Tijekom predizborne kampanje su u centralnim informativnim emisijama na jezicima nacionalnih manjina na RTV-u »apsolutno dominirali javni dužnosnici, odnosno predstavnici republičke i pokrajinske vlasti, a zatim političke partije. S druge strane, glas i mišljenje građana gotovo se uopće nije čuo, što je vrlo zabrinjavajuće, budući da je riječ o emisijima emitiranim na javnom servisu koji bi trebao biti u funkciji svih građana uopće, a ne samo predstavnika vlasti ili pojedinih političkih partija«, kazala je istraživačica medija Smiljana Milinkov.
Ona je to rekla na online konferenciji na kojoj je predstavljena publikacija Nezavisnog društva novinara Vojvodine Koga su birali manjinski mediji – informiranje na jezicima nacionalnih manjina u svjetlu izbora i postizbornih aktivnosti 2020.
Tijekom predizborne kampanje analizirano je ukupno 155 televizijskih priloga emitiranih u centralnim informativnim emisijama na mađarskom, slovačkom, rusinskom i hrvatskom jeziku na RTV-u.
»U analiziranom uzorku apsolutno dominiraju faktografski novinarski žanrovi i puko prenošenje izjava dužnosnika i političara. Samo se jedan od 155 priloga može okarakterizirati kao medijska inicijativa«, kazala je Milinkov.
Dodala je da je uočen veoma mali broj priloga s tematikom vladavine prava, položaja 19 nacionalnih manjina i uopće ljudskih prava.
Ona je rekla da je u prilozima dominirala Srpska napredna stranka i njeni koalicijski partneri, dok je u dnevnicima na mađarskom jeziku dominirao Savez vojvođanskih Mađara, a u dnevnicima na hrvatskom koalicija Ujedinjena demokratska Srbija, čiji je dio bio i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.
Predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Norbert Šinković rekao je da publikacija predstavlja samo početak razgovora o problemima s kojima se suočavaju mediji na jezicima nacionalnih manjina, koji su jedan od prioriteta u radu NDNV-a, u kojem je više od 30 posto članova iz redova manjinskih redakcija.
»Ova tema je nezasluženo izvan fokusa javnosti, naročito ako znamo da urušavanje medija uvijek kreće s periferije«, kazao je Šinković.
Publikacija je nastala u okviru projekta »Unaprjeđivanje sustava javnog informiranja na jezicima nacionalnih manjina u svjetlu izbora i postizbornih aktivnosti«, koji je podržalo Ministarstvo kulture i informiranja Srbije.
Period analize obuhvaćao je tri sedmice prije održavanja republičkih, pokrajinskih i lokalnih izbora i jednu sedmicu nakon izbora održanih 21. lipnja ove godine.
Korpus je obuhvaćao jedan dnevni list na mađarskom jeziku (Magyar Szó), tjednike na četiri manjinska jezika (Hét Nap, Csaladi Kör, Hlas l’udu, Ruske slovo, Hrvatska riječ), kao i informativni program RTV-a na četiri manjinska jezika (mađarskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom).
H. R.
