali i drugi u kojima se spominje Đurđin.

Kolokvij će biti održan uz sve propisane protuepidemijske mjere!


 

31.10.2020 - Predstava »Mladi sveti Franjo« u Subotici

Grupa mladih koji pohađaju Vjeronauk za mlade u Franjevačkom samostanu u Subotici pod vodstvom fra Danijela Maljura priređuju predstavu pod nazivom Mladi sveti Franjo. Predstava prikazuje život svetog Franje Asiškog u mladosti prije obraćenja, te o prvim koracima nakon obraćenja i bit će izvedena večer uoči svetkovine Svih svetih, u subotu, 31. listopada, u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati i u 21 sat.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je kapacitet dvorane zbog aktualne epidemijske situacije smanjen, te je potrebno rezervirati mjesto na broj telefona 063/276-833 ili putem društvenih mreža (Josip Šarčević).


 

31.10.2020 - Prva »Noć hramova« u Novom Sadu

U subotu, 31. listopada, u Novom Sadu bit će održana prva Noć hramova, po ugledu na festival Lange Nacht der Kirchen (Duga noć crkava) iz Beča (u mnogim zapadnoeuropskim zemljama se zove: Noć crkava). U večernjim terminima bit će priređeni koncerti i predavanja u crkvama i drugim vjerskim objektima na više lokacija širom grada. U programu će sudjelovati crkveni zborovi, izvođači duhovne glazbe i drugi glazbeni sastavi koji će predstaviti kulturu i tradiciju svoje zajednice, ali i povijest objekata u
kojima će se održati koncerti. Koncerti će se moći pratiti od 18h putem live-streama na Youtube kanalu Color Media Communications. Program će se odvijati u novosadskoj sinagogi, kapeli na Židovskom groblju, grkokatoličkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla, slovačkoj evangeličkoj crkvi, reformatskoj kršćanskoj crkvi, župnoj crkvi Imena Marijina i sabornoj crkvi Svetog Nikole u Srijemskim Karlovcima. Festival organizira udruga HBO Color Media Events, u suradnji s tvrtkom Color Media Communications i uz financijsku podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose sa vjerskim
zajednicama.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay