Tema

Reprezentativne prostorije za hrvatsku zajednicu

Hrvatska zajednica od srijede ima reprezentativne prostorije u glavnom gradu Srbije. Prostor veličine 160 četvornih metara nalazi se na adresi Studentski trg br. 10, a bit će korišten za potrebe područnog ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća i mjesnih hrvatskih udruga.

Ugovor o davanju na korištenje ove nepokretnosti potpisali su u srijedu ravnatelj Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije Jovan Vorkapić i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Ugovor je potpisan u sjedištu Direkcije, a nepokretnost koja je u vlasništvu Republike Srbije dana je HNV-u na neodređeno vrijeme i bez naknade.

Povijesni trenutak

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je tom prigodom izjavila kako je ovo povijesni trenutak za hrvatsku zajednicu u Srbiji.

»Zahvaljujemo se Vladi Srbije i predsjedniku Aleksandru Vučiću što su osigurali prostor za hrvatsku zajednicu u glavnome gradu. Zahvaljujemo se i Direkciji za imovinu što je u izuzetno kratkom roku našla izuzetnu i vrhunsku lokaciju u samom centru grada koja će biti reprezentativna za hrvatsku zajednicu«, navela je Vojnić.

Ravnatelj Republičke direkcije za imovinu Jovan Vorkapić izjavio je sljedeće:

»Ovo predstavlja za nas jako važnu stvar. Iako možda u glavnom gradu Srbije i nema toliko pripadnika hrvatske nacionalne manjine te ona u najvećem broju živi u Subotici i Somboru, važno nam je da hrvatska zajednica i ovdje u glavnom gradu ima svoje reprezentativne prostorije«, izjavio je Vorkapić.

Prostor okupljanja

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izrazio je zadovoljstvo ovom gestom najviših državnih tijela Srbije uz ocjenu da ona može pridonijeti i relaksiranju ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa.

»Prostor okupljanja je pretpostavka za funkcioniranje zajednice. Vjerujem da će ovaj prostor biti iskorišten na najbolji mogući način kada je u pitanju administrativno upravljanje s određenim procesima i kada je u pitanju prezentacija kulturnog stvaralaštva. Mislimo da je ovo važan događaj kada je u pitanju afirmacija te pozitivna politika priznavanja hrvatske zajednice u Srbiji, a također može biti i snažna gesta kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpsko odnosi«, kazao je Žigmanov.

Ovaj vid potpore hrvatskoj zajednici pozitivno je ocijenio i Stjepan Glas, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu. On je podsjetio kako su djelatnici Veleposlanstva od početka aktivno pomagali da se ovaj zahtjev hrvatske zajednice ispuni.

Stara inicijativa

Predsjednica HKD-a Hrvatski kulturni centar – Beograd Ljiljana Crnić podsjeća kako je na inicijativu te udruge pitanje prostorija pokrenuto prije tri godine.

»Nadam se da će tek sada naš HKC i naši članovi pokazati pravu vrijednost, ono što znamo i umijemo. Nadam se i da će pripadnici hrvatske zajednice u Beogradu sada slobodnije dolaziti i pridruživati nam se u radu i aktivnostima. Naravno, svi su dobrodošli u HKC i bit će nam zadovoljstvo pokazati što znamo. Zahvaljujemo se također i dragim ljudima iz Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu koji su skupa s nama ovo 'gurali' od prvoga dana«, rekla je Crnić.

Poznati glumac i član HKC-a Beograd Aleksandar Alač kaže kako su u Beogradu, kao glavnom gradu države aktivnosti najvidljivije, pa tako i kultura nekog naroda.

»HKC Beograd već godinama inzistira na dobivanju prostorija gdje će se osjećati kao doma, gdje će naši članovi i svi drugi moći dolaziti i gdje ćemo puno češće nego do sada moći organizirati kulturne programe. Ovo je divna vijest i tek će se rezultati našim radom i programima vidjeti. Trudit ćemo se da što prije osposobimo prostor i da krenemo s izložbama, književnim večerima...«, kazao je Alač.

Vojnić: Prestižan i atraktivan prostor

U povodu ovoga događaja, značajnog za hrvatsku zajednicu u Srbiji, razgovarali smo s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić.

Pod kojim uvjetima je HNV dobio ovaj prostor i na koje razdoblje?

Vlada Srbije je na sjednici održanoj 10. 9. 2020. zaključkom donijela odluku da se nepokretnost u vlasništvu Republike Srbije u Beogradu ustupa na korištenje Hrvatskom nacionalnom vijeću na neodređeno vrijeme bez naknade za potrebe područnog ureda HNV-a i udruga kulture u Beogradu.

Koja je veličina tog prostora?

