Od prvoga rujna i đaci u Srijemu počeli su pohađati izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ove godine uz nešto drugačije uvjete uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a u zavisnosti od škola i broja učenika, kombinirat će se redovita i online nastava. Đaci će, kao i prethodnih godina, moći pohađati izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u četiri osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici, te u područnom odjeljenju OŠ Sremski front u Sotu. Nažalost, zbog nedovoljnog broja djece u Batrovcima i Staroj Binguli, gdje je hrvatski jezik također u službenoj uporabi, izvjesno je da ni u ovoj školskoj godini neće biti nastave na hrvatskom jeziku. Kao jedan od glavnih razloga manjeg broja prvašića u hrvatskim odjelima nastavnici iz oba mjesta u Srijemu navode opći problem u svim školama: sve manji broj upisane djece.

Sot bez prvašića?

Nastavni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture uveden je u rujnu 2009. godine u pet osnovnih škola u Srijemskoj Mitrovici, prvobitno kao fakultativni, da bi šest godina kasnije postao izborni predmet. Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, kao izborni predmet, uveden je 2013. godine u područnom odjeljenju OŠ Sremski front u Sotu. Prema riječima nastavnika ovog predmeta, u Srijemskoj Mitrovici i Sotu i ove školske godine je kao i prošle primjetan osjetan pad prvašića.

U Sotu ni ove, kao ni prošle godine nije upisan niti jedan prvašić. No, kako ističe nastavnica Ana Hodak, iako je bilo upitno hoće li se nastava odvijati za samo dva đaka koja su se izjasnila da će ove školske godine pohađati nastavu na hrvatskom jeziku, školski odbor je donio odluku da će se ona ipak odvijati.

»Još uvijek je u tijeku pismena anketa, ali prema informacijama kojima raspolažem ni u ovoj školskoj godini neće biti prvašića. U područnom odjeljenju OŠ Sremski front u Sotu ostalo je samo dva učenika trećeg i četvrtog razreda, koji će u ovoj školskoj godini pohađati izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Zbog malog broja djece bilo je upitno hoće li uopće biti nastave na hrvatskom jeziku u Sotu, budući da je dvoje učenika nedovoljno za formiranje grupe za nastavu. Međutim, školski odbor je donio odluku da se nastava hrvatskog jezika ipak nastavi. Očekujem da će iduće godine biti upisan barem jedan prvašić, ali se bojim da za nekoliko godina naše djece više neće biti u Sotu i prema tome da neće biti uvjeta za nastavu hrvatskog jezika«, ističe Ana Hodak.

Nedovoljno djece u Batrovcima

Problem nedovoljnog broja djece ona obrazlaže činjenicom općeg pada broja djece. Taj problem je, nažalost, prisutan i u Batrovcima, gdje nastava na hrvatskom jeziku do danas nije zaživjela.

»Djece nema dovoljno, a samim tim ne može se ni uvesti nastava na hrvatskom jeziku. To je malo selo koje muku muči i s opstankom škole općenito«, ističe Hodak, dodajući da se svake godine provode pismene ankete i za učenike viših razreda, ali da nema dovoljnog broja zainteresirane djece.

Također navodi da je značajna potpora HNV-a, te da je dobila informaciju da je udžbenik za odvijanje nastave gotov i da će ga uskoro dobiti učenici u Srijemu.

Veći broj učenika

Situacija u Srijemskoj Mitrovici je nešto bolja. Pismena anketa bit će gotova do kraja tjedna, a prema informacijama kojima trenutno raspolaže nastavnik Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture Dario Španović, ove godine se u srijemskomitrovačkim osnovnim školama za nastavu hrvatskog jezika izjasnilo dva učenika više u odnosu na prošlu godinu.

»Ove godine se prijavio 41 učenik. Kao i proteklih godina, nastava na hrvatskom jeziku će se održavati u četiri osnovne škole, s tim da će najveći broj djece koji su se odlučili za izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture pohađati nastavu u Osnovnoj školi Jovan Popović. Nastava će se održavati online, odnosno putem Google platforme i Viber grupe«, navodi Španović, ističući da je i u ovom gradu u novoj školskoj godini znatno manji broj djece upisan u prvi razred.

»To se odražava i na broj djece koji se odlučuju za nastavu na hrvatskom jeziku. Prošle godine je otišlo osam osmaša, a došlo mi je samo četiri prvašića. Međutim, došlo je do povećanja broja djece koja do sada nisu pohađala nastavu hrvatskog jezika u višim razredima, tako da je u tom smislu došlo do povećanog broja«, kaže Španović.

Neizvjesno u Staroj Binguli

Srijemska Mitrovica je druga općina u Srbiji u kojoj je hrvatski jezik proglašen službenim. U odluci koju su usvojili vijećnici Skupštine općine koncem 2005. godine stoji da je »na području naselja Stara Bingula paralelno sa srpskim jezikom i ćiriličnim pismom u službenoj upotrebi i hrvatski jezik i latinično pismo«. Prema popisu stanovništva iz 2002. u Staroj Binguli je bilo 190 stanovnika, a Hrvati su te godine činili 30,52 posto stanovništva. U tom mjestu postavljene su ploče na latiničnom pismu na samom ulasku u selo, školi, te mjesnoj zajednici. No, nastava na hrvatskom jeziku zbog nedovoljnog broja djece ni u ovom mjestu nije zaživjela.

»Za sada se još ništa ne zna za nastavu hrvatskog jezika u tom mjestu, prvenstveno zbog situacije s koronavirusom. Malo se kasni s anketama, jer su one trebale biti odrađene u lipnju, ali djeca tada nisu išla u školu. Pismene ankete su im podijeljene tek u rujnu, kada je počela nastava«, ističe Španović.

Nastava i za srednjoškolce

Osim nastave za učenike osnovnih škola, u Srijemskoj Mitrovici je organizirana nastava za izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture i za srednjoškolski uzrast.

»Ove godine se prijavilo 18 srednjoškolaca. Podijelio bih ih u dvije grupe, budući da je veliki prostor u Hrvatskom domu, ali postoji opasnost od eventualnog proširenja zaraze, tako da će se nastava najvjerojatnije odvijati online. Prošloga tjedna smo imali sastanak u Hrvatskom kulturnom centru Srijem kada smo odlučili i da folklorna skupina još uvijek ne počne s radom. Razmatrali smo i početak rada škole tambure za djecu. Budući da je riječ o šestero djece, mogla bi se napraviti dovoljna distanca između njih«, kaže on.

Što se tiče udžbenika za izborni predmet, Španović izražava nadu da neće biti problema.

»Radio sam na izradi udžbenika iz povijesti za 6., 7. i 8. razred. Koliko sam upućen, udžbenik za 5. razred je odobren od Ministarstva, ali to je udžbenik za djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Znam da je u planu da se izrađuju udžbenici za djecu koja izučavaju Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture kao izborni predmet, ali trenutno nisam upućen u kojoj je on fazi izrade. Uskoro bismo trebali imati sastanak u HNV-u kada ćemo imati točne informacije o tome«, zaključuje naš sugovornik.

Ono što zabrinjava jest činjenica da pogotovo u seoskim sredinama u Srijemu gotovo da nema djece i mladih. Stoga ni ne čudi trend opadanja đaka kao i opstanak škola u nekima od njih.

S. D.