Svijest ovdašnjih Hrvata presudit će u izjašnjavanju svakog pojedinca kao Hrvatice ili Hrvata, a ne subetničkim nazivom Šokac ili šokački Hrvat

Osobna karta šokačkih Hrvata još uvijek nije temeljito izučena i napisana, a povijesni izvori obavijeni su mnogim nepoznanicama. Uopćene konstatacije, poput »Šokci su integralni dio hrvatstva, nastanjen prvobitno u Bosni«, na današnjem stupnju razvoja povijesne znanosti ne mogu nas zadovoljiti i ne može se bez rezerve prihvatiti predstavljanje šokačke populacije u kontekstu istrošene dogme o seobi Slavena.
Po povjesničarima, šokački Hrvati potječu s prostora franjevačke provincije Bosne Srebrene. Po njihovim procjenama u drugom valu migracija, u vrijeme Velikoga bečkoga rata koncem 17. i početkom 18. stoljeća, na prostore Slavonije, Srijema, Bačke, Banata i Baranje doselilo se između 100 i 200 tisuća šokačkih Hrvata. Pojam »starije hrvatsko iseljeništvo« odnosi se na hrvatske zajednice koje su s hrvatskih etničkih prostora migrirale u razdoblju od 12. do početka 18. stoljeća, a danas se na prostorima doseljenja smatraju autohtonim manjinskim hrvatskim zajednicama. Jedna, izuzetno bitna identitetska odrednica šokačkih Hrvata je njihov pučki govor. Govore štokavsko ikavskim narječjem starije akcentuacije raširene po cijelom hrvatskom govornom području.

Ivan Andrašić
Opširnije u tiskanom izdanju