Prostor se nalazi u ulici Studentski trg br. 10 (bivša fondacija Dr. Zoran Đinđić) na trećem katu i čine ga dva spojena stana – prvi veličine 74,70 m2 i drugi veličine 85 m2. Dakle ukupno 159,7 m2.

U kakvom je on stanju, odnosno je li moguće u njega ući bez ulaganja u adaptaciju? I ukoliko su potrebni radovi na uređenju, tko će ih financirati?

Prostor je u odličnom stanju, ali budući da nekoliko godina nije korišten bit će potrebni manji radovi i preuređenje u smislu opremanja prostora namještajem i prilagođavanja našim namjenama. Čim izradimo plan preuređenja i opremanja prostora sigurna sam da će se i financijer naći. Ako imate dobru ideju i projekt i novci će se naći, tako da vjerujem da ćemo i taj dio u skorijoj budućnosti riješiti.

Je li HNV zadovoljan prostorom koji je dobio – u smislu lokacije, površine, stanja?

Prostor je zaista prestižan i atraktivan. U samom centru grada u blizini Narodne skupštine. Pogotovo smo zadovoljni iz razloga što je on dugo iščekivan. Od samih početnih inicijativa predstavnika Hrvatskog kulturnog centra u Beogradu, gospođe Ljiljane Crnić i gospodina Aleksandra Alača 2016. godine, te kontinuiranih dopisa, zahtjeva prema Gradu Beogradu i prema Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, preko aktivnosti koje je poduzimao HNV, DSHV, obilaska različitih lokacija, sastanaka, uključivanja gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića u posredovanje pa sve do posljednjeg sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kada je konačno na ovo pitanje stavljena točka, moramo priznati da je prošlo dosta vremena. U tom smislu možemo reći da je tijesne cipele dobro nositi samo iz razloga fenomenalnog osjećaja kada ih izujete.

Na koji način će hrvatska zajednica koristiti ovaj prostor?

Planirano je da se prostor iskoristi za potrebe područnog ureda HNV-a, jer o važnosti da se ima ured u glavnome gradu, gdje je središte svih važnijih institucija, mislim da nije potrebno dodatno govoriti. Ono što će svakodnevno davati život ovom prostoru jesu aktivnosti udruga u Beogradu koje su i do sada bile aktivne i tijekom dugogodišnjeg rada ostvarile brojne kontakte i članstvo. Radujem se jednoj drugačijoj, suvremenoj priči koja vjerujem da će zaživjeti u ovom prostoru i da će 7.752 Hrvata, koliko ih ima prema posljednjem popisu u Beogradu, prepoznati ovaj prostor kao svoje odmorište. Hrvatska kultura je naime vrlo atraktivna i privlačna i za druge, ne samo pripadnike hrvatske zajednice. Tako vjerujem, da uz klapske večeri, Dane splitske kulture, projekcije filmova ili gostovanja eminentnih gostiju iz Hrvatske, Beogradom možemo proširiti val dobrih vibracija među našim dvjema državama.

O osiguranju prostora za hrvatsku zajednicu u Beogradu govorilo se i prilikom susreta s predsjednikom Vučićem. Je li ovo jedan od konkretnih pomaka nakon tih razgovora i kako tumačite ovu gestu?

Ne, nije ovo prvi konkretan pomak. Prvi su bili očitovani već nakon nekoliko dana nakon sastanka s predsjednikom kada je državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak zastupao upošljavanje jezično stručnog kadra u nastavi na hrvatskom jeziku u Gimnaziji u Subotici i kada je, tada još državna tajnica u Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Anamarija Viček dala podršku otvaranju samostalnog odjela prvog razreda u Đurđinu. Atmosfera pozitivnih politika se vrlo brzo pokazala na djelu. Tako je uslijedio i poziv direktora Direkcije za imovinu Grada Beograda Jovana Vorkapića s kojim smo već na prvom izuzetno ugodnom i konstruktivnom sastanku sve dogovorili, a u nepunih mjesec dana sve i realizirali. Gestu dara tumačimo na način da smo svi zajedno sazreli, jer se darovatelj ne boji rasta onoga kojemu se daruje. Puno puta smo naglašavali da kada bi se Hrvatima i sva moguća prava u Srbiji ostvarila, mi nikako ne možemo biti ugroza već samo zadovoljni, lojalni građani koji predstavljaju bogatstvo države u kojoj žive.

Za koje probleme očekujete da bi također uskoro mogli biti riješeni, a stavljeni su na stol prilikom razgovora s Vučićem?

Oni krucijalni, koji su u osnovi svih drugih izazova – uključivanje predstavnika hrvatske zajednice u srbijansko društvo, procese donošenja odluka, politički sustav i sustav u kojem će oni koji su izuli cipele moći na originalan način doprinositi kreativnim, konstruktivnim i vrhunskim rješenjima za ulazak postolara u Europsku uniju.

H. R.