Kolumne

Manjine i politika većine

Manjine i politika većine

Hrvatska zajednica u Srbiji konačno ima i svoju adresu u Beogradu. I to poslije dugotrajnih napora za osiguranje odgovarajućeg prostora za područni ured HNV-a i mjesne hrvatske udruge. Vlada Srbije presjekla je 10. rujna i svojom odlukom stavila točku na to pitanje. Nakon pokazane spremnosti Grada Novog Sada da se uključi u obnovu rodne kuće bana Jelačića, te obnovu nadgrobnih spomenika značajnih Hrvata u Novom Sadu i drugih pozitivnih iskoraka, ovo se može tumačiti kao još jedna gesta vlasti koja je spremna uvažiti sve opravdane zahtjeve koji dolaze iz jedne od manjinskih zajednica, za koju se ne može reći kako je baš miljenik aktualne političke vlasti. Odraz iskrene želje ili prosto pragmatična politička procjena? Vidjet će se u tjednima koji slijede, jer hrvatska zajednica još je daleko od rješenja svih otvorenih pitanja spram države i vlasti.

A upravo su manjine bile i tema konferencije koja se bavila utjecajem položaja nacionalnih manjina na međudržavne odnose triju država – Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Dramatičan način na koji su pripadnici konstitutivnih naroda postali manjina uvjetovao je njihov kasniji položaj i odrazio se i na odnose zemalja u kojima žive i zemlje matičnog naroda. Očigledan primjer su tri države: Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Ocjena je to Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam, dana na ovogodišnjoj konferenciji. A prva konferencija Centra za regionalizam, koja se bavila pitanjem položaja nacionalnih manjina nastalih raspadom nekadašnje države održana je 1991. godine. Zaključeno je tada kako je neophodno omogućiti nacionalne posebnosti, jačati mir, individualna i kolektivna prava nacionalnih manjina i osuditi poticanje straha i mržnje. Od te prve konferencije distanca je skoro dva desetljeća, ali bi se zaključci usvojeni na samom početku raspada SFRJ mogli bez problema staviti i u ovaj današnji kontekst priče o nacionalnim manjinama. Kao da smo se dva desetljeća vrtjeli u krug. S malim iskoracima pojedinaca na političkoj pozornici koji su poništeni istog trenutka kada su oni nestali iz političkog života.

Z. V.

Najave

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.