Tema Tema

Razmjena iskustva za bolje sutra

U okviru manifestacije Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u subotu, 26. rujna, u OŠ Matija Gubec u Tavankutu održan je stručni skup pod nazivom Organizacija rada tijekom izvanrednog stanja u odgojno-obrazovnim i obrazovno-odgojnim ustanovama. Ovaj skup, kojega su sudionici ocijenili  izuzetno potrebnim, organizirali su Hrvatsko nacionalno vijeće, Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Republici Srbiji Cro-Fond i Hrvatsko prosvjetno društvo Bela Gabrić.

Stručni skup koji je bio namijenjen odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima akreditiran je u Pedagoškom zavodu Vojvodine kao savjetovanje. Osim izlaganja predavača, ono što je na poseban način obilježilo ovaj skup jeste otvorena diskusija i razmjena iskustava koja su sudionici stekli u proteklom periodu tijekom online nastave.

Koristan susret

Na početku ovoga stručnoga skupa nazočnima su se obratile predsjednica Odbora za obrazovanje Margareta Uršal i u ime domaćina ravnateljica OŠ Matija Gubec u Tavankutu Stanislava Stantić-Prćić koje su pozdravile nazočne. Među ostalim, ravnateljica Stantić-Prćić je istaknula važnost ovoga skupa i rekla:

»Smatram da je ovakav susret izuzetno važan i da ga treba biti periodično ne samo kada je nastava na daljinu aktualna. Sva iskustva koja imamo bi trebali češće razmjenjivati, mislim da bi to doprinijelo kvaliteti nastave na hrvatskom jeziku. Kada uspijemo odvojiti vrijeme, shvatimo da je to više nego korisno.«

Da je to tako potvrđuje i lijepi broj sudionika skupa kojima su se po prvi puta pridružili i odgojitelji koji su dio odgojno-obrazovnog rada na hrvatskom jeziku.

Ovaj susret zamišljen je kao stručni skup oblika savjetovanja što obuhvaća kratka predavanja izlagača koji su kasnije vodili diskusiju i razmjenu iskustava. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine, a predavači su bili: Marina Ivanković Radaković, Emina Kujundžić, Sanja Dulić, Mirjana Crnković i Bernadica Ivanković, koje su govorile o segmentima svoga rada u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, te u Gradskoj knjižnici za vrijeme pandemije. Zanimljivo predavanje imala je i pedagoginja Dušanka Ćuruvija iz OŠ Dositej Obradović iz Sombora koja je govorila o važnosti i značaju formativnog ocjenjivanja.

»Bila nam je želja skrenuti pozornost na ono dobro, ali i na greške koje smo činili. Svima je vrijeme pandemije, od ožujka do kraja školske godine bilo nešto novo i do sada nepoznato. Svi smo u online nastavu ušli nespremni. Ne samo nastavni kadar u učionicama, nego i kompletno Ministarstvo prosvjete. Snalazi smo se kako smo mogli na temelju uputa koje smo dobili«, kaže Uršal i dodaje: »Ono što mene brine jeste situacija koja se danas događa u odgojno-obrazovnim ustanovama, a to je: štiteći se od pandemije mi odlazimo u drugu krajnost, a to je da djeca ne mogu stupiti u socijalni kontakt, da se ne mogu grliti, smijati, držati za ruke, pjevati na satu glazbenoga... Znamo kako djeca, kada bi oboljela od ovoga virusa, ne bi imala ozbiljnije komplikacije, a mi im na ovaj način stvaramo vrlo teške psihičke posljedice, jer im onemogućavamo normalno psihičko razvijanje. Djeca imaju prirodnu potrebu za igranjem i druženjem, a mi im to uskraćujemo. To je ono što me ozbiljno brine«, kaže Uršal.

Nove licence za hrvatski jezik

Nitko ne zna što nas očekuje do kraja ove godine i hoće li biti pojačanih epidemioloških mjera zbog virusa covid-19, te kako će se odvijati nastava. U proteklom periodu snimani su sati hrvatskog jezika i književnosti za učenike od 5. do 8. razreda, a po riječima Margarete Uršal srednja škola je kompletno ostala nepokrivena. Pored postojeće dvije licence za online nastavu Hrvatsko nacionalno vijeće je od Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja R. Srbije dobilo još šest licenci, kako bi se mogao osigurati hrvatski jezik i književnost za sve učenike od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole. Po riječima sugovornice, ako i dođe do ponovnog uvođenja nastave na daljinu, sati hrvatskog jezike se najvjerojatnije neće emitirati putem malih ekrana nego će biti postavljeni na YouTube kanalu HNV-a, a tome će moći pristupiti učenici i učitelji. Na pitanje što se planira uraditi po pitanju drugih predmeta, Uršal je naglasila:

»Moram istaknuti da su po mojim saznanjima, za vrijeme izvanrednog stanja učiteljice bile najorganiziranije. Što se tiče viših razreda osnovne škole i srednje škole tu bih rekla da je kvaliteta nastave drastično opala kada se prešlo na online nastavu. Jasno je da ima izuzetaka i da su pojedini nastavnici i profesori radili izuzetno, ali ima i onih koji su đacima davali zadatak da nastavu prate na srpskom jeziku preko TV ekrana, a da sami uče iz udžbenika na hrvatskom. Stručna terminologija u fizici, kemiji, povijesti, biologiji, matematici i drugim predmetima se razlikuje i mi smo tu doveli djecu u konfuzno stanje. Očekujem od svih profesora koji su u nastavi na hrvatskom jeziku da kvalitetno rade svoj posao, da šalju prezentacije na hrvatskom jeziku i da rade s našom djecom onako kako se od njih i zahtijeva«, poručila je Uršal.

Kao krajnji rezultat i uspjeh učenika roditelji najviše gledaju ocjene, odnosno brojke koje su djeca dobila za svoje znanje ili vještine. Nasuprot sumativnom, koje nam je poznato u pedagoškoj terminologiji, postoji i formativno ocjenjivanje.

»Najvažnija funkcija formativnog ocjenjivanja je da dijete samo sebe, na neki način samovrjednuje, a tako da nauči vrjednovati i svog prijatelja. Zapravo, dijete tako stječe pravu sliku onoga što je postiglo ili onoga što može postići. To je najveći motivacijski čimbenik. Važno je da nastavnik odredi parametre koje će pratiti i da to znaju i učenici. To je poticaj za rad, jer tako dajemo učenicima na znanje koju prednost i satisfakciju imaju oni koji redovito rade, a što gube oni koji ne rade«, kaže Ćuruvija i pojašnjava: »Ovaj vid ocjenjivanja treba postojati i u online i u redovitom školovanju. Tko god radi formativno ocjenjivanje tijekom cijele školske godine nema problema niti s učenicima niti s roditeljima.«

Mišljenje sudionika

Jedan od sudionika ovoga skupa bio je i profesor geografije i izbornih predmeta primijenjene znanosti i građanskog odgoja u Gimnaziji Svetozar Marković prof. Zoran Nagel koji je ovaj susret i razmjenu iskustva ocijenio kao izuzetno potrebnim.

»Svi radimo s djecom različite uzrasne dobi. Snalazili smo se i sad se snalazimo i mi i djeca, ali sam mišljenja da bi ovakvi skupovi trebali biti češće. Kada je počela online nastava sve je bilo naglo i nekako neorganizirano. Preživjeli smo i taj period, ali sada možemo jedni drugim pomoći na vlastitim greškama ili uspjesima«, kaže prof. Nagel.

»Iza nas je jedno posve novo iskustvo. Snalazili smo se kako smo znali. Doista se nadam da nam ovakav način rada neće više biti potreban, te da ćemo se u što skorijoj budućnosti vratiti u školske klupe i biti zajedno, te raditi punim elanom«, kaže prof. fizike i suvremene tehnologije Tanja Mijatov i dodaje kako joj ovaj susret puno znači. »Pođimo od toga da u proteklim mjesecima nismo bili nigdje. Sastati se i razmijeniti stečeno iskustvo, te biti u okruženje u kom sve što se meni događalo se događa i drugima je od velikog značaja. Problemi koje smo imali bili su kod sviju, samo netko želi reći na glas, netko ne. Prošlo je i nadam se da se neće vratiti.«

Ništa lakše i jednostavnije nije bilo niti učiteljima. Među sudionicima skupa je bila i učiteljica iz OŠ 22. oktobar iz Monoštora Elena Brdar, koja kaže:

»Online nastava nas je sve iznenadila i bilo nam je izuzetno teško. Drago mi je da mogu sudjelovati na ovome skupu, da se možemo okupiti, popričati, razmijeniti iskustva. Nismo stručni za takav vid nastave i svaki savjet je dobrodošao. Brojne su aplikacije u ponudi, ali ovdje možemo čuti što se pokazalo boljim, te onda i sami to koristiti.«

Dok su mnogi govorili samo o online školi, ista situacije događala se i u vrtićima. I odgojitelji su također bili iznenađeni i zbunjeni, ali volje za radom nije manjkalo.

»Željeli smo po svaku cijenu sačuvati kontakt s roditeljima, a samim time i s djecom. Osmišljali smo zadatke i slali ih, a kada bi nam roditelji poslali sličicu djeteta onda bi imali dodatnu motivaciju za rad. Falio nam je kontakt s djecom, koji se ne može zamijeniti ni s čim«, kaže odgojiteljica Marina Ivanković Radaković i pojašnjava kako joj je osobito drago jer su na ovaj skup pozvani i odgojitelji, koji su početak u ciklusu obrazovanja na hrvatskom jeziku.

Nakon predavanja, diskusije i razgovora uslijedila je za sve sudionike večera u prostorijama Etno-salaša Balažević u Tavankutu, te neformalno druženje.

Ž. Vukov

 

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika