Poljoprivreda, kao primarni sektor gospodarstva, čak i u novonastalim okolnostima pandemije ne miruje i dobiva na značenju jer mora isporučiti rezultat – hranu za stanovništvo. Osim količine i raznovrsnosti hrane s aspekta sadržine hranjivih i korisnih tvari, sirovine od kojih se proizvodi hrana trebaju ispunjavati i kriterij zdravstvene sigurnosti. Zdravstveno sigurna hrana je uvijek bila prioritet svakom čovjeku, a od posebnog je interesa za zdravstveni sustav. Da bi se ovo postiglo, neophodno je tijekom cijelog procesa proizvodnje i prerade voditi računa o očuvanju kvalitete hrane i odsustvu biološkog i kemijskog onečišćenja.
»Suvremena poljoprivreda je svojim intenzitetom i selektivnim mjerama desetljećima unatrag utjecala na intenziviranje potrošnje poljoprivredne kemije. Pojava otpornosti štetnika prema pesticidima, selekcija visokoprinosnih genotipova gajenih biljaka osjetljivih na bolesti, primjena monokultura ili uskog plodoreda na velikim površinama uvjetovala je povećanje broja pesticida u programima zaštite, kao i rast doza njihove primjene. Intenzivna primjena sintetičkih kemikalija u poljoprivredi je, uz poskupljenje, povezana s narušavanjem zdravlja poljoprivrednika, stanovnika sela i onih koji konzumiraju hranu, zbog izlaganja pesticidima. Sredstva za zaštitu bilja imaju i negativni efekt na zemljište, kvalitetu voda i očuvanje faune«, kaže docentica na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu dr. Dragana Budakov.
Ona je voditeljica tima stručnjaka s ovog fakulteta koji je započeo provođenje projekta »Biološka zaštita biljaka u Vojvodini u cilju proizvodnje zdravstveno sigurne hrane – mogućnosti za hrvatsku zajednicu u Vojvodini«.
»Poljoprivrednici, pripadnici hrvatske zajednice će tijekom ovog projekta biti educirani za samostalnu primjenu bioloških metoda u zaštiti kukuruza, paprike, jabuke i vinove loze, biljnih vrsta koje su strateške za područja na kojima žive Hrvati u Vojvodini zbog površina koje zauzimaju i potencijala za plasman na tržištu. Također će biti prezentrani rizici od nesavjesne i prekomjerne primjene pesticida kao i njihov utjecaj na zdravlje ljudi i životinja«, kaže Budakov.
Ona navodi da će edukacijom biti obuhvaćeni poljoprivrednici iz Tavankuta, Subotice, Novog Slankamena, Sombora i Petrovaradina. Cilj edukacije, po zamisli tima dr. Budakov, bit će povećanje konkurentnosti poljoprivrednika putem dobivanja proizvoda s dodatnom zdravstveno sigurnom vrijednošću koja može imati bolju prođu na tržištu. Voditeljica projekta navodi izazov klimatkih promjena i rastućeg broja stanovnika, uslijed kojih se, smatra ona, konvencionalna zaštita bilja u perspektivi mora korigirati.
Biološka zaštita je način kontrole štetnika u poljoprivredi primjenom prirodnih neprijatelja prouzrokovatelja bolesti, štetnika i korova. Za biološko suzbijanje štetnih kukaca se koriste predatori, parazitoidi i patogeni; biološko suzbijanje korova obuhvaća primjenu kukaca i patogena, dok se za biološko suzbijanje bolesti koriste mikroorganizmi antagonisti, biljni ekstrakti, eterična ulja i slično. Jedan od najstarijih primjera biološke zaštite od gljiva koje uzrokuku trulež stabala je da se na zaražena mjesta postavlja zemlja kao oblog. Ovo je imalo efekta, jer se u zemljištu nalaze mikroorganizmi koji svojim antagonističkim djelovanjem sprječavaju rast patogena. Božje ovčice su poznati kukci koji se hrane biljnim ušima i drugim sitnim kukcima. Primjenom biološke zaštite svjesno se povećava populacija prirodnih neprijatelja biljnih patogena, štetnika i korova kako bi se njihova štetnost držala pod kontrolom.
Docentica Budakov kaže da je projekt koncipiran na preporuku njezinog kolege Mladena Petreša. »Skupa smo uradili analizu potencijala ideje, definrali biljne vrste i odredili lokalitete gdje ćemo vršiti edukaciju. Prepoznali smo kapacitet hrvatske zajednice u implementaciji i provođenju ovih mjera«, navodi ona.
Jedna edukacija održana je u okviru X. Tavankutskog festivala voća, a ostale će se provoditi tijekom listopada i studenog. Tim projekta čine stručnjaci s iskustvom u nastavi i istraživanjima na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu koje se aktivno bave proučavanjem i iznalaženjem bioloških mjera zaštite od bolesti biljaka: prof. dr. Mila Grahovac, prof. dr. Vera Stojšin, doc. dr. Dragana Budakov, istraživači Mladen Petreš i Tatjana Dudaš. Dr. Branislava Belić, doktorica medicine, će u projektu biti zadužena za utjecaj kemijskih i bioloških mjera u poljoprivredi na zdravlje ljudi.
Za provođenje ovog projekta dobivena je suglasnost Hrvatskog nacionalnog vijeća. Projekt je financiralo Pokrajinsko tajništvo za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost.
M. Tucakov
